Miroslav Venus, ravnatelj Hrvatskog društva epidemiologa, objašnjava što traže od ministra Vilija Beroša kako bi efikasnije radili na suzbijanju pandemije

Veliki porast novih slučajeva zaraze koronavirusom u zadnjih nekoliko mjeseci bitno je utjecao na preopterećenje ionako malog broja epidemiologa s kojima naš zdravstveni sustav raspolaže. Oni smatraju da se njihova specifična znanja ne koriste dovoljno kvalitetno, već da moraju obavljati poslove kojima bi se morali baviti neke druge grane medicinske struke. To nezadovoljstvo kulminiralo je novim prijedlozima koje je ravnatelj Hrvatskog društva epidemiologa Miroslav Venus sa svojim kolegama uputio ministru zdravstva Viliju Berošu.

‘’Prijedlozi koje smo predočili ministru zdravstva odnose se na mogućnost poboljšanja suzbijanja pandemije i na oslobađanje epidemiologa od određenih zadaća koje nisu stručne epidemiološke prirode, poput odgovaranja na brojne upite građana o određenim informacijama koje mogu dati i drugi, ponovnim uvođenjem broja 113 ili na neki drugi prihvatljiv način. Odnose se i na oslobađanje specijalista epidemiologa od davanja kliničkih savjeta pacijentima sa zdravstvenim tegobama koji takav savjet trebaju tražiti od svojih liječnika obiteljske medicine ili liječnika u hitnoj medicinskoj službi. Njima epidemiolozi trebaju pomoći kao konzilijarna specijalistička struka u svezi što preciznijeg postavljanja indikacija za testiranje, odnosno zbrinjavanje pacijenata sa sumnjom na covid-19 i njihovih kontakata.

Predložili smo pojačanje i proširivanje sastava epidemiološkog tima za još jednog magistra/u sanitarnog inženjerstva koji može preuzeti određeni dio poslova specijaliste epidemiologa, vođenje administracije i provedba drugih redovnih poslova. Smatramo da je potrebno hitno raspisati specijalizacije iz epidemiologije koje će financirati Ministarstvo zdravstva za epidemiološke timove na Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju te specijalizante odmah na početku njihovog specijalističkog usavršavanja staviti na raspolaganje po zavodima za javno zdravstvo kako bi pomogli u savladavanju pandemije.

Želimo omogućiti svim zavodima korištenje zajedničkog softwarea za praćenje oboljelih, zaraženih, kao i njihovih kontakata te uvođenje obavještavanja putem poruka SMS-a na nivou cijele države, što bi pomoglo u lakšoj razmjeni informacija o oboljelima, zaraženima i njihovim kontaktima. Tako bismo smanjili vrijeme utrošeno za navedene aktivnosti. Ministru predlažemo i moguću promjenu strategije stavljanja u samoizolaciju svih kontakata s obzirom na poznatu činjenicu da je virus u lokalnoj transmisiji te da je neophodno pridržavati se epidemioloških mjera’’, rekao je. Miroslav Venus za Zagreb News.

Zg News: Očekujete li da će vaši prijedlozi uskoro biti usvojeni i da će oni smanjiti preopterećenost epidemiologa?

S obzirom na to da je na samom sastanku ministar već svojim suradnicima dijelio određene konkretne zadatke u svezi s našim prijedlozima, očekujemo da će barem neki od prijedloga koji su ostvarivi u relativno kratkom vremenu biti i ostvareni te će time smanjiti našu preopterećenost. Neki prijedlozi se također mogu usvojiti, ali je prethodno potrebna određena promjena u pravnoj proceduri.

Zg News: Mislite li da  nakon ovih početnih iskustava s pandemijom treba promijeniti redoslijed i strukturiranost odgovora našeg zdravstvenog sustava?

I inače se kao struka stalno zalažemo za veći značaj prevencije, kao i potrebu većeg ulaganja u preventivne postupke, bez obzira na to radi li se o akutnim zaraznim ili kroničnim nezaraznim bolestima koje su tijekom ove pandemije pale u drugi plan, pa se postavlja pitanje kakvo će biti stanje s njima jednog dana kada pandemija prođe. I u savladavanju pandemije bolesti covid-19, smatramo da treba odlukama djelovati na uzroke koji dovode do pojave i širenja virusa, a ne na saniranje posljedica nakon što je šteta već napravljena.

Zg News: Mogu li se vaša specifična znanja kao epidemiologa efikasnije i kvalitetnije iskoristiti sada kada smo prošli prvi val pandemije?

Naravno, s obzirom na to da imamo tu prednost kao država koja, za razliku od drugih, uopće ima takvu vrstu specijalista operativaca koji su već distribuirani po županijama i imaju iskustvo rada na suzbijanju drugih zaraznih bolesti na polju interventne epidemiologije Tu se kao neizmjerno važna pokazala postojeća mreža županijskih zavoda za javno zdravstvo sa svojim specijalistima, poput epidemiologa, mikrobiologa, specijalista školske medicine i javnog zdravstva.

Zg News: Koliko se osjeća manjak vašeg specifičnog kadra u uvjetima epidemije?

Izuzetno, s obzirom na to da u nekim županijskim zavodima prema važećim normativima radi samo jedan jedini specijalist epidemiolog (Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija) ili po dvoje kao u mojoj, Virovitičko-podravskoj županiji. Mislim da je svima jasno da u ovakvim specifičnim uvjetima nitko ne može mjesecima biti na neprekidnom raspolaganju svima. Postavlja se pitanje tko može profesionalno obavljati svoje zadatke ako je mjesecima dostupan u bilo koje doba dana, bez vikenda, praznika, godišnjeg i sl.? Mislim da je potpuno normalno i uobičajeno da svatko ima pravo na odmor i zamjenu kako bi što kvalitetnije mogao obavljati profesionalne zadatke.