Grad Pula i nekoliko osnovnih i srednjih škola u utorak su u pulskom Parku Anne Frank prigodnim programom obilježili Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja, te je naglašena važnost kulture sjećanja i građenje čovječnosti.

Učenici čitali pokraj kestena Anne Frank

Pokraj kestena Anne Frank, simbola nade i tolerancije, učenici su čitali dnevničke zapise i memoare djece koja su prošla kroz pakao holokausta.

Obilježavanje su svojim izvedbama – pjesmom i recitacijom uveličali učenici, profesori i nastavnici pulske Gimnazije, osnovnih škola Kaštanjer, Veli Vrh i Šijana, dječja vokalna skupina Lastavica Osnovne škole Šijana, vokalna skupina Gimnazije te pulski zbor Praksa.
Izrazivši zadovoljstvo velikim angažmanom mladih ljudi, školaraca, i njihovom sudjelovanju u programu, pulski gradonačelnik Filip Zoričić podsjetio je kako je Grad Pula pokrenuo inicijativu da se zelena površina na pulskoj Punti imenuje upravo po djevojčici Anni Frank, jednoj od najpoznatijih židovskih žrtava holokausta.

Tom je prilikom i ‘sadnica kestena Anne Frank’ iz okoliša Doma hrvatskih branitelja preseljena u Park koji nosi njeno ime. Sadnica je dobivena presađivanjem drveta ispred kuće u Amsterdamu u kojoj su se djevojčica i njezina obitelj skrivali od tijekom Drugog svjetskog rata.

“Pozivam vas da mijenjamo svijet na bolje i da našoj djeci budemo uzori, jer će oni zaista moći promijeniti svijet”, poručio je Zoričić. Upozorio je da se rat odvija nedaleko od nas i da totalitarni režimi nikad ljudima ništa dobro nisu donijeli.

Kultura sjećanja i građenje čovječnosti 

U prigodnom programu upozorilo se na strašan genocid u holokaustu, u kojem su stradali milijuni žrtava, kao podsjetnik na najveće zlo koje se dogodilo u povijesti čovječanstva. Stoga je, naveo je pulski povjesničar prof. Igor Jovanović, oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau bio kraj najmračnijeg razdoblja u europskoj i svjetskoj povijesti.

“Holokaust je nekima nažalost danas samo termin na stravične zločine koji su se događali od 1933. do 1945.. U tih dvanaest godina umrlo je 11 milijuna ljudi. Nekima je danas to samo brojka, no ako izračunate to je skoro jedan milijun ljudi godišnje. Stradali su civili, ne vojnici. Žene, djeca i starci, najranjiviji dio našeg društva”, rekao je Jovanović.

Naglasio je važnost promicanja antisemitizma, da se ovakav genocid ne bi zaboravio i više nikad ponovio.

„Kako se trebamo danas boriti protiv onih kojima je Holokaust samo riječ, koji negiraju Holokaust i kojima su brojke samo riječi? Kulturom sjećanja, edukacijom – da prenosimo solidarnost, ljubav, nenasilje, i treće da gradimo čovječnost“, zaključio je.