Krajem studenoga Varaždinska i Međimurska županija bile su dvije od triju regija najpogođenijih epidemijom covida-19 u Europi. Na inzistiranje župana Radimira Čačića u Varaždinskoj županiji su 20. studenoga uvedene posebne mjere, a mjesec dana poslije situacija se ondje počela vidljivo popravljati. Župan Čačić smatra da je vrhunac epidemije prošao jer je sedmodnevna incidencija pala s 1216 na 360 na 100.000 stanovnika. U međuvremenu su pale teške riječi između njega i Gordana Lauca, člana Vladina Znanstvenog savjeta kojeg je Čačić optuživao da širi lažne informacije i u jednom ga trenutku nazvao i cirkusantom.

Na sam Badnjak tjednik Nacional razgovarao je s varaždinskim županom, arhitektom i postdiplomcem s Harvarda Radimirom Čačićem, bivšim predsjednikom HNS-a,bivšim ministrom graditeljstva u vladi Ivice Račana i prvim potpredsjednikom vlade Zorana Milanovića od 2011. do 2012. Nakon što je 2012. dao ostavku na svoju dužnost u Vladi zbog prometne nesreće u Mađarskoj, 2014. izbačen je iz HNS-a. S dijelom lojalnih članova osnovao je novu stranku Reformisti, kojoj je predsjednik i koja je ostvarila pobjedu u Varaždinskoj županiji na prošlim lokalnim izborima. U Hrvatskom saboru stranka ima jednog zastupnika koji podržava vladajuću većinu, dok je na predsjedničkim izborima Radimir Čačić među prvima podržao kandidaturu Zorana Milanovića.

NACIONAL: Varaždinska županija bilježi veliki pad zaraženih, a vi ste izjavili da je vrhunac epidemije prošao. Je li to rezultat restriktivnih mjera? Imate li potrebu sada reći Vladi i Kriznom stožeru „rekao sam vam“?

Mislim da se iz naših rezultata sve jasno vidi i nema potrebe sada to ponavljati. Nije stvar u tome da sam ja, odnosno Krizni stožer Varaždinske županije, još u studenom, kada je bila doista dramatična situacija, zatražio restriktivne mjere i počeo na njima inzistirati. Bitno je da ih je Nacionalni stožer 20. studenoga prihvatio i da one djeluju. Naime, u tom trenutku bili smo najugroženija regija u Europi, sa sedmodnevnom incidencijom od preko tisuću zaraženih na sto tisuća stanovnika. U isto vrijeme je Njemačka s incidencijom od 141 uvela još restriktivnije mjere. To prije svega znači zatvaranje ugostiteljskih objekata. Mi nismo izmišljali „toplu vodu“, već smo preuzeli odgovornost i odlučili zatražiti set mjera za koje smo utvrdili da su ih uvele gotovo sve članice Europske unije. Tome su se mnogi opirali, u javnosti iznoseći lažnu tezu da naš proračun uvelike ovisi o kafićima i restoranima te izjednačujući ih s doprinosom turizma u cjelini BDP-u Hrvatske. No naši argumenti bili su vrlo jasni – mi imamo 62 tisuće zaposlenih u Županiji, od kojih 42 tisuće u proizvodnji, a nešto manje od tri tisuće u ugostiteljstvu. Isto tako, sve relevantne studije od Stanforda do Francuza jasno su upozorile na snažna žarišta koja predstavljaju zatvoreni ugostiteljski prostori. Nitko u svijetu nije zatvarao tvornice i proizvodne pogone, već ugostiteljstvo i tako se spašavalo gospodarstvo.

NACIONAL: Zašto restriktivne mjere nisu donijele bolje rezultate u Sloveniji ili Njemačkoj iako su građani tamo discipliniraniji? 

Najgora njemačka regija imala je višestruko bolju situaciju nego Hrvatska. Njihovi takozvani užasni rezultati višestruko su bolji na svim razinama od naših navodno odličnih. Tvrditi da njemačke mjere nisu dale rezultate najobičnija je laž. Što se tiče Slovenije, njihove mjere nisu bile iste. Tamo su primjenjivali drugačiji set mjera. Izuzetno sretna okolnost za Hrvatsku jest da je primijenila set mjera koje je definirala Varaždinska županija. To znači da treba precizno odabrati mjere koje će davati rezultate, a neće potpuno blokirati gospodarstvo. Naše mjere su europski standard i one počinju s ugostiteljstvom. I mi i Slovenci imamo visoku smrtnost, a to znači da vučemo rep od ona dva, tri tjedna u kojima nismo djelovali. I zato prestanimo bacati maglu i pijesak u oči ljudima, jer to nas je i dovelo u ovakvu situaciju.

NACIONAL: Postoji teza da bi se epidemija ionako povukla sama i da je sadašnji pad broja zaraženih rezultat visoke prokuženosti među hrvatskim građanima…

E, to je tek glupost! A sada ću vam dokazati i zašto. Postoje ljudi koji su u dnevnom kontaktu s covid-pozitivnim bolesnicima i testiraju se na dnevnoj bazi. To su infektolozi, koji su direktno na udaru svakoga dana. Kod njih je zaraženost 24,5 posto. Tu je zbog stalnog testiranja evidentirana zaraženost jednaka prokuženosti koju smo dosegnuli. Svi u svijetu odavno su odbacili tezu da je trebalo dopustiti da se što veći broj ljudi zarazi da bi se postigao imunitet krda. U Hrvatskoj postoji samo jedan autoritet europskog i svjetskog značaja koji isto tako jasno odbacuje tezu o imunitetu krda. To je Stipan Jonjić, virusolog, član Njemačke akademije znanosti. Laucova tvrdnja da smo pet do 10 puta prokuženiji od evidentiranog broja zaraženih, značila bi da je, na primjer, cijela populacija Varaždinske županije preboljela koronu. A u tom slučaju mi ne bismo imali onakav dramatičan porast broja zaraženih u studenome. Dakle, to je čista laž. Ideja da bismo bez mjera ionako postigli pad broja zaraženih je opasna, dokazano štetna, glupa i neistinita.

NACIONAL: Bili ste prilično oštri u svojim kritikama prema onima koji odlučuju, iako ih niste imenovali. Rekli ste da su svjesno lagali iako nisu glupi. Na koga ste točno mislili? 

Ja sam tada precizno rekao da Nacionalni stožer kontinuirano svjesno daje izjave koje šalju poruku da su postojeće mjere dovoljne, da nema razloga za paniku i da restrikcije u drugim zemljama nisu davale rezultate, što je bila laž. Odnosno, to je bila poruka za one koji su retardirani ili bi to željeli biti. Ja sam još dva tjedna prije toga inzistirao na jednoj vrsti semafora, prema kojem će se moći vidjeti u kojem trenutku i na osnovi kojih podataka se poduzimaju određene mjere. Time bi građani bili upozoreni, a svi na koje će se mjere odnositi imali bi vremena da se pripreme. Vlada to ni tada ni sada nije napravila.

NACIONAL: Niste mi odgovorili na koga ste mislili da je svjesno lagao. Naime, zna se tko je imenovao Nacionalni stožer – Vlada i premijer. Je li se premijer uvrijedio zbog takve vaše retorike i u kakvim ste odnosima?

Mislim da se premijer nije uvrijedio jer je, nakon što je Nacionalni stožer prihvatio naš set mjera, shvatio da smo mu zapravo napravili uslugu inzistirajući na nečemu što može poslužiti kao pilot-projekt. Naime, ako se i uvrijedio, samo tri dana kasnije je i sam došao do zaključka da je posljednji trenutak da se takve mjere uvedu i u cijeloj državi. I to ne samo zbog velikog broja zaraženih, već i velikog broja umrlih, a naročito prenapregnutog zdravstvenog sustava. I zato je, kao pametan čovjek, bio zahvalan što je netko probio led i izašao s takvim prijedlogom u javnost. Bilo mu je jasno da je za Hrvatsku i za njega – a on će na kraju, kao i ja, neizbježno biti odgovoran za donošenje odluka, bez obzira na to što nismo članovi Stožera, jako dobro da što prije primijene iste mjere i na nacionalnoj razini. Zato je održao nekoliko sastanaka sa svim županima, na kojima nitko, apsolutno nitko nije tražio ništa, a neki su se i suprotstavili zatvaranju ugostiteljstva. Nakon uvođenja mjera u Varaždinskoj županiji, nekoliko županija preuzelo je mjesto najgorih u Europi i sad se vidi koliko je bila važna odluka premijera da presiječe oklijevanje te odluka Stožera da donese mjere, jer nitko drugi tu odgovornost nije želio preuzeti.

NACIONAL: Nekonzistentnosti postoje i dalje, otkad je nastupila zabrana putovanja iz županije u županiju. Smatrate li da je trebalo zabraniti mise, a osobito okupljanja na ponoćki? Nije li to licemjerno?

Crkva je sasvim sigurno žarište zaraze, kao što su i obiteljska okupljanja, još u većoj mjeri. Žarišta su i tvorničke hale i javni promet. Pitanje je samo procjene rizika i odluke što je pametno učiniti. U prvom setu mjera koje je Varaždinska županija zatražila još u studenome od Nacionalnog stožera, bilo je i zatvaranja crkvi, no od toga sam ja sam na kraju odustao iako sam agnostik. Smatrao sam da u ovim teškim vremenima, kada mnogi umiru, ljudima treba omogućiti neku duhovnu utjehu, naravno uz ograničen broj vjernika u crkvi. Zaključili smo da crkva nije ključni problem, kao ni tvorničke hale. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je proveo brza antigenska testiranja i došli su do podatka da je asimptomatska zaraženost između dva i četiri posto. Smatram da bi prije trebalo zatvoriti velike trgovačke centre iako sam svjestan da bi im država morala platiti obeštećenja. A budući da naš proračun ovisi o potrošnji, naravno da je državi u interesu bio božićni shopping.

NACIONAL: Zašto se onda Ivan Đikić, koji je najviše zagovarao stroge mjere, usprotivio zabrani kretanja među županijama?

Ivan Đikić je sve do sada u svojim osnovnim stavovima bio u pravu. Ali ići načelno protiv takve Vladine mjere iz jedne uske znanstvene niše je vrlo opasno i isto tako ruši vjerodostojnost. Nije mu uopće trebalo da se petlja u nešto što s njim nema blage veze. Svi u Europi su u nekom trenutku ograničili kretanje, a studije pokazuju da to tri posto smanjuje razinu zaraženosti. Bilo to puno ili malo, ipak je nešto, a ništa ne košta. A u doba božićnih i novogodišnjih praznika sasvim će sigurno utjecati na smanjenje kontakata, što je i cilj. Kritizirati tu mjeru samo zato da bi se kritiziralo, nema smisla. Mora se imati šira slika od svoje najuže struke.

NACIONAL: Vi ste najviše kritizirali člana Vladina znanstvenog savjeta Gordana Lauca, koji je čak zaprijetio da će vas tužiti. 

Imao sam ja takvih slučajeva kada sam izjavio da je ključni problem ove države korumpirano pravosuđe. Onda sam saznao iz medija da je Đuro Sessa zaprijetio tužbom. Nakon što sam dao o tome iskaz u Odvjetničkoj komori, više me nikada nisu zvali i Sessa me nije tužio. Poruka je potpuno ista. Bit će mi zadovoljstvo ako me Lauc tuži. Čudi me zapravo da njega do sada nitko nije tužio zbog gluposti koje je pričao. Lauc prije svega nije epidemiolog ni liječnik. On, doduše, ima veze sa znanošću, ali ne tom. Naime, on je molekularni biolog. Kao član Znanstvenog savjeta utječe na odluke Nacionalnog stožera. Dakle, nije u poziciji promatrača. On snosi odgovornost za svoje riječi. Što se mene tiče, trebao je dati ostavku u Vladinom Znanstvenom savjetu i pričati gluposti i dalje.

NACIONAL: Zoran Milanović napao vas je zbog predlaganja policijskog sata. Kako ste to doživjeli?

Policijski sat odavno imaju brojne europske zemlje. To je termin koji grubo zvuči, osobito ako ga se upotrijebi bez elaboracije jer se onda može shvatiti kao da će policija s dugim cijevima kontrolirati ulice noću. Ja sam u međuvremenu razgovarao sa Zoranom i naravno da smo raščistili taj nesporazum. Objasnio sam da se zalažem za mjeru ograničavanja kretanja nakon 22 sata jer to su uveli mnogi u EU-u, i to s razlogom. Postoji Googleova aplikacija preko koje se u svakom trenutku može pratiti intenzitet kretanja stanovništva, što je pretpostavka za zarazu. Uvođenje zabrane kretanja u noćnim satima ima dokazano dobre efekte, a također ništa ne košta.

NACIONAL: Sami ste rekli da ograničavanje kretanja ljudi među županijama pomaže smanjiti razinu zaraženosti svega tri posto. A što je s cijenom na nekoj drugoj razini, poput utjecaja na psihičko zdravlje? Naime, u tom smislu sigurno se ne može tvrditi da to ništa ne košta, kao ni uvođenje policijskog sata.

Neupitno je da svaka mjera ograničenja sloboda građana ima posljedice i na psihičko zdravlje. Upravo zato iz Nacionalnog stožera moraju voditi računa o kompleksnosti problematike. Primjerice, postoje zahtjevi u društvu i medijima o potrebi zatvaranja crkava, a s druge strane imate i proteste zbog bilo kakvih ograničenja. Da zaključim, ako nam se smanjenje razine zaraženosti zbog zatvaranja crkava u blagdansko vrijeme smanjuje tri posto, a istovremeno se taj rezultat postiže i ograničenjem međužupanijskog kretanja, podržavam mjeru Stožera.

NACIONAL: Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da nije vrijeme za traženje krivaca zbog visokog broja zaraženih i umrlih i da će se odgovornost utvrđivati kasnije. Pa tko će biti odgovoran? 

Prvo bih rekao da su rezultati „proračunatog rizika“ o kojem je govorio premijer bolji od svih očekivanja. A to će vam reći svatko iz struke. Nadajmo se da se zbog obiteljskih okupljanja za Božić i Novu godinu neće vratiti uzlazni trendovi. Zato ja, za razliku od Đikića i nekih drugih, podržavam zabranu kretanja između županija jer će ipak smanjiti mogućnost okupljanja. Problem je u tome što još uvijek imamo visoku smrtnost i to tek trebamo smanjiti u predstojećim tjednima. Da se počelo s restriktivnijim mjerama dva ili tri tjedna ranije, sigurno bi bilo i manje mrtvih. Dakle, tu se radilo o zdravstvenim, ali i političkim odlukama. Sad doista nije vrijeme za prozivanja, ali proći će vrijeme, podvući će se crta. A kad smo kod odgovornosti, u piramidi koju ja vodim, uvijek sam ja najodgovorniji.

NACIONAL: Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok oštro se usprotivio uvođenju restriktivnih mjera i zatvaranju kafića i otišao na kavu u Međimursku županiju. Niste se baš štedjeli u međusobnim okršajima. Kakav je epilog te vaše svađe? Naime, vi biste morali surađivati…

Ne bismo. Sustavi upravljanja županijom i velikim gradovima potpuno su odijeljeni. Naime, županija svoje ključne ingerencije ima nad zdravstvom i obrazovanjem, a lokalna samouprava u velikim gradovima nad osnovnim obrazovanjem i svime ostalim. No Čehok ni nakon što su mjere pokazale izvanredne rezultate nije to želio priznati. Naprotiv, on je čovjek koji je u stanju gledati vas u oči i lagati.

NACIONAL: Mogu to tako napisati? 

Apsolutno. Postoje sve snimke njegovih izjava i teza. Prva je bila da su to bijesne, nepotrebne i opasne mjere, a druga teza je bila da mjere ne daju rezultate. Onda je tvrdio da žarišta nisu ugostiteljski objekti nego tvornice i da njih treba zatvoriti, a ne kafiće. Onda je Hrvatski zavod za javno zdravstvo odlučio provesti brze testove, da bi se u roku od nekoliko dana dokazalo da je ta njegova teza glupost puta deset. Naime, nije bilo od 25 do 40 posto zaraženih, već između dva i četiri posto. Nakon toga je dogradonačelnik izjavio da je tako i mislio, ali da je to još uvijek puno. Za takve izjave treba imati obraza. Na kraju je Čehok počeo tvrditi da mjere uopće nisu potrebne jer bi pandemija ionako sama nestala.

NACIONAL: Je li bilo sličnih istraživanja među posjetiteljima ugostiteljskih objekata, koja bi potvrdila da su upravo oni žarišta?

Napravljene su stotine istraživanja počevši od najrelevantnijih svjetskih sveučilišta kakva su Stanford i Northwestern do istraživanja francuskog Instituta Pasteur. Sva ta istraživanja, koja nisu produkt lobiranja pojedinih gospodarskih grana ili politike, neupitno pokazuju da su upravo restorani i kafići te fitness centri mjesta prekomjernog širenja virusa, naravno, uz svaku drugu vrstu kontakata kao što su, primjerice, obiteljska okupljanja kod kojih uglavnom ovisimo o razini svijesti i odgovornosti građana.

NACIONAL: I s Matijom Posavcem imate osebujan odnos. Međimurska županija dugo se opirala mjerama. Kako to komentirate?

Kao što znate, oni nisu htjeli zatvarati ugostiteljske objekte, učinili su to tek kada je Nacionalni stožer naredio. I naravno da su sada preuzeli štafetnu palicu od Varaždinske županije i postali najgori u Europi. Ali, srećom, i to pada. A onima koji tvrde da bi pandemija ionako sama po sebi stala, najbolji je dokaz da cijela Hrvatska sada ima pomak od sedam dana u odnosu na Varaždinsku, kada se govori o rezultatima i padu broja zaraženih, jer su toliko kasnije uveli mjere.

NACIONAL: Posavec na lokalne izbore najvjerojatnije ide s HDZ-om, dakle promijenio je opet stranu. A onda je najavio i aktivaciju svog saborskog mandata. Je li to prevara birača? 

Ne znam hoće li promijeniti stranu, ali siguran sam da s HDZ-om na izbore ići neće jer je to u Međimurju ravno političkom samoubojstvu. To bi svakako bila prevara birača jer je izabran na listi SDP-a. U Međimurju se s HDZ-om ne može ići jer od nastanka hrvatske države do danas, dvije trećine do tri četvrtine birača uvijek glasa za centar ili lijevi centar. No kakve su Posavcu stvarne namjere, to njega morate pitati. Takva politika mijenjanja strana, odnosno krađe glasova, košta. Pogledajte moje kolege koji su me izbacili iz HNS-a. U moje vrijeme imali su 14 saborskih zastupnika, a sada kao koalicijski partner HDZ-a imaju jednog, a i toga ćete se teško moći sjetiti. Ono što je legitimno jest da sami sa svojom listom osvojite glasove i unaprijed kažete svojem biračkom tijelu da ćete na tragu zaštite njihova interesa surađivati sa strankama lijevog ili desnog centra.

NACIONAL: Kakvi su vaši planovi za lokalne izbore – s kim idete? 

Kao i do sada, ići ćemo sami i uvjeren sam da ćemo pobijediti u Županiji.

NACIONAL: Kad ste dali podršku vladi Andreja Plenkovića, uvjetovali ste to provođenjem projekata koji su važni za Varaždinsku županiju. Ima li ih u proračunu za 2021.? 

Naš ključni projekt je brza pruga Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zagreb. Studije su završene i cilj nam je povući novac iz europskih fondova. Riječ je o investiciji od preko 450 milijuna eura i to je dugoročni projekt na kojem se radi i nalazi se u programu Vlade. No ono što nam je još važnije i za što bismo trebali povući novac iz prve „covid-omotnice“ fondova EU-a jest centralni operacijski blok za regionalnu bolnicu u Varaždinu. Tu se radi o 450 milijuna kuna i o tome imamo dogovor s premijerom i Vladom. Na tom ćemo dogovoru inzistirati i nećemo popustiti ni milimetar.

NACIONAL: Premijer se hvali svotom od 22,4 milijarde eura europskog novca koji će nam biti na raspolaganju u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Vjerujete li da će ova vlada i njena administracija znati povući europski novac koji nam je na raspolaganju?

Hrvatska u cjelini ima dio projekata već spreman. No ključni dio tog novca namijenjen je obnovi hrvatske željezničke mreže. A tu smo mi jako tanki – što se tiče administracije i stručnjaka u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te djelotvornosti Hrvatskih željeznica. Ta potpuna zapuštenost željeznica sada je itekako došla do izražaja. Za visinu ukupnog iznosa povlačenja europskog novca za željeznicu bit će značajan i projekt Lepoglavske spojnice. Vidim ozbiljnu opasnost zbog potkapacitiranosti svih sudionika u pripremi i realizaciji projekata na području željeznica i mislim da je najslabija karika u ukupnom povlačenju europskog novca.

NACIONAL: Hrvatska je u recesiji, kao i europsko i svjetsko gospodarstvo. Što nas čeka u 2021.? Može li nam kriza dati neki novi zamah? 

Ja bih bio sretan da dobijemo novi zamah, ali bojim se da se nešto dramatično dobro neće dogoditi. Bilo bi sjajno kada bismo se uspjeli vratiti na kapacitete koje smo imali 2019. A ja vjerujem da je to moguće – naime, pandemija će se ipak do ljeta smanjiti, a europski građani bit će željni putovanja i godišnjih odmora na odredištu koje je relativno blizu i na kojem vladaju kontrolirani uvjeti. Zato sam siguran da ćemo brzo dizati turizam. Što se ostalih djelatnosti tiče, onaj veliki pad u prvom kvartalu za vrijeme lockdowna u prvom valu pandemije, srećom se više nije ponovio. I to zato što nismo zatvorili gospodarstvo, ne samo mi, nego i ostatak svijeta, i sada u Varaždinskoj županiji imamo najveću zaposlenost u EU-u. No u tom dijelu koji nije turizam bit će potrebno pokazati sposobnost da se riješimo svih onih balasta koje vučemo godinama, kao što su prevelika administracija, preskupa država, nepotizam te korumpirano i presporo pravosuđe – sve ćemo to konačno morati reformirati. Hoće li to ova vlada biti u stanju, to ćemo tek vidjeti. Ali za sada ne vidim nikakve naznake.

NACIONAL: Kako komentirate prijedlog Vladimira Šeksa da se predsjednik Republike bira u Saboru? 

Drago mi je što je Šeks sada došao na pozicije na kojima je bio Milanović dok je bio premijer. No to ne znači da se ja slažem bilo s Milanovićem ili Šeksom u toj ideji. Naprotiv. Hrvatska nije na takvoj razini razvoja demokracije da bi si to mogla dopustiti. Institucija predsjednika Republike jedna je od rijetkih vidljivih ustavnih poluga koje nam služe da se zaštitimo od potpunog političkog monopola jedne stranke. Upravo činjenica da Šeks baš sad iznosi takvu inicijativu, jasna je potvrda mog stava.