Račune u bankama ili štedionicama ima 3,76 milijuna hrvatskih građana, objavila je Financijska agencija (Fina) u povodu Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. listopada.

Ukupno 3.759.396 ima otvoren jedan ili više računa u hrvatskim kreditnim institucijama (bankama, štednim bankama i štedionicama), izvijestila je Fina na svojim internetskim stranicama u analizi o broju računa poslovnih subjekata i građana kod kreditnih institucija.

Prema podacima iz Jedinstvenog registra računa u hrvatskim kreditnim institucijama, prema stanju od 30. rujna 2019. godine, bilo je ukupno 10.571.669 otvorenih računa, što je u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, manje za 3,5 posto.

Od ukupnog broja otvorenih računa, 7.815.073 računa odnosi se na transakcijske račune kojih je 0,2 posto više u odnosu na prethodno razdoblje. Preostalih 2.756.596 računa odnosi se na štedne račune od kojih je 929.308 onih s oročenim novčanim sredstvima, 1.370.420 računa štednje po viđenju, 434.385 računa stambene štednje te 22.483 računa depozita u kreditnim unijama.

Vrste i broj otvorenih računa poslovnih subjekata i građana

Izvor: Fina, Jedinstveni registar računa

Najveći pad broja otvorenih računa odnosi se na račune oročenih novčanih sredstava (22,6 posto), račune stambene štednje (9,2 posto) i račune štednje po viđenju (6,3 posto), dok je najveće povećanje zabilježeno kod računa depozita u kreditnoj uniji (14,9 posto).

U povodu Svjetskog dana štednje, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su hrvatske štediše i banke visoko likvidni, a kako niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje.

Kada bi se za to stvorili uvjeti, kažu u HUB-u, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država, što bi uključivalo i privatizaciju putem IPO-a.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić kazao je na okruglom stolu o navikama štednje, da unatoč vrlo niskim prinosima na sve oblike financijske imovine, građani i dalje ulažu u tu imovinu, pa su tako prema podacima HNB-a za kolovoz depoziti kućanstava u bankama premašili 208 milijardi kuna, što je oko šest milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

Kako navodi Šošić, primjetna je promjena da građani sve manje oročavaju depozite, a u većoj mjeri ostavljaju novac na tekućim i štednim računima. Prije dva mjeseca su depoziti koji nisu oročeni tako po prvi puta premašili iznose oročenih depozita. Oročeni depoziti su naime pali ispod sto milijardi kuna, dok su tako depoziti koji nisu oročeni za 10 milijardi kuna veći, navodi Šošić.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondove, dok se uloga tradicionalnih depozita postupno smanjuje, što je povezano sa smanjenjem kamatnih stopa, kaže Šošić te dodaje da jača i tradicionalna orijentacija hrvatskih građana u smislu štednje ulaganjima u nekretnine.