Zlatko Puntijar, predsjednik Ceha ugostitelja Zagreba, govori o 350 do 400 posto višim računima za plin isključivo u Zagrebu, što je potreslo i ugostiteljsku struku

U cijeloj Hrvatskoj raste cijena plina zbog porasta cijena na svjetskom tržištu. Međutim, Grad Zagreb se ističe po tome što je cijena plina tu narasla najviše u državi. Ugostitelji dobivaju račune koji su veći i do 400 posto. Predsjednik Ceha ugostitelja Zlatko Puntijar kaže da se situacija ne može izdržati. „Svima je cijena porasla za oko 400 posto. To je apsurd koji se ne može izdržati, pogotovo veći objekti. Hoteli se moraju grijati bez obzira ima li posla, a njega nema. U zimskom periodu može doći do smrzavanja i puknuća cijevi te drugih problema zbog kojih dolazi do gomilanja troškova. Neću uopće ulaziti u to kako se tko od ugostitelja snalazi jer je osnovna stvar da se mora naći rješenje. Ne možemo ga mi ugostitelji naći, kao ni ostali dijelovi gospodarstva. Rješenje mora pronaći Zagrebačka plinara, Holding i Grad jer su oni doveli do te situacije.“

Puntijar kaže da je do cijene usluga, bez obzira na plin, ionako trebalo doći zbog rasta cijena svega ostalog. „Sve ostale cijene rastu gore. Ali ništa ne raste u tako apsurdnom broju kao što je porastao plin. Sad još ne znamo što će biti strujom. Ako i njena cijena jako naraste, onda će nastati kolaps cijelog gospodarstva, a ne samo ugostiteljstva. Kad gledamo od proizvodnih djelatnosti pa na dalje, sve je vezano na energente. Ovo će nas dovesti do toga da se mora ići u ogromno povećanje cijena, što neće ništa značiti ako nećemo imati kome robu prodati. Onda smo napravili još veći manjak. Od toga nema koristi. Mi nemamo monopol kao što imaju Plinara ili Elektra. Nitko ne mora otići u restoran nešto pojesti, prespavati u hotelu ili ići popiti kavu. Svakakve se brojke vrte oko nove cijene kave, ali to je sporedna stvar. Žalibože je govoriti o takvim stvarima. Osnovna je stvar da Grad, država i Holding nađu rješenje koje će biti u normalnim okvirima u kojima se može normalno živjeti i poslovati.“

Puntijar napominje i da postoji velika razlika u cijeni energenata za domaćinstvo i za gospodarstvo te da će se ta razlika dodatno povećati u ovoj krizi. „Govori se na televiziji o poskupljenjima za domaćinstvo od 70 posto. Razlika je u startu bila u cijeni energenata za gospodarstvo i domaćinstvo. Kolika bi sada trebala biti razlika? Od 350 do 400 posto cijene između gospodarstva i domaćinstava. Kada čovjek pogleda, puno apartmana plaća cijenu kao domaćinstvo. Kako onda netko može biti konkurentan?“

Cijena plina uspjela se stabilizirati u ostatku zemlje. Puntijar objašnjava da zagrebački ugostitelji žele da se standard koji se provodi u ostatku zemlje i u Europskoj uniji primijeni i u Zagrebu. „Ako se u ostalim dijelovima Hrvatske uspjelo dogovoriti da cijena bude povećana od 20 do 40 posto, i kada se pogleda cijena u Europskoj uniji, onda se mi u Zagrebu želimo uskladiti s tim. Želimo ići u tom smjeru da bude povećanje kao u svim drugim dijelovima zemlje. Ako se cijelo vrijeme pozivamo na Europsku uniju i ostatak svijeta, onda se idemo i u ovoj stvari pozvati na njih. Zagreb je taj koji iskače.“

Puntijar kaže kako su ugostitelji zainteresirani za dijalog s Gradom u vezi problem s plinom i da nisu jedini u tome. „Kolega Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika, bio je na sastanku s Gradom. Mi smo ispred Udruženja ugostitelja Grada Zagreba poslali zahtjev da nas se primi i da porazgovaramo. Vjerujemo da i druge institucije traže sastanke i da je sa svih strana apel. Kada čovjek pogleda, veliki računi dolaze svima, od crkvi do bolnica.“

Ako cijena plina ostane ovolika, Puntijar objašnjava da bi svi ugostiteljski lokali bili pred zatvaranjem. „Ovo što se dogodilo, dogodilo se retroaktivno. Najava povećanja cijena je bila. Ali ni u jednom trenutku nije rečeno koliko će biti povećanje. Pogledajte ostale grane gospodarstva. Oni imaju ugovore i sklopljene poslove. Veliki dio proizvodnje vezan im je uz plin. Kako oni mogu prema ugovorenim cijenama isporučivati robu? Hoteli su potpisali i ugovore s agencijama. Kako oni mogu nakon potpisanih ugovora dizati cijene? Oni su odavno potpisali i sklopili ugovore za iduću godinu. Ne možemo biti konkurentni na tržištu s takvim cijenama. Kamo god se čovjek okrene, u turizmu se sa svih strana reklamiraju da su povoljnije destinacije. Zagrebački turizam je išao prema gore sve do 2019., a 2020. je pao na nulu. Onda se prošle godine u ljetnom periodu lagano počeo dizati. To je bilo zbog turista koji su autima išli na more, a odsjedali su u zagrebačkim hotelima jer su im bili na pola puta. Ti vikendi, kada su ljudi putovali, nas su popunili. Zagreb je i aviodestinacija. Gosti iz dalekih destinacija dolaze u Zagreb i odavde idu na balkanske ture. Vjerujem da će se riješiti situacija, ili na nivou države ili na nivou Grada. Postoje institucije koje posuđuju novac Gradu da pokrije dug.  Znamo da je Grad u dugovima, ali nitko ne pita ugostitelje kako je nama. Svatko ulazi u posao pa se zaduži te računa s nekakvim planom. Ovakva stvar upropašćuje čovjeku plan, život i mogućnost probitka“, zaključio