Prošloga tjedna Europska komisija donijela je odluku kojom se Hrvatskoj dodjeljuje 319 milijuna eura potpore iz Fonda solidarnosti EU-a za financiranje obnove na prostoru Banovine, odnosno Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije pogođene nizom potresa u prosincu 2020. i siječnju 2021. Novac je namijenjen obnovi ključne infrastrukture u području energetike, vode i otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja, a potrebno ga je potrošiti u roku manjem od dvije godine.

Prema podacima koje je na sjednici od 18. ožujka 2021. objavila Vlada, ukupna izravna šteta prouzročena potresom iznosi 41,6 milijardi kuna, odnosno 5,5 milijardi eura, oštećeno je gotovo 40 tisuća objekata, od kojih crvenu naljepnicu ima 4833. Hrvatska je tada podnijela i zahtjev za doprinos iz Fonda solidarnosti EU-a, koji je Europska komisija odobrila. Hrvatskoj je u kolovozu 2021. već isplaćen predujam od 41 milijun eura, dok je plaćanje preostalog iznosa od oko 277,8 milijuna eura izvršeno 30. prosinca 2021.

Usprkos tome, do sada je dovršena tek nekonstrukcijska obnova na 937 kuća, dok se s izgradnjom novih nije ni počelo. Odnosno, započele su je nevladine udruge i privatni donatori, a država nije izgradila nijednu kuću. Premijer Andrej Plenković na godišnjicu potresa, 29. 12. 2021., nazočio je misi u crkvi svetog Lovre u Petrinji, gdje su ga dočekali nezadovoljni građani s transparentima i povicima „Hoćemo obnovu!“, a opozicija je najavila da će ovoga tjedna inicirati smjenu ministra graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.

O dosadašnjem fijasku s obnovom, neučinkovitosti države i njenih tijela, stanju na terenu i koracima koje treba poduzeti da se ne bi izgubio donirani europski novac tjednik Nacional razgovarao je s Radimirom Čačićem, bivšim ministrom graditeljstva u vladi Ivice Račana i prvim potpredsjednikom vlade Zorana Milanovića od 2011. do 2012., bivšim predsjednikom HNS-a i sadašnjim predsjednikom Reformista koji je do lokalnih izbora 2020. obnašao dužnost varaždinskog župana.

Po struci arhitekt i postdiplomant s Harvarda, Čačić je upamćen po učinkovitoj izgradnji stotina kilometara modernih autocesta, što je bio povijesni pothvat Račanove vlade. Predsjednik je stranke Reformisti koja je izgubila izbore u Varaždinskoj županiji na lanjskim lokalnim izborima. U Hrvatskom saboru Reformisti podržavaju vladajuću većinu, dok su na predsjedničkim izborima prvi podržali kandidaturu Zorana Milanovića i prije odluke SDP-a.

NACIONAL: Opozicija je najavila da će zatražiti smjenu ministra graditeljstva Darka Horvata na prvoj ovogodišnjoj sjednici Sabora. Treba li Horvat biti smijenjen i hoćete li tu smjenu podržati?

Horvat bi možda i bio smijenjen da oporba nije pokrenula inicijativu za njegov opoziv. Ovako je njegova pozicija zacementirana do daljnjega i toga je oporba svjesna. Mi u tome nećemo sudjelovati jer je odluka o smjeni ministra na premijeru. Njegov je posao da donosi odluke o svojim ministrima. No ja smatram da tu priču treba drugačije postaviti i da problem nije samo u Horvatu. U Vladi ima i uspješnijih i manje uspješnih od njega. Damir Vanđelić koji je dao ostavku na čelu Fonda za obnovu nije je pokrenuo. Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje je potpuno potkapacitiran. A među njima, kao ni s Tomom Medvedom, koji je na čelu Stožera civilne zaštite za obnovu Sisačko-moslavačke županije nije bilo koordinacije, centralnog sustava praćenja i jasne vertikale odlučivanja. To je najveći problem.

NACIONAL: Prošloga tjedna Europska komisija odobrila je 319 milijuna eura za obnovu štete na Banovini. S obnovom se nije ni počelo, tisuće ljudi dočekali su drugu zimu u kontejnerima, stanje na terenu je obeshrabrujuće. Tko je za to kriv?

Kriv je uvijek onaj tko je odgovorna osoba.

NACIONAL: Najodgovorniji je onda premijer.

O tome nema spora, naravno da je u krajnjoj instanci najodgovorniji premijer. Međutim, tu imate suludu situaciju da postoji cijeli spektar odgovornih osoba koje su međusobno nezavisne, što je u kriznim situacijama potpuno neprihvatljivo, neprimjereno i kontraproduktivno. S jedne strane imate ministra Medveda čiji se Stožer trebao pobrinuti za rješavanje krizne situacije, za prehranu, vodu, hitni smještaj, rušenje opasnih kuća. To je Medved odavno odradio, možda s određenim zakašnjenjem od petnaestak dana, ali je odradio. Škole su sanirane koliko je to bilo moguće, šest tisuća ljudi vraćeno je u svoje objekte, šest tisuća nije. Srušio je nekih 580 kuća, još mu je toliko ostalo i nakon toga on nema tamo što raditi. Ne može se reći da on nije ništa napravio. Naravno, kontejneri nikako ne mogu biti dugotrajno rješenje.

NACIONAL: Ali nijedna kuća nije sagrađena.

Za to nije odgovoran Medved, već Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji spada direktno pod Vladu. Taj je Ured tek sada, nakon godinu dana, počeo preuzimati posao na Banovini. Tek sada! Pa što se čekalo? Hanžek ne samo da nije napravio ništa već je, kao što sam rekao, potpuno potkapacitiran. Oni nemaju još ni tehnička rješenja, ni definirane standarde, što je sramota. Naravno da je broj od 40 tisuća oštećenih objekata, od kojih gotovo 5000 ima crvenu naljepnicu, ogroman posao. Sve je te objekte trebalo obići, tehnički pregledati i tek onda krenuti na izradu projekata. Pripremni dio tog posla je velik, a kapaciteti su ograničeni. Međutim, uza sve te činjenice, mi smo spiskali najmanje šest mjeseci. Sve se moglo najmanje dva puta brže. To je direktna odgovornost Središnjeg ureda koji nema veze s ministrom Horvatom. A onda dolazimo do Vanđelića. Do prije mjesec i pol Fond za obnovu bio je odgovoran i za Banovinu, što je potpuno ludo. Tek je tada napravljena podjela ovlasti, Fonda za Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju i Središnjeg ureda za Sisačko-moslavačku županiju. Dakle, tek sada su se podijelili. Dvije godine nakon zagrebačkog i godinu nakon petrinjskog potresa. No ni to nije dovoljno. Ovakve krizne situacije traže centralnu evidenciju, centralno praćenje i što je ključno, koordinaciju i ovlast jednog čovjeka. Vanđelić se vadio na to da mu Horvat nije pripremao dokumentaciju, a Horvat je tvrdio da su iz Ministarstva sve dali, ali Fond nije odradio. Potpuna istina nije bila ni jedno ni drugo.

NACIONAL: Ali Vanđelić je dao ostavku zato što nije mogao surađivati s Ministarstvom.

Vanđelić je sve to pročitao na pogrešan način i vidio tu funkciju prije svega kao političku poziciju. Što je apsolutna glupost jer taj Fond nema takvu ulogu. Fond ima operativnu ulogu, on treba organizirati projektiranje, javne natječaje, konstruktivnu obnovu, sanirati fasade, srušiti kuće koje i dalje predstavljaju opasnost, isplatiti novac onima koji idu sami u obnovu. To je ozbiljan posao i to tako i treba biti. Trenutačno je na njegovu čelu Snježana Penović koja je izvrsna i stručna. Međutim, na Fondu nisu baš nikakve strateške odluke.

NACIONAL: Gdje je tu ministar Horvat i njegova odgovornost?

Logika nalaže da bi tu centralnu ulogu upravo trebao imati ministar Horvat. Je li on to nije radio zato što mu se nije htjelo, jer nije znao, jer mu se ne sviđa ta količina odgovornosti, ili zato što mu nisu željeli dati te vrste ovlasti, ja to ne znam. S ovako postavljenim sustavom Horvat može reći da sa 75% slučajeva u ovoj priči nema ništa. I to je loše. Taj sustav zato treba potpuno restrukturirati tako da sve te procese vodi i za njih odgovara resorni ministar.

NACIONAL: Mnogi smatraju da među političarima jedini vi imate dovoljno iskustva i odlučnosti da provedete obnovu. Biste li prihvatili funkciju ravnatelja Fonda da vam je premijer ponudi?

Svašta. Glupost, što bih ja na toj funkciji? Pa Fond sam ne može ništa.

NACIONAL: Biste li prihvatili da vodite Ministarstvo graditeljstva?

Sa svim nužnim ovlastima, da.

NACIONAL: Je li s vama o tome razgovarao premijer?

Ma kakvi. Nitko nije sa mnom razgovarao, a sasvim sigurno i neće.

NACIONAL: Ali premijer je vjerojatno svjestan da biste vi obnovu odradili, a ako se ovako nastavi do kraja mandata Vlade, zbog nepostojanja obnove će izgubiti izbore.

Ja bih to sigurno odradio, imam dovoljno iskustva, utakmica u nogama, poznavanja struke, energije, brzine i spremnosti za donošenje odluka. No nije to na meni, premijer mora sam promišljati o tome. A što se tiče njegova mogućeg gubitka izbora, o rezultatu izbora svaka stranka promišlja za sebe. Poznato je da nikada nijedna stranka koju sam vodio na nacionalnoj razini nije izašla na izbore u koaliciji s HDZ-om, pa neće ni na sljedećim. Međutim, u ovom trenutku mi je žao ljudi na Banovini, u Zagrebu i okolici.

NACIONAL: Koliko je procedure usporio loš Zakon o obnovi, a koliko spora birokracija u Ministarstvu graditeljstva?

Zakon je kriv, ali nebitno, isto kao i birokracija Ministarstva. Zato što samo zakon ne može odgovoriti tom kompleksnom problemu, povijesne jezgre Zagreba, Petrinje, Siska i Gline su jedno, privatne kuće su drugo, javni objekti su treće. U startu se vidjelo da će zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa biti nemoguće po starom zakonu započeti obnovu. I zato ga je trebalo mijenjati odmah, a ne godinu i pol dana kasnije. Trebalo je mijenjati i tehničke norme i sustav javne nabave koji je odmah trebalo pojednostavniti. Nije bilo snage, nije bilo odlučnosti, nije bilo dinamike.

NACIONAL: Bivši petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, član vaše stranke, izgubio je lokalne izbore i bio suočen s brojnim optužbama za zloporabu ovlasti. Kako to komentirate?

Dumbović je odradio ogroman posao na terenu nakon potresa, bio je tjednima na cesti među građanima, trudio se oko raspodjele humanitarne pomoći. Sve što se događalo nakon toga doživio sam kao standard ove države u kojoj je politička prljavština i kleveta, osobito u predizborno vrijeme, pravilo igre. Naravno i drugdje je tako, nismo mi iznimka. Kod nas je čak vremenski moguće predvidjeti kako će se takva javna hajka razvijati, osobito ako se radi o stranci na vlasti.

NACIONAL: Ali vi podržavate stranku na vlasti, odnosno HDZ-ovu većinu. Zašto su onda išli protiv njega?

Ovog trenutka nema ozbiljne alternative za vođenje države. A zašto su išli protiv mene u Varaždinskoj županiji? Sa svim klevetama i prljavštinama? Njihova glavna parola bila je ne glasajte za Čačića, jer on podržava HDZ, a u kampanji su koristili i osuđene kriminalce. Zar to nije genijalno? Ne može biti prljavije. Nemojte glasati za njega jer je on tako loš da podržava nas. Zato glasajte za nas iz HDZ-a. Dumbović je bio izložen standardnom orkestriranom udaru prljavština i kleveta nekoga tko je lupetao takve gluposti, da gluplje ne može. Zadnje što je nova petrinjska gradonačelnica predložila bilo je osnivanje porezne oaze u Petrinji. Kao da su tamo indijanski rezervati, pa će nastati Las Vegas. Na tome skupljati poene, kao i na kleveti, stvarno je nisko. A onda kada je preuzela vlast vidjelo se da se radi o osobi koja nije u stanju ni izaći među vlastite građane, a kamoli nešto pokrenuti.

‘Poznato je da nikada nijedna stranka koju sam vodio na nacionalnoj razini nije izašla na izbore u koaliciji s HDZ-om, pa neće ni na sljedećim’, rekao je Radimir Čačić novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Iako je iz HDZ-a, ni nova gradonačelnica Lidija Komes nije ništa napravila u Petrinji, iako je zahvaljivala Vladi na učinjenom.

Problem je samo što se nije mogla sjetiti na čemu im točno zahvaljuje.

NACIONAL: Zar HDZ-u nije u interesu da pomogne svojim gradonačelnicima, osobito na potresom poharanim područjima?

Kad si nesposoban, nema tih poluga vlasti koje ti mogu pomoći. Za to postoji jedan vrlo uvjerljiv parametar: nitko ne spominje da je Petrinja za vrijeme Dumbovića bila drugi najuspješniji hrvatski grad u povlačenju europskih sredstava, a usput rečeno, Varaždinska županija je bila najuspješnija među županijama. Sada HDZ ima svoju gradonačelnicu u Petrinji, a u Varaždinu župana, pa ćemo vidjeti što će oni s novcem iz EU fondova, koliko će povući i kako će ih iskoristiti. Svakoj vladi, pa i ovoj Plenkovićevoj, u interesu je da napravi nešto dobro, da pokrene obnovu, da se vide rezultati, zbog čega će imati podršku građana. Ali osim htjeti, treba moći i znati. Ova dva posljednja elementa nedostaju. Novac, kao što znamo, stoji. Oni su nesposobni da svoje htijenje i financijsku moć koja postoji zahvaljujući europskom Fondu solidarnosti pretvore u rezultate.

NACIONAL: U Zagrebu je još gora situacija, dvije godine nije se napravilo ništa. Tko je tu kriv?

Ista stvar kao i na Banovini. Tu se glumatalo da se nešto radi. Čekao se Zakon, pa promjena Zakona, a inženjeri zbog svega toga nisu preuzeli projekte. I sada su oni odjednom prepreka. O pokojnom Bandiću sve najbolje, ali on se nije se snašao, ili se nije želio snaći u toj situaciji i sve je prepustio državi. Sada grad Zagreb prema ovako uspostavljenom sustavu sam ne može ubrzati obnovu privatnih kuća, ali može obnavljati objekte kojima je vlasnik. Djelomično se to i radi i obnavljaju se škole i javne institucije. No svaka takva katastrofa, primjerice u Austro-Ugarskoj 1880. kada se dogodio veliki zagrebački potres, predstavlja priliku za novi razvoj. Međutim, u Zagrebu o tome ne postoji ideja, odnosno preciznije, od vlasti artikuliran zahtjev. A to je krivica isključivo i jedino gradonačelnika Zagreba. Pokojni Bandić to nije razumio, jer da je išta razumio o razvoju grada, ne bismo se sveli na fontane. Ali gdje je sada Tomislav Tomašević? Gdje su vizije nove vlasti o razvoju grada, novom urbanizmu, prometnim rješenjima, za što postoji europski novac, neovisno od Fonda solidarnosti i potresa? Postoje ITU mehanizmi koje treba koristiti. Ali prije svega nova vlast mora znati što zapravo hoće s gradom. Treba gledati u budućnost, razmišljati o novim sadržajima starih blokova, podzemnim garažama koje gradi grad, a ne privatnici i cijelom spektru novih ideja. Struka je izašla s nekoliko studija, na primjer s Blokom 19. No pitam se i zašto Komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Arhitektonski fakultet nisu javno izašli sa svojim studijama, projektima i idejama nakon potresa. Ovo je trenutak kada se strateški treba promišljati Zagreb budućnosti, ali i raspisati velike međunarodne natječaje kako bi se izgradili moderni, prvorazredni objekti, odnosno kompleksi. Odgovornost je i na njima.

NACIONAL: Ali Tomašević je na vlasti tek šest mjeseci, a Bandić je bio 20 godina.

Kakve to veze ima? Ja sam kao ministar za šest mjeseci imao gotove projekte i počeo graditi autoceste, o čemu nitko nije sanjao. Nisu bile niti u političkom programu ni u planu nijedne stranke. Mi smo od 2000. do 2003. obnovili i sagradili 300 škola, 16 tisuća kuća, 350 kilometara autoputa i osmislili POS, u okviru kojeg je do danas izgrađeno 20 tisuća stanova. I svima je to bilo normalno. Ako za šest mjeseci ne znaš što želiš, nikada nećeš znati.

NACIONAL: Rok za korištenje 680 milijuna eura iz Fonda solidarnosti istječe u lipnju. Može li se još taj novac spasiti i što bi trebalo učiniti da obnova dvije godine nakon potresa konačno krene?

Potpuno je jasno da se mora tražiti produljenje tog roka i premijer će ga sigurno zatražiti. S EU-om samo treba znati razgovarati. Ja sam s Europom radio ogromne poslove, doista se radilo o milijardama. Sjetite se problema brodogradilišta koja smo prema europskim zahtjevima trebali prestati subvencionirati, što je bio jedan od uvjeta da nastavimo pregovore. Tada se činilo da smo u bezizlaznoj situaciji, pa smo ipak pronašli način da to riješimo. Pravo na pomorskom dobru pretvorili smo u financijsko obeštećenje i time smo im pokrili gubitke, a EU je svjesno zažmirio na oba oka i to prihvatio. U ovom slučaju oko produljenja roka argumentacija je neupitna, radi se o gradskim jezgrama, kulturnim dobrima, povijesnim građevinama, a konzervatori su svuda u svijetu velika prepreka. Što im je i posao. No sramota je da se u dvije godine nije ništa napravilo, odnosno nedovoljno, a moglo se i moralo.

NACIONAL: Nedavno je Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, predstavio tipske zamjenske kuće koje bi se trebale početi graditi. To je naljutilo dekana Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Bojana Baletića jer pri odabiru tipskih kuća struku nitko ništa nije pitao, iako je taj fakultet još u ožujku prošle godine Ministarstvu graditeljstva donirao katalog s dvadesetak tipskih montažnih kuća koje su mogle graditi hrvatske tvrtke. Kako to komentirate?

Ideja da netko dođe s takvom gluposti da će država za milijarde europskog novca o kojima govorimo projekt za tipske kuće rješavati donacijom privatnih udruga je suluda. To samo ukazuje na bahatost državnog tajnika koji je time direktno išao protiv struke. Pa ne funkcionira državna sanacija nakon potresa tako da se okolo skuplja milostinja. Svaka čast rotarijancima, ali privatne donacije su jedno, a planska izgradnja tipskih kuća koju financira država drugo. Pri čemu je projekt takvih kuća ključan, a za to postoje standardi modularne gradnje. Naravno da je dekan Baletić s pravom poludio, čak je još i blago reagirao. To je bilo bezobrazno, neodgovorno, politikantski, nemam riječi za to što je napravio državni tajnik. Taj koji to radi, ne treba tamo biti. To treba prepustiti struci, a davno su mogli biti završeni i javni natječaji, da se kreativna šansa da svima, a ne samo fakultetu. Podsjećam na natječaje i nagrade dobivene za objekte POS-a.

NACIONAL: Što kažete o najavi revizije arbitražne odluke UNICITRAL-a, Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, koja je odbila poništiti Ugovor o prepuštanju MOL-u upravljačkih prava nad Inom, sada kada je presuda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju postala pravomoćna?

Slučaj Ina je posljedica kaznenog djela, što je potvrđeno i odlukom Vrhovnog suda. A nešto što je kriminalno začeto, kao prepuštanje upravljačkih prava MOL-u, ne može biti pravno održivo. U tom smislu Hrvatska je sada u boljoj situaciji u odnosu na prije, kada naši argumenti i nisu bili tako čvrsti jer je Ustavni sud poništio presudu, kao i onu protiv Branimira Glavaša i mnoge druge. Dakle, ako je išta kriminal u ovoj zemlji, to je naše pravosuđe. Ne želim uvrijediti 99% sudaca koji pošteno rade svoj posao.

Gotovo sam siguran da bi, u slučaju da je situacija obrnuta i da je Vrhovni sud u Mađarskoj donio takvu odluku, Viktor Orban pronašao način da se vlasništvo i upravljačka prava vrate u prvobitno stanje. Pa neka se onda druga strana žali Švicarcima na sudu. No mi smo sad pred ulaskom u Schengen i ovo nije trenutak za spektakularne aktivnosti. Što se tiče ideje o kupnji Ine s kojom je Plenković izletio na početku prvog mandata, kada o tome nije puno znao i kada mu je to savjetovala neka ozbiljna budala, siguran sam da to više ne bi napravio. Ali ako se Ina nekim čudom, revizijom arbitraže, vrati u naše ruke, ne treba ostati s Mađarima koji će uvijek raditi u svom interesu, a ne u našem. To je pitanje geografije. Država ne treba zadržati više od 25%. Ostalo bi trebalo prodati više od jednom strateškom partneru, odnosno velikim svjetskim naftnim kompanijama, mirovinskim i drugim investicijskim fondovima, vlasnicima koji će se međusobno kontrolirati i čiji je zajednički nazivnik rast vrijednosti kompanije.