Bivša televizijska novinarka Ekaterina Duncova koja se protivi ruskom ratu u Ukrajini i kojoj je u subotu onemogućeno na idućim predsjedničkim izborima u Rusiji izazove trenutnog šefa države Vladimira Putina, podnijela je žalbu Vrhovnom sudu.

Članovi središnjeg izbornog povjerenstva su jednoglasno odbacili njenu kandidaturu, navevši “brojne pogreške” u papirima koje je priložila pri svojoj registraciji.

U razgovoru za Reuters nakon podnošenja žalbe, Duncova, koja nije dobro poznata u Rusiji te sama priznaje da uživa podršku tek tisuća ljudi u zemlji s više od 140 milijuna stanovnika, jasno je rekla da ne očekuje da će njena žalba biti uvažena.

No, 40-godišnjakinja tvrdi da joj je nepravedno onemogućeno sudjelovanje u izborima, na kojima se očekuje ponovna pobjeda Putina koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer više od 20 godina.

Kazala je da su vlasti, tako što joj nisu dozvolile da se kandidira, nekim mladim Rusima oduzele mogućnost izražavanja svojih uvjerenja u strogo kontroliranom političkom sustavu.

Apatija i bojkot glasača

Duncova smatra da bi to moglo potaknuti apatiju i bojkot kod nekih glasača na izborima u ožujku.

“Imam osjećaj da se čisti teren (s kandidatima)… Prije svega nije povoljno za vas (za vlasti) da nema više nikoga, da su na popisu kandidata (samo) ljudi stariji od 70 godina”, kazala je.

“Gdje su predstavnici mladih ljudi? Gdje su predstavnici ljudi koji žele razgovarati o miru, demokratskim vrijednostima, reformama, o povjerenju u instituciju moći?”

Središnje izborno povjerenstvo kaže da se njihova odluka isključivo temelji na pravilima te da im je zadaća osigurati da potencijalni kandidati poštuju ispravne procedure.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u utorak nije spominjao Duncovu izrijekom, ali je rekao da ustav dozvoljava osoba s političkim ambicijama da se kandidiraju za mjesto predsjednika ako ispunjavaju pravne kriterije za to.

Kremlj upućuje na ankete prema kojima 71-godišnji Putin uživa podršku od otprilike 80 posto te tvrdi da većina Rusa podržava ono što naziva ruskom “posebnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Putin rat u Ukrajini prikazuje kao egzistencijalnu borbu protiv zapada za novi svjetski poredak, a sebe kao najpogodniju osobu koja će Rusiju dovesti do obećane pobjede.

Strogi zakoni o “lažnim vijestima” uvedeni nakon što je Putin poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u veljači 2022. predviđaju duge zakonske kazne za osobe koje se osudi zbog širenja lažnih tvrdnji o ruskoj vojsci.

Kritičari pobjegli iz zemlje

Putinovi kritičari su ili pobjegli iz zemlje ili su, poput Alekseja Navaljnog, u zatvorima.

Duncova, koja kaže da će njeni pristaše pokušati nadgledati način na koji se izbori provode, rekla je da je očito da će neki ljudi poništiti svoje glasačke listiće kako bi prosvjedovali protiv onoga što je nazvala uskim izborom kandidata.

“Zašto to učiniti (diskvalificirati me) i izazivati građane? Trebali bi dolaziti do biračkih mjesta s osjećajem da zaista doprinose”, kazala je Duncova.

Pažljivo je birala riječi. Kada je Duncova prošlog mjeseca rekla da se želi kandidirati, dodala je bi “bilo koja prisebna osoba koja poduzima ovaj korak bila uplašena”.