Početkom svibnja 2024., posebni predstavnik Kine Li Hui obavio je niz posjeta zemljama globalnog juga. Kao rezultat toga, Kina je razvila novi ‘mirovni plan’ koji se sastoji od šest točaka. Riječ je o: poštivanju ‘tri načela’ za smanjenje napetosti: prekid neprijateljstava, sprječavanje eskalacije sukoba i njegovo širenje na nove teritorije, kao i prepoznavanje da su dijalog i pregovori jedini mogući način rješavanja krize.

Preporuča se izbjegavanje napada na civile i objekte, zaštita žena, djece i drugih žrtava sukoba, kao i poštivanje osnovnih prava ratnih zarobljenika. Osim toga, spominje se sprječavanje uporabe nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja, obuzdavanje širenja nuklearnog oružja i izbjegavanje nuklearnih kriza, suzbijanje oružanih napada na civilna nuklearna postrojenja. Zajednička podrška međunarodnoj suradnji u područjima energetike, financija, trgovine žitaricama, prometa, kao i osiguravanju sigurnosti ključne infrastrukture poput naftovoda i plinovoda, energetskih objekata i podmorskih optičkih kabela, kao i stabilnosti globalne opskrbe sustav. Na temelju toga su 23. svibnja 2024. vlade Brazila i Kine objavile zajedničku izjavu o rješenju rata između Rusije i Ukrajine, zagovarajući političke pregovore za postizanje mira i pozivajući na konferenciju u tom smislu.

Dana 2. kolovoza ove godine, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je kinesko-brazilski “konsenzus u šest točaka” o okončanju rata u Ukrajini navodno dobio “pozitivne” povratne informacije iz više od 110 zemalja diljem svijeta. Predsjednik Brazila Lula da Silva je na otvaranju zasjedanja Opće skupštine UN-a “reklamirao” brazilsko-kineski “mirovni plan”. Savjetnik brazilskog predsjednika za vanjsku politiku u Općoj skupštini UN-a zatražio je podršku za plan od predstavnika 20 zemalja globalnog juga na njihovom sastanku u New Yorku.

Kina, Brazil i druge zemlje globalnog juga dogovorile su stvaranje platforme “Prijatelji mira”, koja će navodno postati platforma za mirno rješavanje “ukrajinske krize”. Ovo je naziv “Prijatelji mira” za rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. “Prijatelji mira” prema planu Kine i Brazila neće biti zatvorena skupina zemalja, već otvorena platforma koja ne traži natjecanje i konfrontaciju, već vodi inkluzivan dijalog.

A u to je vrijeme američki državni tajnik Antony Blinken, tijekom sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, razgovarao o kineskoj potpori ruskoj obrambenoj industriji, napominjući da kineski pregovori o miru u Ukrajini ne odgovaraju stvarnim akcijama Pekinga. Antony Blinken je primijetio da oko 70% alatnih strojeva i 90% mikroelektronike koju uvozi Rusija dolazi iz Kine i Hong Konga, što pomaže Moskvi u proizvodnji projektila, oklopnih vozila i streljiva za rat protiv Ukrajine. “Dakle, kada Peking kaže da, s jedne strane, želi mir, želi vidjeti kraj sukoba, a s druge strane, dopušta svojim tvrtkama da izvode akcije koje zapravo pomažu Putinu da nastavi svoju agresiju, to nekako ne odgovara stvarnosti”. Prema The Timesu, kineska tvrtka isporučuje Ruskoj Federaciji posebno dizajnirane vojne bespilotne letjelice za testiranje u Ukrajini. Odgovarajući ugovor između kineske tvrtke i Ruske Federacije sklopljen je prošle godine.

Predsjednik Volodimir Zelenski kritizirao je alternativne inicijative za “završetak rata” u odnosu na ukrajinsku Formulu mira i sugerirao da njihovi pristaše “žele sami učiniti dio onoga što ruski diktator Vladimir Putin radi”. Tijekom govora na Općoj skupštini UN-a spomenuo je inicijativu Brazila i Kine. “Ako bilo tko u svijetu traži alternative bilo kojoj točki Formule mira, ili pokušava ignorirati bilo koju od njih, to vjerojatno znači da oni sami žele učiniti nešto od onoga što Putin radi. Činjenica da oni to ignoriraju pokazuje želju koju skrivaju”, rekao je. je predsjednik Ukrajine. Prema njegovim riječima, kada “kinesko-brazilski dvojac” pokušava prerasti u “zbor glasova” s nekim u Europi i Africi, proklamirajući nešto alternativno punom i pravednom miru, postavlja se pitanje koji je njihov stvarni interes. Dodao je i da je svijet već prošao kroz kolonijalne ratove i zavjere velikih sila zahvaljujući manjim, istaknuvši da “svaka država, uključujući Kinu, Brazil, zemlje Europe, Afrike i Bliskog istoka, razumije zašto treba ostati u prošlost. Ukrajinci se nikada neće pomiriti s činjenicom da netko u svijetu vjeruje da se sada, umjesto normalnog, mirnog života, Ukrajini može nametnuti tako surova kolonijalna prošlost koja danas nikome ne odgovara”. Zelenski je izvijestio da Rusija koristi kineske satelite za fotografiranje ukrajinskih nuklearnih elektrana, koje bi potencijalno mogla pogoditi u budućnosti.

Postaje jasno da kineska “mirovna inicijativa” nije ništa više od projekta imidža kojim se želi predstaviti kao mirotvorac. Postoje ozbiljne sumnje u neutralnost Pekinga, posebno s obzirom na potporu Moskve kineskom planu. Praktično, imamo stvaranje alternativnog mirovnog plana Formuli mira, čija je svaka odredba utemeljena na normama i načelima Povelje UN-a. Kinesko-brazilski plan niti ne spominje načelo teritorijalne cjelovitosti zemalja UN-a, odnosno nužnost povlačenja ruskih trupa s ukrajinskih teritorija, koje su izvršile invaziju na strani teritorij s ciljem njegove nezakonite aneksije. Poziv Pekinga na pregovore i prekid vatre vrlo je sličan stavu Kremlja. Jedino Moskva izjavljuje da će pregovore voditi isključivo uzimajući u obzir stanje na fronti, odnosno da osvojena područja moraju pripasti Rusiji. Brazil i Kina znaju za to, ali šute i ne osuđuju stav Moskve koja krši Povelju UN-a. To pokazuje skrivenu želju da se legalizira ruska vojna okupacija dijela teritorija Ukrajine. A to ne samo da je nemoralno, već otvara vrata novim ilegalnim teritorijalnim pripajanjima u svijetu u budućnosti.