Prema očekivanjima analitičara, u Putinovom govoru o stanju nacije nije bilo ničeg revolucionarnog. Ponovio je prijetnje Zapadu u slučaju slanja stranih vojnika u Ukrajinu, a većinu vremena se bavio domaćim temama, koje dominiraju njegovom predizbornom kampanjom.
Zapadnim državama i članicama NATO-a Putin poručuje da riskiraju nuklearni sukob pošalju li vojsku u Ukrajinu, dodajući da Rusija mora ozbiljno ojačati svoj zapadni vojni okrug, nakon prijema Finske i Švedske u Atlantski savez.
Dvije teme su zajedničke svim njegovim govorima u posljednje vrijeme: optužuje Zapad da pokušava uništiti Rusiju i tvrdi da je ruski narod ujedinjen u podršci onome što on još uvijek naziva “specijalnom vojnom operacijom”, ratu u Ukrajini.
Jedan je citat ipak privukao malo veću pozornost. Pohvalio se da Rusija sada “ima generaciju zapovjednika koji se brinu za svoje vojnike”. Što je dijametralno suporotno od onog što ruski vojnici zapravo doživljavaju na bojišnici.
Tijekom opće invazije na Ukrajinu ruski zapovjednici postali su poznati po širokoj upotrebi takozvanih “napada mljevenog mesa” – u kojima se slabo obučeni i opremljeni vojnici (često nedavno regrutirani iz zatvora) šalju u napad, val za valom.
Uglavnom već poznata retorika
U dijelu govora koji se bavio vanjskom politikom i ratom u Ukrajini, Putin je ponovio da je Zapad izgubio u pokušaju da oslabi Rusiju iznutra. Te je opet optužio zapadne države – misleći pritom uglavnom na SAD – da pokušava “zapaliti sukobe diljem svijeta” i zaustaviti razvoj Rusije.
Ustvrdio je da zapadnjačka retorika prijeti “sukobom s uporabom nuklearnog oružja i posljedično uništenjem civilizacije“.
Otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu odnosi između dviju nacija značajno su se pogoršali. Podsjetio je da je 2018. Rusija iznijela prijedlog nuklearnog sporazuma između dviju zemalja, ali ga je SAD “torpedirao”.
Istaknuo je da je Washington zainteresiran za pregovore samo kada postoji jasna korist. Uoči nadolazećih izbora u SAD-u – koji će se održati krajem godine – kaže da američki političari žele pokazati biračima da “još uvijek vladaju svijetom”.
Ponovio je i da Zapad želi Rusiji nametnuti kulturu dekadencije, kao što je to slučaj u Ukrajini, ali “oni su izgubili”.
Optužio je Zapad za pokušaj uvlačenja Rusije u utrku u naoružanju, ali “to je trik da se Rusija iscrpi” i da se ponovi ono što se dogodilo u Sovjetskom Savezu 1980-ih.
“Godine 1981. SSSR je trošio 13 posto BDP-a na vojne izdatke”, podsjetio je.
Eurozastupnici pozvali Putina na odgovornost zbog smrti Alekseja Navaljnog
No, i dalje upozorava Zapad da Rusija ima oružje koje može doseći do njih.
Također tvrdi da su Rusi žrtve takozvane “rusofobije”, što je nazvao “bezumnim” i dodao da bez “suverene, snažne Rusije ne može biti stabilnog svjetskog poretka”.
Nije zaboravio ni tvorničko osoblje koje radi “u tri smjene, 24 sata dnevno” kako bi nastavili opskrbljivati vojsku na prvoj crti jer potpora ratnim naporima ostaje visoka “unatoč svim kušnjama, svoj gorčini gubitaka.”
Ukrajinu nije izrijekom spomenuo
Ne spominjući izričito Ukrajinu, Putin je govorio o podršci “našoj braći i sestrama i njihovoj želji da budu uz Rusiju”. Stanovnike Donbasa i Sevastopolja nazvao je herojima i rakao da je njihov “ustanak” stvar nacionalnog ponosa.
Nakon što je ustvrdio da pada na koljena pred “herojima Donbasa” uslijedila je minuta šutnje za sve – ali samo ruske – žrtve.
‘Europu neću napasti’
Putin je odbacio optužbe da će napasti Europu nazvavši to “besmislicama” pa još jednom optužio SAD i Zapad za raspirivanje sukoba diljem svijeta dok istovremeno “ima drskosti optužiti Rusiju da želi napasti Europu”.
“Moramo ozbiljno ojačati skupine u zapadnom smjeru kako bismo se mogli nositi s prijetnjom novog širenja NATO-a na istok, koji sada uvlači Švedsku i Finsku”, rekao je.
“Zapad je izazvao sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku i drugim regijama i nastavlja lagati. Sada ne sumnjaju da će Rusija napasti Europu. Ali shvaćamo da je to totalna besmislica”, izjavio je.
O prijateljima sve najbolje
Završivši s kritiziranjem mrskog neprijatelja, Putin je malo hvalio ruske saveznike i njihovu politiku kao što je kineska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” – globalna infrastrukturna strategija.
Istaknuo je o potrebu stvaranja “novih dodirnih točaka” s arapskim zemljama i narodima u Latinskoj Americi i Africi.
Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Rusija je pogođena valovima sankcija iz Europe i SAD-a, uključujući onemogućavanje ruskim bankama pristup normalnim trgovinskim sustavima i prestanak kupnje ruske nafte i plina.
Usta moja hvalite me
Putin je istaknuo da su ruske tvrtke u posljednje dvije godine poslale milijarde rubalja u dobrotvorne svrhe. Ali, naravno, nije spomenuo zašto. Ispostavilo se da je ruska vojska preplavljena korupcijom i da nije opremljena osnovnim stvarima, poput modernih kompleta prve pomoći.
Većina postrojbi također nema pouzdane sustave veze – da se ne govori o složenijim dijelovima vojne opreme. To je izravno utjecalo na stanje ruske vojske na bojišnici, što je dovelo do značajnih gubitaka u ljudstvu.
Kaže da ljudi šalju pakete na bojišnicu kako bi podržali vojnike koji se bore u Ukrajini pokazujući da je “cijela zemlja uz njih”. U tome vidi političko jedinstvo Rusije, koje je “ključni stup” i nikome neće dopustiti da se miješa u unutarnje poslove.
Pohvalio se podacima o sve većem broju novonastalih ruskih poduzeća, ali nije prešutio ni pitanje tko bi točno trebao raditi u tim tvrtkama jer je svjestan “velikog manjka osoblja” s obzirom da su deseci tisuća vojnika raspoređeni u Ukrajini pa stoga nedostaju među radnom snagom.
Iako su ga ukupljeni nekoliko puta prekidali pljeskom, najveći je dobio nakon izjave da je “Rusija danas najveće gospodarstvo u Europi po BDP-u i peto u svijetu”. Očito i dalje vjeruje da je Europu bacio na koljena kad je zatvorio ventile na cjevovodima.
Našao je i vremena za zdravstvene savjete građanima (manje ločite, više skijajte) te neizostavnog hvaljenja ruske pravoslave tradicije.
Sve u svemu – predizborni govor
Sljedeći predsjednički izbori u Rusiji održat će se za dva tjedna, a očekuje se da će Putin formalizirati još jedan šestogodišnji mandat.
Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je daleko najveći dio svog obraćanja naciji utrošio na domaće teme. U tom kontekstu više puta istaknuo “obiteljske vrijednosti”, što je tema koja dominira njegovom predizbornom kampanjom.
U središtu tog interesa je rađanje više djece i “umnožavanje naše multietničke nacije” te, posebno, briga za mlade.
Kaže da posebnu pozornost treba posvetiti mladim obiteljima, povećati učiteljske plaće (mentorima je obećao po 5000 eura novčane naknade za taj posao), obnoviti škole, graditi nove vrtiće… Tvrdi da ruska vlada ulaže goleme iznose u programe koji će smanjiti poreze obiteljima i namaknuti dodatna sredstva za majke s više djece.
“Bit će značajnih poreznih poticaja za treće dijete u obitelji“, naglasio je Putin.
Osim velikih novčanih obećanja biračima, najavio je i reformu ruskog poreznog sustava, jer to “traže gospodarstvenici”, a najveće bi porezno opterećenje trebali podnijeti oni koji imaju najviše. Također želi zatvoriti rupe u zakonu kojima se služe oni koji izbjegavaju porez.
Dotaknuo se i nužnosti tehnološkog razvoja i umjetne inteligencije, unapređenja svemirskog progama… Za poboljšanje digitalnih usluge u zemlji, Putin predlaže da brzi internet bude dostupan svima u cijeloj zemlji, ne samo u velikim gradovima.
A da bi to postigao obećaje više sredstava za modernizaciju ruske satelitske flote.
Putin će u četvrtak letjeti moderniziranom verzijom bombardera Tu-160M
I za kraj ipak nešto neočekivano
Pred kraj govora Putin se pozabavio i kulturnim znamenitostima zemlje. Pri tome je istaknuo potrebu da se do 2030. obnovi najmanje 1000 spomenika kulture diljem zemlje, što je teško postići ukoliko u tim područjima nema ljudi pa je najavio novčane potpore onima koji odluče iz gradova preseliti u ruralna područja.
Na samom kraju malo vremena je odvojio i za ekološke i klimatske planove, čime se obično ne želi baviti.
Rusija se obvezala postići ugljičnu neutralnost do 2060., ali je još uvijek jedan od glavnih izvora globalnih emisija stakleničkih plinova – četvrti u svijetu – a nakon invazije na Ukrajinu razvodnila je neke od drugih ekoloških ciljeva.
Putin kaže da se želi usredotočiti na prebacivanje ruralnih zajednica s drva i ugljena – izvora goriva koji najviše zagađuju – na plin.
Također je istaknuo važnost ruskih šuma. Kaže da je nakon posjeta Rusima koji žive u Sibiru odlučio okončati ilegalnu sječu.
Akcije koje Putin poduzima na ovom području su zaista važne za globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Ruske borealne šume – poznate kao tajga – najveće su šumovito područje na Zemlji, veće čak i od Amazone i stoga skladište mnogo ugljika.
Unatoč tim riječima, teško je znati koliko je Putin ozbiljan u obuzdavanju emisija stakleničkih plinova.
Već nekoliko godina nije sudjelovao na summitu COP-a o klimi, a njegov je izaslanik više puta blokirao pokušaje da se pronađe zemlja domaćin za COP29 ove godine, koja bi trebala biti iz istočne Europe.
Komentari