Liječnik Božo Radić u ponedjeljak je za ‘Novi dan’ N1 televizije komentirao mogućnost uvođenja obaveznih sistematskih pregleda.

Na početku je rekao kako su se informacije o obaveznim sistematskim pregledima prilično dinamično mijenjale u zadnjih tjedan dana te da se još uvijek ne zna koji je konkretan prijedlog plana. “Pitanje općih obaveznih sistematskih pregleda nije novo i odavno se razmatra postoje li dokazi korisnosti za tako nešto. Mogu reći da je 2019. godine grupa danskih autora sumirala sve dotadašnje dokaze na 250.000 ljudi i s visokom vjerojatnošću utvrdila da rezultati ne potvrđuju korist uvođenja općih sistematskih pregleda za opću odraslu populaciju. Štoviše, da oni dovode do prekomjernog testiranja i terapiranja ljudi”, rekao je.

Radić pojašnjava da su utvrdili da postoji vrlo mala ili nikakva korisnost na ukupnu smrtnost od raka, srčanih bolesti i cerebrovaskularnih bolesti. Razlozi su, kaže, brojni, no konačni zaključak autora je da se opći sistematski pregledi ne preporučuju. Dodao je i da se smatra da učinak takvih sistematskih nije velik jer obiteljski liječnici poznaju svoju populaciju i pacijente te da su one visokorizične već prepoznali i liječe ih.

“S druge strane, svi mi u svojoj okolini poznajemo one koji imaju izraženi visok rizik, na primjer, pretjerano konzumiraju alkohol, pretili su ili puše, a ne pregledavaju se ni liječe. To je jedan od razloga zbog čega je takav opći poduhvat upitan. Druga stvar je za koncentrirane sistematske preglede za nacionalne programe koje imamo za rak debelog crijeva ili rak grlića maternice”, rekao je za N1.

Osvrnuo se i na činjenicu da Hrvati žive tri godine kraće od europskog prosjeka. To se, ističe, pripisuje smrtnosti od raka, a dodao je i da je smrtnost od uzroka koji se mogu liječiti u Hrvatskoj 50% veća od europskog prosjeka. Ti su uzroci, objasnio je, većinom naše loše navike poput pušenja ili prekomjernog pijenja alkohola.

“S druge strane kakav je zdravstveni sustav govori smrtnost od bolesti koje se mogu izliječiti. Tu se spominju dva parametra, to je screen, odnosno probirni testovi, kod nas su nacionalni programi najpoznatiji. S druge strane, kada bolest otkrijete, koliko ste sposobni tu bolest izliječiti. Tu Hrvatska ne stoji dobro”, rekao je.

Poručio je da naša fleksibilnost mora biti puno veća te da bez javnog zdravstva nikakav privatni sektor neće biti dovoljan. “Integracija ta dva sustava je nužnost i neminovnost. Kakva je vještina harmonizirati to, ne zloupotrebljavati, a isporučiti nužne javnozdravstvene usluge, to ne mogu odgovoriti, to nitko ne zna”, rekao je Radić.

Dodao je i da su ravnatelji zdravstvenih ustanova u pravilu političke osobe i da to nije nikakva tajna. Govorio je i o pravu na pobačaj, kaže da ono postoji, a da je tužno da ga žene moraju ići obavljati u susjedne države.

Što se tiče reformi, rekao je da je vidio parcijalne pokušaje plana, ali da je pitanje je li uopće kompletna reforma izvediva.