Rim, Barcelona, Atena i mnoga druga popularna turistička odredišta, zasitili su se mora turista u svojim gradovima. Dok je pandemija Covida-19 mnogim mještanima pružila dobrodošao predah od gomile putnika koji dolaze, problematični turisti ponovno im idu na živce.
Mještani i aktivisti izašli na ulice u raznim gradovima diljem Španjolske, Italije, Portugala i Grčke, a neki su bili ‘naoružani’ vodenim pištoljima i naljepnicama koje su buntovnim posjetiteljima govorile da idu kući. Prosvjednici kažu da pretjerani turizam podiže cijene stanova, ubrzava gentrifikaciju i čini ionako nedostatne zalihe vode oskudnijim. U sušom pogođenim urbanim središtima poput Barcelone, turisti troše znatno više vode od prosječnog stanovnika. Na isušenoj Siciliji, brojni gradovi počeli su odbijati turiste zbog nestašice vode.
Vlade su, sa svoje strane, manje sklone provedbi održivih mjera. Za mnoge zemlje EU-a, posebno one u južnoj Europi, turizam je ključni stup gospodarstva: 11,3 posto za Hrvatsku, a između 6 i 8 posto za Portugal, Grčku, Španjolsku i Italiju, pokazuje analiza Allianza. Nakon što je pandemija gotovo zaustavila turizam na dvije godine, ljudi željni putovanja krenuli su u takozvani “osvetnički turizam” – nadoknađuju putovanja koja su propustili.
STARO NORMALNO Stručnjaci: Domaći gosti i susjedi trebali bi spašavati hrvatski turizam
Dijelom zbog turizma, Španjolska, Portugal i Grčka — koje su dugo zaostajale među velikim europskim gospodarstvima — nadmašile su ostatak EU-a 2023. Dok je BDP diljem bloka porastao za 0,5 posto, gospodarstva Portugala, Grčke i Španjolske zabilježila su rast stope iznad 2 posto.
“Ono što vidimo u medijima je ono što smo počeli viđati čak i prije pandemije”, izjavila je za POLITICO Sandra Carvão, direktorica tržišnog obavještavanja, politika i konkurentnosti u agenciji Ujedinjenih naroda za turizam. “Već tada smo vidjeli pokret i prosvjede protiv turizma u destinacijama i vidjeli smo da se vraćaju”, dodala je.
Prosvjedi protiv turizma
Krajem srpnja, oko 20.000 aktivista protiv turizma okupilo se u Palma de Mallorci, tražeći promjenu modela turizma za koji kažu da šteti Balearskim otocima, čija su tri glavna otoka Mallorca, Menorca i Ibiza. Godine 2023. ukupan broj turista na otocima popeo se na 14,4 milijuna — neodoljiv broj za otoke koji tijekom cijele godine imaju oko 1,2 milijuna stanovnika.
U Barceloni su aktivisti vodenim pištoljima prskali strane posjetitelje na manjem prosvjedu. Španjolski ministar turizma osudio je akciju, rekavši da ona ne predstavlja kulturu gostoprimstva u zemlji. Na ulicama i javnim prostorima diljem Španjolske, naljepnice i grafiti koji upućuju na “guiris”, blago pogrdni kolokvijalni izraz za turiste koji imaju problema s poštovanjem lokalnih zakona i kulture.
NIJEMCI SPAŠAVAJU Slovenija, kao Hrvatska i Crna Gora, bilježi turistički pad
Slični prosvjedi protiv turizma održani su ovog ljeta u gradovima diljem Španjolske, uključujući Madrid, Malagu, Granadu i Alicante. Izvan Španjolske, turistička žarišta poput Portugala, Italije i Grčke doživljavaju prosvjede različitih stupnjeva.
Problem veći od zabrane selfija
Gradovi se bore protiv pretjeranog turizma kaznama, naknadama i zabranama – s različitim stupnjevima uspjeha. Neki su uveli pravila kako bi odvratili turiste: nema selfija u područjima talijanskog grada Portofina, nema sjedenja na španjolskim stepenicama u Rimu, nema velikih kruzera u hrvatskom Dubrovniku ili grčkom Santoriniju i nema japanki u Cinque Terreu.
U Veneciji su vlasti uvele simboličnu ulaznicu od 5 eura kako bi ograničile broj turista. Mjera se, međutim, izjalovila, umjesto da je potaknula daljnje prosvjede mještana koji su tvrdili da je grad pretvoren u tematski park.
Gradonačelnik Barcelone, pak, u lipnju je najavio da će grad ukinuti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima do 2028., u pokušaju da izbjegne najgoru od sve većih nestašica stambenog prostora u Europi. U proteklom desetljeću, Kanarski otoci, uz gradove Berlin i Lisabon odobrili su slične mjere.
BORIS ŽGOMBA: Potreban nam je ‘reset’ turizma na početne postavke
Kako navodi Carvão, uspješna turistička strategija treba se usredotočiti na ravnotežu ekonomskog, društvenog i okolišnog utjecaja te mora uzeti u obzir razinu potražnje kao i nosivi kapacitet destinacije (u smislu veličine grada, infrastrukture ili resursa). Dodala je da je Amsterdam primjer grada na dobrom putu da turizam stavi pod kontrolu.
Grad, koji je stekao reputaciju europske prijestolnice zabave, zabranio je pušenje trave u Red Light Districtu i pokrenuo kampanju za ‘odvraćanje’ mladih, razularenih Britanaca koji posjećuju samo na zabavu. Nedavno je najavio i zabranu izgradnje novih hotela.
Za razliku od drugih destinacija koje suzbijaju putnike, neke su odabrale otvoreniji pristup: Kopenhagen nudi nagrade za poticanje klimatski prihvatljivog ponašanja turista. Oni koji voze bicikl, voze se javnim prijevozom ili skupljaju smeće po gradu mogu zaraditi bilo što, od besplatne šalice kave do besplatnog ulaza u muzej.
“Strategija treba biti spoj tri aspekta. Potrebni su vam podaci o kretanju, upravljanju aktivnog slušanja stanovnika, a treće je kombinacija različitih politika”, naglasila je Carvão.
Komentari