Ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom govora obilježavanja 80. godišnjice oslobađanja Lenjingrada od nacista ustvrdio je da je Rusija u egzistencijalnom geopolitičkom sukobu s navodnim modernim nacističkim pokretom koji se proteže izvan Ukrajine.

Vladimir Putin se opetovano koristi retorikom koja povezuje baltičke države s nacizmom kako bi iskrivio povijesne događaje i zanijekao sovjetsku represiju. Na otvaranju spomenika sovjetskim žrtvama nacističkog genocida u Lenjingradskoj oblasti 27. siječnja, rekao je da će Rusija “učiniti sve da suzbije i konačno istrijebi nacizam”.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko također je prisustvovao ceremoniji i izjavio da su Bjelorusija i Rusija “ponovno suočene s pitanjem prava na život naše civilizacije i očuvanja nasljeđa kulturnih vrijednosti”, piše Jutarnji list.

Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin je izjavio da “fašistička ideologija postaje norma za čelnike država NATO-a” i optužio američkog predsjednika Joea Bidena, kanadskog premijera Justina Trudeaua, britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da su sponzorirali genocid u Ukrajini. Volodin je opisao ovaj navodni rastući fašistički pokret u Europi kao “opasan put koji bi mogao dovesti do novog svjetskog rata”. Ravnatelj ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin također je izjavio da Rusija neće stati na pola puta u svojoj borbi protiv nacističkih sljedbenika.

Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin je izjavio da “fašistička ideologija postaje norma za čelnike država NATO-a” i optužio američkog predsjednika Joea Bidena, kanadskog premijera Justina Trudeaua, britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da su sponzorirali genocid u Ukrajini. Volodin je opisao ovaj navodni rastući fašistički pokret u Europi kao “opasan put koji bi mogao dovesti do novog svjetskog rata”. Ravnatelj ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin također je izjavio da Rusija neće stati na pola puta u svojoj borbi protiv nacističkih sljedbenika.

Putin na znakovitoj obljetnici obećao da će učiniti sve da “konačno iskorijeni nacizam”

Kremlj možda vjeruje da je ovaj narativ također lakše koordinirati od dosadašnjeg apela na etničke Ruse i koncepta “ruskog mira”. Moskva, naime, želi postaviti Rusiju kao glavnog aktera unutar “svjetske većine”, koju je definirala kao “civilizacijsku i kulturnu zajednicu koja se objektivno suprotstavlja Zapadu”.

Kremlj se možda nada da će “borba protiv fašizma” biti lakša retorička linija za koordinaciju sa željenim partnerima unutar te fiktivne “svjetske većine”, ističe ISW, prenosi Jutarnji.