Za nekoliko tjedana, 4. veljače, svečano će biti otvorene Zimske olimpijske igre u Pekingu. Usprkos rastu broja zaraženih i širenju omikrona, Svjetska zdravstvena organizacija dopustila je održavanje Igara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera. Pripreme za ceremoniju otvaranja koja će se održati u velikom olimpijskom stadionu u Pekingu, poznatijem kao „Ptičje gnijezdo“ u punom su jeku, a režirat će je poznati kineski redatelj Zhang Yimous.

Hrvatski olimpijski odbor najavio je da će 16. siječnja objaviti točan broj hrvatskih predstavnika na ZOI-ju u Pekingu. Za sada se zna da ćemo imati natjecatelje u alpskom skijanju, skijaškom trčanju, brzom klizanju, a veliki su izgledi i da ćemo imati svoje natjecatelje u bobu, biatlonu i snowboardu.

O tome kako teku pripreme za Olimpijske igre, koliko je skori završetak Pelješkog mosta pridonio povjerenju u poslovanju između Kine i Hrvatske i kako će se proslaviti kineska Nova godina, čije će obilježavanje trajati od 1. do 15. veljače, tjednik Nacional razgovarao je s novim kineskim veleposlanikom u Hrvatskoj Qi Qianjinom.

Po obrazovanju magistar javne uprave, krajem osamdesetih karijeru je započeo u novinskoj agenciji Xinhua. U diplomaciju je ušao ranih devedesetih, a od tada do danas obnašao je različite dužnosti u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, u kineskim veleposlanstvima u Državi Kuvajt, u Stalnoj misiji Narodne Republike Kine pri Ujedinjenim narodima, u Državi Izraelu, Egiptu i Siriji. Prije nego što je preuzeo dužnost u Hrvatskoj, bio je na Odjelu za zapadnu Aziju i sjevernu Afriku u Ministarstvu vanjskih poslova Narodne Republike Kine.

NACIONAL: Zimske olimpijske igre u Pekingu bit će otvorene. 4. veljače. Kako teku pripreme i koliko će novi val pandemije covida-19 otežati natjecanja?

Peking je spreman da na Zimskim olimpijskim igrama poželi dobrodošlicu sportašima iz cijelog svijeta iako se, na žalost, održavaju u uvjetima pandemije. Kina, kao zemlja domaćin, pod vodstvom Međunarodnog olimpijskog odbora, usprkos određenim poteškoćama, uložila je velike napore u osiguravanje infrastrukture, mjera i procedura kako bi bila spremna za organizaciju Igara. Kao što znate, olimpijski moto je brže, jače, više, a novi moto ovih igara, je ‘’ići brže, ciljati više, postati jači stojeći zajedno!“. Smatram da duh sporta može ojačati ne samo tijelo, već i duh, ali i solidarnost. To je prilika da se predstavnici različitih zemalja susretnu u Pekingu i uvjeren sam da će to biti veliki događaj za sve ljude svijeta, uključujući i one u Hrvatskoj. Kina će biti spremna za otvorenje Olimpijskih igara i osigurat će svim sportašima sigurno okruženje.

‘Peking je spreman da na Zimskim olimpijskim igrama poželi dobrodošlicu sportašima iz cijelog svijeta iako se, na žalost, održavaju u uvjetima pandemije’, kaže Qi Qianjin. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kakve će epidemiološke mjere biti na snazi i hoće li biti publike?

Postojala je određena zabrinutost među ljudima kakve ćemo mjere uspostaviti kako bismo zaštiti sigurnost međunarodnih sportaša i lokalnog stanovništva. Peking je ogroman grad s 24 milijuna stanovnika i to je veliki izazov. Nije lako organizirati tako veliki događaj. Upravo zbog pandemije natjecanja neće biti otvorena za publiku iz stranih zemalja, kao što je to bio slučaj prije pandemije. Odnosno, u publici će moći biti tek mali broj stranih gostiju, dok će na ceremoniji otvaranja biti samo kineska publika koja se nalazi već u Kini. Usprkos tome, do sada je 2500 stranih novinara predalo zahtjeve za akreditaciju na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu. Kako bismo sve koji dolaze na Igre informirali o tome kakve će mjere biti na snazi, Kina i Međunarodni olimpijski odbor su izdali knjigu pravila „Playbook“, u kojoj su detaljno nabrojani svi detalji i aspekti sigurnosnih mjera, čiji je cilj sprečavanje širenja pandemije i zaštita osobne sigurnosti svakog sudionika. Tu je knjigu pohvalio i predsjednik MOO-a Thomas Bach i rekao kako to nije samo knjiga uputstava za zdravstvene procedure, već i za novi način života u Pekingu.

NACIONAL: Hoće li se sportaši morati testirati svaki dan i hoće li se moći družiti?

Sportaši, kao i svi oni koji sudjeluju u organizaciji Igara kretat će se unutar „zatvorene petlje“, odnosno unutar zatvorene zone, u kojoj će biti izolirani od lokalnog stanovništva. Bit će smješteni u olimpijska sela, odakle će posebnim autobusima biti transportirani na treninge i natjecateljske terene. Sportski timovi koji dolaze iz jedne države bit će smješteni na jednom prostoru. No vjerujem da će ovakve mjere postati pravilo i da će spriječiti širenje zaraze i među sportašima i među lokalnim stanovništvom. Razgovarao sam i sa Zlatkom Matešom, predsjednikom hrvatskog olimpijskog tima i upoznao se s nekim mladim hrvatskim sportašima. Na žalost, oni se neće moći slobodno kretati po Pekingu i ostalim gradovima Kine kao u pretpandemijsko vrijeme, ali usprkos restriktivnim mjerama nadam se da će moći uživati u kineskoj kulturi, pejzažima i hrani.

NACIONAL: Hipotetsko pitanje: bi li Novaku Đokoviću bio dozvoljen ulaz u Kinu?

Iskreno, ne znam sve okolnosti, ali vidim da je to postala glavna svjetska medijska priča i političko pitanje. No siguran sam da je Novak Đoković došao u Kinu, da bismo ga dočekali s dobrodošlicom. Za ulazak u Kinu vrijedi pravilo da oni koji nisu cijepljeni moraju biti u karanteni 21 dan, a mogu se i cijepiti u Kini. Od sportaša koji dolaze na Zimske olimpijske igre u Peking očekuje se da budu cijepljeni. Međutim, na pojedinačnoj razini Međunarodni olimpijski odbor može napraviti iznimku, odnosno razmotriti pojedinačne slučajeve sportaša koji imaju opravdano medicinsko izuzeće. Za njih, kao i za one koji su imali bliske kontakte sa zaraženima vrijedi poseban režim. Njih se testira svakodnevno, uz posebna uputstva za putovanje, konzumiranje hrane i slično.

NACIONAL: Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković nedavno je posjetio Pelješki most koji je u završnoj fazi gradnje. Hrvatska strana izuzetno je zadovoljna brzinom i kvalitetom radova, vjerujete li da je taj projekt otvorio vrata budućoj suradnji na infrastrukturnim projektima?

Apsolutno da. Rekao bih da je taj veliki most postao simbol prijateljstva i partnerstva između naše dvije zemlje. Cijeli projekt izveden je prema planu, a bit će čak i nešto ranije gotov nego što je ugovoreno. Hrvatski partneri uvijek su nas upozoravali da im je važna brzina i ispunjavanje ugovorenog u roku. Taj projekt dokazao je kinesku brzinu i točnost, sposobnost kineskih tvrtki i visoku kvalitetu njihova rada, a njime je uspostavljen i vrlo važan model suradnje. Mi njegujemo naše odnose s Hrvatskom i pridajemo veliku važnost našim bilateralnim vezama. Ne treba zaboraviti niti ostale projekte, poput vjetroparka, odnosno vjetroelektrane u Senju koja je otvorena u studenom 2021. Svi ti projekti idu u korist strategije Hrvatske u smislu razvoja, zelene tranzicije, zaštite okoliša, smanjenja ispušnih plinova, ali i pomažu da se premosti ekonomski jaz između Hrvatske i ostalih zemalja članica Europske unije.

NACIONAL: Ima li još kakvih projekata u planu? Kina je dugo pokazivala interes za Luku Rijeka i nizinsku prugu Budimpešta-Rijeka, oko čega nikada nije postignut dogovor.

Točno, kineske tvrtke žele aktivno sudjelovati u tome. Za projekte koje financira Europska unija kineske tvrtke žele potpisati neke ugovore o gradnji. Ima još nekoliko projekata za koje su natječaji još u tijeku i nadam se da će se ostvariti.

NACIONAL: Hrvatska je članica EU-a, koliko to utječe na naše međusobne odnose? Jer EU ima određena ograničenja za zemlje članice kada se radi o poslovanju s Kinom.

Ponekad to može biti problem. Ali smatram da svaki projekt napravljen u suradnji s Kinom koji donosi dobrobit Hrvatskoj i hrvatskim građanima koristi i Europskoj uniji u cjelini. Hrvatska je nova članica Europske unije i relativno je mala, no to je ne bi trebalo spriječiti da preuzme vodstvo u ovakvoj vrsti suradnje s Kinom, u kojoj je Hrvatska ostvarila svoje interese. A hrvatski interes je i interes Europske unije. A kada govorimo o interesima, svaka država sklona je voditi pragmatičnu politiku.

‘Pelješki most dokazao je kinesku brzinu i točnost, sposobnost kineskih tvrtki i visoku kvalitetu njihova rada’, rekao je kineski veleposlanik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Hrvatska je dio kineske inicijative Jedan pojas, jedan put koji uključuje razvoj suradnje sa zemljama Puta svile, odnosno zemljama srednje i jugoistočne Europe. Vide li se rezultati te ideje?

Svakako, vide se rezultati te inicijative koju je pokrenuo kineski predsjednik Xi Jinping, a Pelješki most može se smatrati vrhuncem te inicijative u Hrvatskoj. Podsjećam da je 2019. Hrvatsku posjetio kineski premijer Li Keqiang i tada rekao da je tim projektom počelo dijamantno razdoblje u našim odnosima. Osim projekata na planu infrastrukture i energije, porasla je i trgovinska razmjena između naše dvije zemlje, a direktne kineske investicije dosegle su 200 milijuna dolara, što nas stavlja negdje na 9. mjesto među vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske. Kineski predsjednik predsjedao je prošle godine samitom Kina plus 16 zemalja srednje i istočne Europe, na kojem je sudjelovao i održao govor i hrvatski premijer Plenković. Iako se moglo čuti dosta kritika na račun kineske inicijative Jedan pojas, jedan put, svaki put naglašavam da se radi isključivo o ekonomskoj aktivnosti, bez ikakvih političkih namjera. Optužbe da Kina tako želi proširiti svoj politički utjecaj na europski kontinent naprosto nisu točne. Mi ne želimo da se politika upliće u ekonomiju i vjerujemo da se ova inicijativa treba temeljiti na slobodnom tržištu.

NACIONAL: Iako su kineski predsjednik Xi Jinping i američki predsjednik Joe Biden u studenom imali prvi bilateralni, doduše virtualni sastanak koji je djelovao konstruktivno, SAD je nedugo nakon toga najavio diplomatski bojkot Igara zbog, kako je navedeno, kršenja ljudskih prava u Hong Kongu i represije nad Ujgurima. Kako je to doživjela kineska strana i kakve će biti protumjere koje su najavljene?

Na sličan način i ja sam doživio susret kineskog i američkog predsjednika. Bio je to dobar i konstruktivan sastanak, a nakon toga smo doista doživjeli šok zbog kontradikcije između riječi i djela. Odnosno, zbog akcije koja je uslijedila, a to je najava diplomatskog bojkota Olimpijskih igara u Pekingu. Naše službeno političko stajalište jest da su bilateralni odnosi između Kine i SAD-a izuzetno važni, možda među najvažnijima, za cijeli svijet. Oni utječu i na sve ostale zemlje, pa i na Hrvatsku. U tom smislu smatram da i Kina i SAD moraju imati na umu da ti odnosi trebaju biti stabilni i sigurni. Htio bih podsjetiti i na ono što je nakon sastanka s predsjednikom Bidenom rekao kineski predsjednik Xi Jinping. I on je sastanak ocijenio pozitivnim, ali je istaknuo tri principa kojih se trebamo pridržavati. Prvo je međusobno poštovanje, što znači da u tom odnosu trebamo biti ravnopravni, bez pokušaja nametanja dominacije SAD-a. Naime, čak i Bidenova administracija gleda na Kinu kao na konkurenta ili rivala u ekonomskom i sigurnosnom smislu. Drugi princip je miroljubiva koegzistencija. Kina je razvijena, ali nema nikakvih namjera izazivati SAD i dovoditi u pitanje njegovu superiornost i poziciju kao prve svjetske supersile. I treći princip je suradnja, osobito ekonomska koja će dovesti do win-win situacije i od koje će profitirati obje strane. Poznato je da se oko nekih stvari ne slažemo s SAD-om. Jedno od tih pitanja je status Tajvana, poštovanje ljudskih prava, kao i trgovinske svađe. Kineski predsjednik jasno je dao na znanje da postoji donja linija preko koje se ne može prelaziti. Kina je spremna braniti svoja prava i suverenitet i ako težnje Tajvana za nezavisnošću odu predaleko, Kina će odmah poduzeti određene akcije. Što se tiče neslanja diplomatskih ili službenih predstavnika na Zimske olimpijske igre u Pekingu, mi smatramo da se politika ni na koji način ne smije miješati u sport.

NACIONAL: Tom bojkotu pridružila se i Britanija, Australija i Kanada, a EU parlament je u srpnju izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom se poziva dužnosnike EU-a da odbiju diplomatske pozive na Olimpijske igre. Kako to komentirate?

To je sasvim drugačiji scenarij. Kina ima pozitivno stajalište prema Europskoj uniji i od početka smo podržavali ujedinjavanje europskih zemalja. Mi isto tako podržavamo političku autonomiju Europske unije s kojom nastojimo biti partneri. Ne postoje nikakva ključna neslaganja ili prijepori s Europskom unijom. Uostalom, Kina je smještena na azijskom kontinentu, mi smo tisućama kilometara udaljeni i ne možemo predstavljati nikakvu prijetnju. Nikada niti jedan kineski vojnik nije kročio nogom na europski kontinent, niti je Kina ikada podupirala bilo kakve terorističke aktivnosti u Europi. Zato smo bili razočarani novom Strategijom EU– za Kinu, u kojoj se ističe da je Kina globalni konkurent i rival. To je prilično zbunjujuće jer s druge strane EU želi surađivati s Kinom po pitanju globalnih izazova, poput klimatskih promjena. U svakom slučaju, Kina želi ojačati svoje odnose s EU-om i biti partner, prihvaćajući da postoje određena neslaganja oko poštovanja ljudskih prava i vrijednosti.

NACIONAL: Kakva je vaša pozicija oko tih pitanja?

Svjesni smo da oko toga postoje rasprave i neslaganja, to je realnost. Ali pokušajte zamisliti zemlju poput Kine s ogromnom populacijom od 1,4 milijarde ljudi na teritoriju veličine Europske unije. Dok EU i sve zemlje članice zajedno imaju oko 580 milijuna. Kako bi predsjednik neke europske zemlje upravljao s tako velikom populacijom? Sve te ljude treba nahraniti, osigurati im posao, stanovanje, socijalnu sigurnost. Kina je drugačija od Europe i zato je morala uvesti posebni sustav, i politički i društveni. U Kini vlada Komunistička partija i to je realnost. Kada bi se, kao što to priželjkuju neke države, na primjer SAD, Komunistička partija svrgnula s vlasti, nastao bi potpuni kaos. U 2021. se proslavila stota obljetnica postojanja Komunističke partije i ona kao politički sustav odražava i kineski karakter, a ovakav politički sustav je učinkovit i uspješan. Istovremeno mi poštujemo demokraciju, kao zajedničku vrijednost za sve ljude na svijetu. Svaki građanin Kine može sudjelovati na izborima i glasati za svoje predstavnike, od lokalne do nacionalne razine. No kineska demokracija različita je od one na zapadu.

Projekti stadiona koje je Kina izgradila za Olimpijske igre koje će se u veljači održati u Pekingu, ali na čijem otvaranju i natjecanjima zbog pandemije neće biti publika iz stranih zemalja. FOTO: Kinesko veleposlanstvo u Zagrebu

NACIONAL: Premda odnosi s SAD-om nisu idilični, dobra vijest s prošlogodišnje UN-ove konferencije o klimi u Glasgowu je da su SAD i Kina postigli dogovor da će, kao dva najveća emitera stakleničkih plinova raditi na usporavanju globalnog zagrijavanja tijekom ovog desetljeća. Što će Kina konkretno poduzeti?

Smatramo da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje zajednička prijetnja za sve nas i za preživljavanje ljudi na Zemlji koju svi mi dijelimo. No za zemlju poput Kine s 1,4 milijarde stanovnika zelena tranzicija predstavlja vrlo težak izazov. Moramo pronaći ravnotežu između gospodarskog razvoja i zaštite Zemlje. To nije lako. Ako želite smanjiti količinu CO2, morate zatvoriti neke tvornice, što znači gubitak velikog broja radnih mjesta. Mislim da je to zajednički problem i za Kinu i za Hrvatsku. Zato se Kina obvezala poduzeti velike akcije u smanjivanju količine ispušnih plinova, ali postupno. Do 2030. dostići ćemo maksimum, a nakon toga ćemo početi smanjivati količine, kako bismo do 2060. postali klimatski neutralni. Iako Kina uvelike ovisi o ugljenu, donijeli smo odluku da ćemo postupno povećati upotrebu nefosilnih goriva i okrenuti se obnovljivim izvorima energije, poput vjetra i sunca. Na tom planu već smo postigli određene rezultate i od 2000. do 2020. uspjeli smo smanjiti količinu ispušnih plinova za 50%. Osim toga, Kina je najveći proizvođač i prodavač električnih automobila u svijetu i već sada ih ima 6,4 milijuna.

NACIONAL: Nakon 50 godina Hong Kong potpuno je prešao u kinesku nadležnost. Mnogi građani Hong Konga pobunili su se zbog gubitka demokratskih sloboda, mnogi su uhićeni, međunarodne organizacije kritiziraju Kinu zbog uhićenja demonstranata i zatvaranja nekih medija. Kako to komentirate?

Hong Kong je vrlo zanimljiv slučaj u kineskoj politici. Kao što znate, Hong Kong vratio se pod kinesku vlast 1997., nakon što je sto godina bio kolonija Velike Britanije. Često sam putovao u Hong Kong i jako mi se sviđa. To je velegrad, poput New Yorka, u kojem je cvjetala zabava, u njemu je vladao kapitalistički sistem temeljen na slobodnom tržištu. Nakon što je vraćen Kini, Hong Kong je zadržao svoj sistem baš kao i svoj način života, onako kako je kineska vlada i obećala. Dakle jedna država, dva sustava. Hong Kong ima svoju posebnu administraciju, neovisno pravosuđe i vladavinu prava, ali ona moraju poštovati centralnu vladu u Pekingu. Iako smo na televiziji gledali demonstracije i nasilje na ulicama, pobunio se zapravo mali dio ljudi koji želi neovisnost Hong Konga, što jednostavno nije moguće.

Čini mi se da su ti demonstranti imali podršku nekih stranih zemalja koji su htjeli srušiti vladu Hong Konga te su od Hong Konga htjeli stvoriti prvu liniju za infiltraciju i sabotažu protiv kineske vlade. Baš kao i neki mediji koji su zbog toga zatvoreni. Nismo imali drugog izbora kako bismo zaštitili stabilnost države i centralne vlade. Mi smo protiv toga da se strane zemlje miješaju u poslove Hong Konga. Sjetite se kakva je bila reakcija američke vlade kada su demonstranti nasilno zauzeli Capitol Hill. Čak i danas zbog toga Bidenova administracija i američki narod osjećaju veliko nezadovoljstvo smatrajući da je to bio napad na američku demokraciju.

NACIONAL: Ove godine obilježava se trideseta obljetnica hrvatsko-kineskih odnosa. Na koji način će biti obilježena i kakve aktivnosti planirate?

Bit će ovo velika godina za naše dvije države. Vjerujem da će svečano otvaranje Pelješkog mosta biti sjajna prilika za proslavu 30. obljetnice diplomatskih odnosa i tu našu želju prenijet ćemo hrvatskom predsjedniku i premijeru. U planu je i niz drugih aktivnosti i kulturnih događaja koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji.

NACIONAL: Od 1. do 15. veljače proslavljat će se kineska Nova godina. U kojem će znaku biti sljedeća godina i na koji način će se slaviti u Hrvatskoj, s obzirom na pandemiju?

Nova godina bit će u znaku tigra. Tigar je snažan, moćan, pun energije i hrabrosti. A sve to znači da je pred nama dobra godina. Nadam se i da će konačno završiti pandemija i da ćemo se vratiti normalnom životu. Što se tiče proslava u Hrvatskoj, još uvijek razmišljamo i raspravljamo što i kako organizirati jer je novi val omikrona u punom zamahu i zaraza se jako brzo širi. Inače, u Hrvatskoj sam tek dva mjeseca i Zagreb mi se čini kao jako zanimljiv grad. Ljudi su ljubazni i prijateljski nastrojeni, iako zbog pandemije nisam bio u prilici previše se družiti. U svakom slučaju, nastojat ću steći što više hrvatskih prijatelja.