Čelnik Kremlja Vladimir Putin rekao je da je tvrdnja američkog predsjednika Joea Bidena da će Rusija napasti državu NATO-a ako pobijedi u Ukrajini potpuna besmislica, a za ulazak Finske u NATO rekao je da će to prisiliti Rusiju da “koncentrira određene vojne jedinice” na sjeveru blizu granice.

On je u intervjuu emitiranom u nedjelju na ruskoj državnoj televiziji dodao da Rusija nema interesa boriti se s NATO savezom.

Rat u Ukrajini izazvao je najdublju krizu u odnosima Moskve sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962., a Biden je prošle godine upozorio da bi izravna konfrontacija između NATO-a i Rusije izazvala Treći svjetski rat.

U molbi republikancima da ne blokiraju daljnju vojnu pomoć ranije ovog mjeseca, Biden je upozorio da će, pobijedi li Putin u Ukrajini, Rusija napasti zemlju NATO-a.

Biden nije naveo dokaze za takve tvrdnje.

“To je potpuna besmislica – i mislim da to predsjednik Biden shvaća”, rekao je Putin.

Dodao je da je to Bidenov pokušaj da opravda svoju “pogrešnu politiku” prema Rusiji.

“Rusija nema razloga, nema interesa – nema geopolitičkog interesa, niti gospodarskog, političkog i vojnog – boriti se s državama NATO-a”, rekao je ruski predsjednik.

NATO savez pod vodstvom SAD-a osnovan je 1949. kako bi osigurao Zapad protiv Sovjetskog Saveza.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. proširen je na neke bivše zemlje Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta.

Putin je u više navrata opisao širenje NATO-a nakon hladnog rata kao dokaz arogantnog načina na koji se Zapad nosi s ruskim pogledima na sigurnost.

Prema članku 5. NATO ugovora, “stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih”.

Upitan kako se može pronaći zajednički jezik sa Zapadom s obzirom na retoriku obje strane, Putin je rekao: “Morat će pronaći zajednički jezik jer će morati računati s nama”.

Putin je rekao da će ulazak Finske u NATO prisiliti Rusiju da “koncentrira određene vojne jedinice” u sjevernoj Rusiji blizu granice s Finskom, dodajući da su time stvoreni “problemi” tamo gdje ih “nema”.

“Tamo nije bilo problema, ali sada će ih biti, jer ćemo stvoriti Lenjingradsku vojnu oblast i tamo koncentrirati određeni broj jedinica”, rekao je.

Odnosi  dvaju susjeda, koji dijele granicu dugu 1340 kilometara, znatno su se pogoršali od veljače 2022. i ruske ofenzive u Ukrajini, napada zbog kojeg je Finska, zabrinuta za svoju sigurnost, u travnju 2023. pristupila NATO-u.

“Oni (Zapad) su uvukli Finsku u NATO. Jesmo li imali neslaganja s njom? Svi sporovi, uključujući teritorijalni iz sredine 20. stoljeća, davno su riješeni”, rekao je.

Njegove izjave dolaze nakon što je Finska u četvrtak objavila da ponovno zatvara čitavu granicu s Rusijom, nekoliko sati nakon ponovnog otvaranja dvaju graničnih prijelaza, optužujući Moskvu za orkestriranje migrantske krize.

Helsinki optužuje Moskvu da je namjerno pustila migrante prema Finskoj, osuđujući “hibridni napad” čiji je cilj destabilizacija Finske.

Kremlj je odbacio optužbe.

Moskva je obećala poduzeti “protumjere” nakon što se Finska pridruži NATO-u.