Vlada Andreja Plenkovića uskoro bi se mogla naći pred najvećim udarom i izazovom do sada jer se u slučaju bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića događaju preokreti koji bi mogli dovesti do preispitivanja kompletnog postupka postavljanja nove uprave bivšeg Agrokora, takozvane grupe Borg, te odgovornosti premijera Plenkovića i njegovih najbližih suradnika, poput tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić. Prvi veliki preokret dogodio se prošloga tjedna, kad optužnica protiv Todorića nije potvrđena jer je Visoki kazneni sud prihvatio žalbe koje otvaraju pitanje sukoba interesa financijskih vještaka koji su radili na tom predmetu, a drugi bi se mogao dogoditi iduće godine ako Arbitražni sud u Washingtonu odluči u korist Todorića koji je tužio Vladu da mu je nezakonito otela kompaniju.

Tri neovisna visoka izvora iz pravosudnih i poslovnih krugova potvrdila su Nacionalu informaciju da bi Todorić u tom sporu mogao imati velike šanse za uspjeh, a sva tri izvora to brane sličnim argumentima koji se svode na sljedeće: “Todorić nema novca, a američki odvjetnici brane ga na buduću proviziju. Što automatski znači da su šanse na koje odvjetnici procjenjuju moguću uspješnost spora iznimno velike – inače taj postupak ne bi ni prihvatili jer bi u slučaju gubitka spora ostali bez naknade. Način na koji nova uprava bivšeg Agrokora sada prodaje pojedine dijelove kompanije, samo ide dodatno u prilog Todoriću jer je jednako tako i on mogao prodati pojedine tvrtke unutar koncerna Agrokor i tako namiriti dobavljače.”

Na pitanje kakve bi posljedice za Vladu imala Todorićeva pobjeda u sporu protiv države, odvjetnik Anto Nobilo, koji u tom predmetu zastupa bivšu članicu uprave Agrokora Pirušku Canjugu, odgovorio je: “Ako bi Todorić dobio spor u Washingtonu, to bi za Vladu značilo – zemljotres. To znači da bi cijela Vlada trebala dati ostavku. Međutim, to bi isto tako značilo da bi se trebalo preotvoriti pitanje kaznene prijave vezane uz grupu Borg koja je brzinski odbačena.”

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić pokrenuo je protiv Republike Hrvatske arbitražni spor u Washingtonu kojim želi dokazati da mu je kompanija oteta nezakonito, a optužnica protiv njega u Hrvatskoj još nije ni potvrđena. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kako je prije desetak dana u izjavi za televiziju N1 rekao i sam Ivica Todorić, prva odluka u tom arbitražnom postupku bit će donesena već u travnju ili svibnju iduće godine, a konačna odluka šest mjeseci nakon toga. Istovremeno, u Hrvatskoj još uvijek nije potvrđena ni optužnica protiv Todorića – i to, kako se pokazalo, zato što će sud posebno morati propitati zakonitost ključnog dokaza: financijskog vještačenja koje je DORH naručio od tvrtke KPMG Poljska i koje je platio 8,2 milijuna kuna. Pojavila se sumnja da su vještaci na čijim izvješćima počiva optužnica radili netransparentno te da su istovremeno radili i za novu upravu Agrokora – istu onu koja je podnijela kaznenu prijavu protiv Todorića.

Da te tvrdnje treba temeljito ispitati, potvrđuju i ekskluzivni dokumenti u posjedu Nacionala.

“Poštovani gospodine Ramljak, u prilogu vam dostavljamo račun br. 0682/18 za naše usluge privremene ispomoći zaposlenika KPMG Croatia d.o.o. Agrokoru d.d. Račun predstavlja ugovorenu naknadu za period od 22. siječnja 2018. do 2. veljače 2018. u skladu s Ugovorom o privremenoj ispomoći zaposlenika KPMG Croatia d.o.o. Agrokoru d.d. od 20. studenoga 2017. godine. Ako imate pitanja, slobodno nas kontaktirajte, S poštovanjem, Ana Kolak, Direktor, Deal Advisory.” Ovo je sadržaj dopisa koji je tvrtka KPMG Croatia d.o.o. dostavila 16. veljače 2018. Anti Ramljaku, tadašnjem povjereniku za Agrokor, a iz kojeg je vidljivo da je Agrokor – koji je od travnja 2017. bio u postupku izvanredne uprave (na temelju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku) – od 20. studenoga imao ugovor i koristio usluge KPMG-a Hrvatska, ali i njihovih ostalih ureda. Mjesečni iznos faktura koje su ispostavljali Agrokoru penjao se i do blizu 1,5 milijuna kuna. Nacional je došao u posjed računa za studeni 2017., na ukupan iznos od 1.414.775,16 kuna, ali i računa za listopad 2017. na iznos od 912.510,95 kuna, što pokazuje da je KPMG Hrvatska radio za Agrokor i prije formalnog ugovora iz studenoga.

Ti računi, kao i sva ostala korespondencija između Ante Ramljaka i odgovornih ljudi u KPMG-u, postaju ključni dokaz u predmetu protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, u kojem se prošloga tjedna dogodio veliki obrat nakon što je sudac Visokog kaznenog suda u Zagrebu Ivan Turudić, bivši predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, jednom svojom odlukom spriječio potvrđivanje optužnice protiv Todorića i ostalih osumnjičenika.

Turudić je, naime, srušio odluku Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje je prethodno odbilo žalbe obrane te je djelomično uvažio njihove žalbe, i to u točki koja se odnosi na financijski nalaz koji je potpisala tvrtka KPMG Poljska. Visoki kazneni sud naložio je novo propitivanje zakonitosti tog financijskog vještačenja na kojem se temelji optužnica koja Todorića i njegovih 12 suradnika tereti da su od 2006. do 2017. iz Agrokora lažnim prikazivanjem financijskog stanja na ime Todorićeve dividende izvukli 1,2 milijarde kuna.

Naime, Todorić i više drugih osumnjičenika u svojim su žalbama naveli da su vještaci koji su radili na predmetu u sukobu interesa jer je KPMG Poljska za rad na predmetu angažirao tvrtku KPMG Hrvatska koja je odradila najveći dio vještačenja – i to iako je istovremeno radila i za privremenu upravu Agrokora.

Nacionalov izvor iz pravosudnih krugova upoznat s predmetom protiv Todorića tvrdi da je DORH, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, s KPMG-om Poljska, koji zastupa Ismet Kamal, potpisao ugovor u kojem se izričito navodi da imena vještaka koji su radili na predmetu neće biti posebno navedena. Drugi Nacionalov izvor iz pravosudnih krugova, s višegodišnjim iskustvom u parnicama u kojima se optužnice dokazuju na temelju svjedočenja sudskih vještaka, tvrdi da je to samo po sebi protivno sudskoj praksi:

“Na bilo kojem suđenju gdje se pojavljuje vještačenje neke institucije, izvješće brane vještaci imenom i prezimenom. Znači, ako govorimo o vještačenju, recimo, ubojstva, koje je radio Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘Ivan Vučetić’, tada kao svjedok na sudu mora nastupiti vještak koji je neposredno radio na tom predmetu i braniti pred sudom svoj nalaz. Isti princip mora važiti i za sva druga vještačenja. To znači da je nemoguće da se ne zna ili da se ne smije znati tko je sve radio na vještačenju u slučaju Agrokor, koje nominalno potpisuje KPMG Poljska.”

Premijer Andrej Plenković imenovao je Antu Ramljaka povjerenikom za Agrokor 10. travnja 2017., a nedugo nakon toga portal Index je otkrio aferu hotmail i postojanje tajne grupe Borg. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Prema navodima koje je obrana Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih istaknula u svojim žalbama, gdje su osporavali neovisnost i nepristranost financijskog vještaka, vještačenje je zapravo gotovo u cijelosti napravilo društvo KPMG Hrvatska – iako ono nije imalo ugovor s DORH-om. To je pokazala Analiza utrošenih sati koju je obrana prezentirala u žalbi, a iz koje proizlazi da je od ukupno utrošena 5362 sata, društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto, dok je KPMG Poljska, društvo koje je angažirao DORH, sudjelovalo u izradi izvještaja samo 462 sata, odnosno, udjelom od 8,62 posto. Osim toga, u izradi izvještaja sudjelovalo je i društvo KPMG Bosna i Hercegovina, i to s 268 sati ili 4,99 posto udjela.

Obrana se pozivala na članak 309. stavak 1 ZKP-a, u kojem je jasno navedeno da se u nalogu kojim se određuje vještačenje obavezno mora navesti kome se ono povjerava te da sve stranke u postupku moraju dobiti te informacije, a da je u ovom slučaju KPMG Poljska poslove delegirao na druge pravne osobe, i to KPMG u Hrvatskoj i KPMG u Bosni i Hercegovini, iako takva mogućnost da se nalog delegira na drugu pravnu osobu ne postoji.

Konkretno, obrana je tvrdila da KPMG Poljska u startu nije ispunjavao uvjete za imenovanje za ad hoc vještaka, kao i da je Ismet Kamal imao ovlasti koristiti zaposlenike KPMG-a Poljska, ali ne i zaposlenike drugih pravnih osoba kao što su KPMG Hrvatska i KPMG Bosna i Hercegovina.

Visoki kazneni sud u svojoj je odluci ocijenio da su u prvostupanjskoj odluci navodi o tome koje su osobe izradile kombinirano vještačenje nejasni i u znatnoj mjeri proturječni te je istaknuo:

”Zbog toga se rješenje ne može ispitati ni u dijelu koji se odnosi na razloge postoje li zakonom propisane okolnosti za izuzeće osoba koje su sudjelovale na izradi nalaza i mišljenja. Te okolnosti su od utjecaja na zakonitost nalaza i mišljenja.”

Visoki kazneni sud dao je uputu da se prilikom ponovnog odlučivanja provede tzv. suđenje o zakonitosti dokaza te pozove Ismeta Kamala kao svjedoka koji bi Optužnom vijeću trebao dostaviti sve potrebne detalje o osobama koje su sudjelovale u izradi financijskog izvješća. Visoki kazneni sud istaknuo je da te osobe ne mogu uživati zaštitu prema GDPR-u jer je riječ o kaznenom postupku te da obrana, imajući u vidu načela pravičnog suđenja i ravnopravnosti oružja, ima pravo uvida u te podatke.

O tome kako su, po njegovim saznanjima, angažirani vještaci, govorio je Todorić u intervjuu za N1 televiziju 20. listopada, kada je ponovno optužio premijera Plenkovića i grupu Borg da su mu organizirano oteli tvrtku te da je, s jedne strane, krenuo napad na Agrokor pod izlikom da ga treba spasiti, a s druge napad na njega kao vlasnika da je počinio kriminalne radnje. Kako bi to potkrijepili, smatra Todorić, angažirali su pouzdane vještake.

“Kad se radilo o Ivici Todoriću, počeli su govoriti da sam ja radio kriminal i tu su angažirali KPMG. I sad je taj KPMG došao, taj Goran Horvat, Ante Ramljak, Martina Dalić i kompanija i očito su kreirali kako taj cijeli posao odraditi. Prvo je trebalo napraviti dokumentaciju i naći krivičnu prijavu s kojom bi se počeo proces protiv mene. I, pazite sad, ne taj KPMG, nego oni angažiraju gospođu Matovinu iz Jastrebarskog, jednu revizorsku kuću, da ona napravi dokumentaciju na bazi koje je protiv mene podignuta optužnica. Ona je i prije radila u KPMG-u, danas radi kod gospođe Dalić u Podravki. S druge strane, kad su to dobili, KPMG je pripremio određenu dokumentaciju i njezinu dokumentaciju, no kako su radili za Agrokor iz osobnog interesa, 20 milijuna eura su u dvije godine dobili od Agrokora, nevjerojatno. Razmišljali su tko sada njihovu dokumentaciju vještači i onda su opet našli svojeg kolegu u Poljskoj i onda tobože njemu dali da on vještači. Vještačio je dokumentaciju koju je radio KPMG i opet ta njegova kolegica iz Jastrebarskog”, izjavio je Todorić.

Ime Gorana Horvata, jednog od glavnih aktera koje Todorić spominje u kontekstu napada na sebe, nalazi se i na dopisu koji je Ana Kolar iz KPMG-a Hrvatska 16. veljače 2018. godine poslala Anti Ramljaku. Naime, ispod oznake reference navodi se i podatak o kontakt-osobi te je na tom mjestu navedeno upravo ime Gorana Horvata, kao i njegov (fiksni) broj telefona.

Izgleda da je otprilike u vrijeme kad je tvrtka KPMG Hrvatska počela raditi za privremenu upravu Agrokora, Goran Horvat napredovao u karijeri. Naime, na stranicama KPMG-a objavljena je vijest od 20. listopada 2017. u kojoj se navodi:

“Goran Horvat, Partner zadužen za Odjel financijskog i poslovnog savjetovanja, od 1. listopada 2017. godine postaje novi Senior Partner i predsjednik Uprave KPMG-a za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tu poziciju preuzima od gospodina Daniela Radića koji će, uz poziciju Partnera za Usluge financijskog savjetovanja u KPMG– u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, preuzeti i ulogu lidera financijskih savjetodavnih usluga za regiju srednje i istočne Europe.”

Todorić je izravno prozvao Horvata, ali i Ismeta Kamala:

“Nek’ se usudi taj Ismet Kamal doći kod nas i pred sudom reći kako je došao u kontakt s hrvatskim tužiteljstvom, kako je dobio dokumentaciju, koji su ljudi radili… Nevjerojatno. Jedna grupa ljudi se organizirala da bi odradila posao…”

Drugim riječima, Todorić je izrazio sumnju – što je Nacionalu potvrdio i Todoriću blizak izvor – da je Državno odvjetništvo zapravo unaprijed dobilo “preporuku” koga treba angažirati te da stoga treba propitati i način na koji je DORH proveo postupak naručivanja vještačenja.

Nakon brojnih optužbi na račun vještačenja, DORH – odnosno, u Todorićevu slučaju, nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izdalo je priopćenje u kojem se navodi da je financijsko-knjigovodstveno vještačenje u slučaju Agrokor, na kojem se temelji optužnica, zakonito te da su svoj stav detaljno argumentirali na nejavnim sjednicama Optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda.

Njihova optužnica temelji se upravo na vještačenju KPMG-a.

Todorića i njegovih 12 suosumnjičenika DORH tereti da su od 2006. do 2017. oštetili Agrokor za 1,2 milijarde kuna, od čega je Ivici Todoriću, kako navode, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a njegovoj nizozemskoj tvrtki Agrokor Investment BV ostatak od oko 320 milijuna kuna.

Osim popratnog dopisa iz veljače 2018. uz fakture za period od 22. siječnja 2018. do 2. veljače 2018., Nacional je došao i u posjed faktura koje je KPMG Hrvatska izdao Agrokoru za listopad i studeni 2017.. FOTO: Nacional

Ivica Todorić ima svoje tumačenje tih događaja, što je iznio u spomenutom intervjuu na N1 televiziji:

“Taj Ismet Kamal je prije 20 godina za Nestle šest mjeseci u Agrokoru radio due diligence Leda. Ponudili su mi 100 milijuna maraka za Ledo. Ja sam rekao da nemaju dobru procjenu, da vrijedi više. Rekao sam 150 milijuna. Ismet Kamal je za Ledo procijenio 100 milijuna. KPMG je prije radio i za Agrokor i u Agrokoru, za sve je radio. To se organizirala određena grupa ljudi koja je manipulirala, konstruirala, sve unutar sebe. I tu je kriminal tog njihovog izvještaja. Oni su došli u Agrokor i vi za nekog imate konto, imate dugovnu i potražnu stranu, a oni su ušli u dugovnu stranu Ivice Todorića i tamo nisu imali ništa. Onda su rekli da kredit koji sam ja uzeo od Agrokora i poslao EBRD-u, da je to moj kriminal, pa tu napisali 800 milijuna kuna. Onda su rekli da zadržanu dobit, koja je meni odobrena, da to isto nije dobro obračunato i opet mi stavili u dugovnu stranu. Tako su oni lažirali i to ćemo dokazati na sudu… Sad kad su mi stavili sve to na dugovnu, nisu htjeli gledati potražnu.

Ivica Todorić se zadužio na stranom tržištu 500 milijuna eura. Od tih 500, u tom trenutku, ovo je bilo oko 160 milijuna duga mog, tobože što sam oštetio firmu. Mi nismo ništa opljačkali, nego sam oštetio svoju firmu za milijardu i 200, a s druge strane, dao dokapitalizaciju 180 milijuna eura, što je više od svega. Tih 500 milijuna sve sam dao Agrokoru, a 4,18 milijardi kuna sam godinama imao potraživanja od Agrokora, da ne govorim da neke zadržane dobiti nisam zadržavao. Pomagao sam svojim novcem financiranje Agrokora. Oni su mene oštetili, ja sam uvijek bio oštećen.”

Kako proizlazi iz kopija računa u posjedu Nacionala, društvo KPMG Hrvatska, koje je radilo vještačenje protiv Todorića, u studenome 2017. zaračunalo je Agrokoru, kojim je tada upravljao Ante Ramljak, sljedeće troškove: prva stavka bila je mjesečna naknada za financijske i porezne savjetodavne usluge u iznosu od 716.150,76 kuna ili protuvrijednosti 95 tisuća eura; druga stavka bili su opći troškovi u iznosu 10.742 kune. Treća stavka bi mogla biti sporna. Radi se, naime, o ukupnoj naknadi, troškovima ostalih ureda KPMG-a za usluge poreznog savjetovanja u iznosu 402.084,73 kune ili 53.338 eura.

To bi, dakle, značilo da nije samo KPMG Poljska angažirao KPMG Hrvatska da radi na vještačenju koje potkrepljuje optužnicu, već da je KPMG u izravnom poslu s Agrokorom angažirao i neke druge urede KPMG-a. Koje, nije navedeno, pa bi tu činjenicu također trebalo ispitati kako bi se utvrdilo je li i društvo KPMG Poljska bilo u sukobu interesa, to jest je li posredno bilo angažirano na poslovima za Agrokor. Na računu za listopad 2017. te stavke s angažiranjem ostalih ureda KPMG-a nema. Ondje su samo navedeni trošak mjesečne naknade i opći troškovi u istoj visini kao i u studenome, a račun ukupno iznosi 912.511,95 kuna.

Kako je revizor Olivio Discordia upozorio da će vještačenja biti problem

Nacional je još tijekom rane faze istrage u slučaju Agrokor pisao o tome kako je revizor Olivio Discordia – koji je osumnjičen da je odobravao lažna financijska izvješća Agrokora iako su ga njegovi podređeni još 2010. upozoravali na to da bi financije tvrtke trebalo ocijeniti negativno – u svom iskazu pred istražiteljima zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva otvorio ključno pitanje koje bi moglo uvelike odrediti sudbinu sudskog postupka u aferi Agrokor.

A to je pitanje kojem će se financijskom izvješću o poslovanju Agrokora vjerovati i tko će o tomu odlučivati. Discordia nije slučajno otvorio to pitanje već u tako ranoj fazi postupka. Njega je zastupao Darko Maržić, odvjetnik koji ima iskustva u sličnim situacijama.

“Bio sam predsjednik uprave Baker Tillyja, a Sanja Hrstić radila je kod mene kao senior revizor. Sve što sam potpisao vezano uz Agrokor bilo je zakonito i nikada nisam radio protivno međunarodnim standardima”, rekao je istražiteljima Discordia i dodao da su revizorske kuće Pricewaterhouse Coopers, koja je radila posljednju reviziju Agrokorovih izvještaja, i Ernst&Young, s kojom je Todorić također surađivao, u stvari konkurencija.

Navedeno je već tada pokazivalo da će ključnu ulogu na budućem suđenju Todoriću i njegovim suradnicima, kojima će se suditi u aferi Agrokor, imati sudski vještak. I ta bi se okolnost mogla pokazati kao potencijalno najslabija karika u tom slučaju. To su za Nacional još prije tri godine potvrdila čak trojica neovisnih izvora, od toga jedan istaknuti pripadnik hrvatske sudbene vlasti.

Jer na suđenju u aferi desetljeća upravo će sudski vještak, a ne sudačko vijeće, izraditi svoje mišljenje o financijskim izvještajima Agrokora koji su, prema nalazu revizorske kuće Price Waterhouse Coopers, značajno falsificirani. Međutim, kako sud nije stručan za procjenu takvih izvješća, odredio je da se o spornim financijskim izvještajima izvede neovisno stručno mišljenje sudskog vještaka.

Upućeni sudski izvor za Nacional je tada otkrio da je pitanje imenovanja sudskih vještaka gotovo proizvoljno i da je prilično elastično regulirano. „Osim Pravilnika o imenovanju sudskih vještaka, ne postoji nikakav propis koji bi precizno definirao koga sud mora imenovati i kakvim se kriterijima treba voditi. Čak ne mora biti odabran ni sudski vještak koji se nalazi na popisu suda na kojem se vodi suđenje, nego se to može odrediti proizvoljno. Sudskog vještaka može angažirati i Državno odvjetništvo tijekom istrage. Ali to može učiniti i stranka u postupku. Sud na koncu odlučuje komu i kako vjerovati. A više puta se u Hrvatskoj pokazalo da su pojedini postupci trajno kontaminirani upravo zbog nalaza sudskih vještaka”, izjavio je za Nacional tada jedan poznati hrvatski sudac.