Ruski predsjednik na vrhuncu popularnosti započeo je obračun s malobrojnim preostalim političkim protivnicima te je izvršio udar na najveću oporbenu medijsku kuću u državi milijardera Mihaila Prohorova

Ruski predsjednik Vladimir Putin prošloga tjedna krenuo je u konačni obračun s malobrojnim preostalim neovisnim medijima u Rusiji te je zadao možda i posljednji udarac slobodi medija u ovoj zemlji. RBC (Russian Business Consulting) do prošlog tjedna bila je najveća neovisna medijska kuća u Rusiji, no nakon akcije ruskih vlasti ovu medijsku kuću više se nikako ne može nazvati neovisnom. Vlasnik RBC-a je milijarder i peti najbogatiji ruski biznismen Mihail Prohorov, posljednjih godina najbogatiji Rus koji je podržavao oporbu i koji je otvoreno govorio protiv Vladimira Putina. Prohorov je svjetskoj javnosti poznat i kao suvlasnik NBA kluba Brooklyn Netsa, a već je pomalo zaboravljeno da je ovaj milijarder bio protukandidat Putinu na predsjedničkim izborima 2012. godine kada je osvojio malih osam posto glasova.

Zbog svega toga medijska grupacija RBC, u kojoj je nekoliko novinskih izdanja, internetskih portala i novinska agencija, bila je jedan od rijetkih objektivnih izvora informacija u Rusiji. Međutim, prošloga tjedna došlo je do velikog potresa nakon kojeg je postalo jasno da je Prohorov odustao od svog medijskog carstva koje je palo pod utjecaj Kremlja. Sve je krenulo ostavkama triju vodećih urednika u RBC-u, glavne urednice cijele grupacije Jelizavete Osetinskaje, glavnog urednika dnevnog tiskanog izdanja RBC-a Maksima Soljusa i glavnog urednika novinske agencije Romana Badanina. Iako u početku nisu bili jasni razlozi njihovih ostavki, ubrzo se saznalo da je Prohorov žrtvovao svoje urednike zbog pritisaka iz Kremlja i iz ureda Vladimira Putina. Nakon ostavki glavnih urednika cijelo medijsko carstvo Mihaila Prohorova počelo se urušavati jer su deseci novinara odlučili napustiti RBC kao znak podrške svojim urednicima.

ODLAZAK NOVINARA i urušavanje medijskog carstva Mihaila Prohorova konačni je rezultat višemjesečnih Putinovih pritisaka na ovog ruskog oligarha. Nekoliko dana uoči ostavki glavnih urednika, u moskovske urede Mihaila Prohorova upale su policijske snage te su pretražile sjedište njegova medijskog carstva. Putin nikako nije mogao oprostiti Prohorovu kandidaturu na predsjedničkim izborima, ali ni činjenicu da je Prohorov jedini oligarh koji je još uvijek bio na strani opozicije. Zato je odlučio krenuti u konačni obračun s njim te ga je odlučio zauvijek maknuti s ruskog medijskog tržišta. Prohorov očito nije imao izbora, nego je pod tim velikim pritiskom popustio te je pristao na “odstrjel” nepoćudnih novinara u njegovoj medijskoj kući. Mali broj preostalih neovisnih ruskih analitičara složno je u ocijeni da je Prohorov pristao na taj kompromis s Putinom kako bi zaštitio ostatak svojeg poslovnog carstva čija se vrijednost procjenjuje na osam milijardi dolara. Takva odluka nikoga nije iznenadila jer Prohorov nije ni prvi ni posljednji oligarh koji je popustio pod Putinovim pritiskom kako bi sačuvao svoje milijarde, ali neovisne ruske analitičare puno više zabrinjava što je ovim potezom Putin gotovo obezglavio i onako slabašnu oporbu koja je vrlo vjerojatno ostala bez svog glavnog financijera. Osim što je ostala bez izvora financiranja, ostala je i bez najveće medijske grupacije u kojoj je slobodno mogla napadati Putina i kritizirati njegovu politiku. Bez pristupa RBC-ovim izdanjima, ruska oporba ostala je izolirana u medijskom svijetu u kojem dominiraju mediji skloni Putinu i njegovim političkim suradnicima.

• NAKON OSTAVKI glavnih urednika cijelo medijsko carstvo Mihaila Prohorova počelo se urušavati jer su deseci novinara odlučili napustiti RBC kao znak podrške svojim urednicima

CIJELA PUTINOVA operacija krenula je početkom godine kada su prvi put u urede tvrtki koje su povezane Prohorovim upali agenti ruske tajne službe FSB. Iako su Putinovi suradnici u više navrata demantirali da on ima bilo kakve veze s ovim istragama, svima je bilo jasno da je riječ o osveti jer su nekoliko tjedana ranije medijska izdanja RBC-a počela pisati o korupciji u vrhu Putinove administracije i sumnjivim poslovima njegove obitelji. Sve je počelo još prije dvije godine kada su izdanja RBC-a počela pisati o misterioznim povećanjima u troškovima nekih velikih investicijskih projekata te su iznijeli dokaze da neki Putinovi suradnici na tim projektima peru velike količine novca. Prošlog lipnja RBC je objavio detaljnu analizu o novcu koji je Rusija potrošila na području Donbasa u istočnoj Ukrajini koje je pod kontrolom pro-ruskih pobunjenika. U listopadu je objavljena priča o ogromnim troškovima ruske intervencije u Siriji u sklopu koje je objavljeno da ruske porezne obveznike ta intervencija stoji 2,5 milijuna dolara dnevno. Zbog ovih priča medijska kuća RBC je bila na glasu kao posljednje veliko utočište slobodnog novinarstva u Rusiji. No sve se promijenilo kada su novinari počeli raditi priloge o obitelji Vladimira Putina.

Prvo su još prije godinu dana objavili priču o Katerini Tihonovoj i njenoj ulozi u fondu za financiranje tehnoloških projekata pod patronatom Sveučilišta u Moskvi. Priča bi vjerojatno prošla nezapažena da se nije ispostavilo da je Tihonova u stvari kći Vladimira Putina iz jedne od njegovih izvanbračnih afera. Nedugo nakon toga RBC je istraživao i bogatstvo 33-godišnjeg Kirila Šamalova, muža Katerine Tihonove, koji je u kratko vrijeme postao dopredsjednik velike državne kompanije Sibur, čija je vrijednost procijenjena na 13 milijardi dolara. RBCje optužio Šamalova da nikada ne bi mogao toliko brzo napredovati da se nije oženio Putinovom kćeri. Već nakon objave te priče Prohorov je primio prve prijetnje, a kap koja je prelila čašu bila je objava priče o poznatom čelistu i kumu jedne od Putinovih kćeri Sergeju Rolduginu, čije se ime spominje u Panama Papersima. RBC je objavio da Roldugin na off-shore računima ima skriveno oko dvije milijarde dolara i da većinu tog novca skriva za svog velikog prijatelja Putina. Samo nekoliko dana nakon objave ove priče, agenti FSB-a upali su u prostorije Onexim grupe, investicijskog carstva Mihaila Prohorova.

“RBC je postao žrtva svog vlastitog uspjeha. Utjecaj koji su imale vijesti koje su objavljivala izdanja ove grupacije, postajao je sve veći i Putin je jednostavno izgubio živce”, rekao je za Associated Press jedan od urednika RBC-a.

Obračun s Prohorovim samo je jedan u nizu Putinovih obračuna s neovisnim medijima. Otkako je 2012. ponovno izabran za predsjednika, Putin se u valovima rješavao medija koji mu nisu odgovarali. Tako je 2014. oduzeta koncesija televiziji Rain, a prošle godine donesen je sporni zakon po kojem stranci ne mogu imati vlasničke udjele u ruskim medijima. Nakon što je zakon donesen, stranci su se povukli s ruskog tržišta pa je tako Dow Jones bio prisiljen prodati svoje udjele u dnevnim poslovnim novinama Vedomosti. Zatvoren je i veliki broj portala koji su kritički pisali o Putinovu režimu, a kao jednu od opcija novinari nekih portala izabrali su i odlazak iz Rusije. Tako su novinari portala Lenta.ru svoju redakciju preselili u glavni grad Latvije, Rigu. Tamo su osnovali novu medijsku kuću Medusu i novi portal te su nastavili pisati protiv Putina i njegova režima.

• SLABAŠNA RUSKA OPORBA upozorava da bi Ruska garda trebala djelovati prije svega prilikom mogućih prosvjeda nakon parlamentarnih izbora na jesen 2016. i tijekom predsjedničkih izbora 2018.

PUTINOV OBRAČUN s Prohorovim izazvao je zabrinutost na nezavisnoj ruskoj medijskoj sceni na kojoj već neko vrijeme postoji strah da ruski predsjednik želi još više učvrstiti svoju vladavinu i potpuno ugušiti svako kritičko mišljenje. Zabrinutost je postala još veća kada je ruski parlament prošle srijede izglasao novi zakon kojim je uspostavljena nova policijska postrojba koja je odmah nazvana “Putinova garda”. Ta nova organizacija trebala bi, prije svega, nastati na temeljima takozvanih unutarnjih trupa ministarstva za unutarnje poslove. Radi se o policijskim postrojbama sličnima vojsci koje još od vremena Sovjetskog Saveza djeluju unutar zemlje. Osim toga, u nove strukture bi se trebale ugraditi i specijalne jedinice policije poput OMON-a i policijske stražarske službe. Ruski stručnjaci ukupan broj pripadnika nove Ruske garde tako procjenjuju na čak 300 do 400 tisuća policajaca, a ono što posebno zabrinjava Putinove protivnike jest činjenica da će novi policijski odred biti izravno podređen predsjedniku. U ruskim medijima nagađa se da bi nova postrojba trebala štititi Putina od mogućeg puča iz vlastitih redova, a o toj mogućnosti već dugo se špekulira, iako za to nema dokaza. Novaja Gazeta piše da je Ruska garda između ostalog zadužena za to da se oslabi moć čečenskog vođe Ramzana Kadirova. Kadirov je u toj ruskoj autonomnoj republici na sjevernom Kavkazu uspostavio jaku policijsku postrojbu koja podliježe isključivo njegovoj nadležnosti i koja bi se sada trebala integrirati u Rusku gardu.

SAM PUTIN JE OSNIVANJE svoje garde opravdao izazovima pred kojima se nalazi Rusija, ali njegovi suparnici ne vjeruju ni u jedan od navedenih razloga te ističu da se u nacrtu zakona, između ostalog, navode zadaci poput obrane od terorizma, zaštite strateških objekata, ali i “jamčenje funkcioniranja jednog režima u izvanrednim situacijama”. To bi značilo da Ruska garda može djelovati i u okončavanju demonstracija ili prosvjednih javnih skupova. Ona će moći otvarati vatru, odnosno pucati bez upozorenja, pregledavati stanove ili prekinuti mobilne veze. Slabašna ruska oporba upozorava da bi Ruska garda trebala djelovati prije svega prilikom mogućih prosvjeda nakon parlamentarnih izbora na jesen 2016. i tijekom predsjedničkih izbora 2018. godine. Uzimajući u obzir sve lošije gospodarsko stanje u Rusiji, takvi prosvjedi su itekako mogući, iako je još uvijek velika većina Rusa na strani Putina.