Kako je moguće da se još uvijek na stadionima urla “Nož, žica Srebrenica”? Kako je moguće da nema javnog stida zbog pripadnosti onima koji su počinili genocid u Srebrenici? – to su, četvrt stoljeća kasnije, “jednostavna pitanja” o odnosu javnosti u Srbiji prema tom zločinu, ali i društava u bivšoj Jugoslaviji prema zločinima vlastite nacije, koja je filozof Žarko Puhovski postavio na današnjoj raspravi u Kući ljudskih prava u Zagrebu o odnosu prema genocidu u Srebrenici u povodu 25. obljetnice tog zločina.

Rasprava je organizirana u sklopu regionalne kampanje protiv poricanja ratnih zločina “Srebrenica 25: zajedno protiv virusa poricanja” koju su pokrenuli Documenta i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu Pula s još petnaest organizacija za ljudska prava iz regije.

Genocid u Srebrenici, ali i drugi ratni zločini na području bivše Jugoslavije, relativiziraju se i četvrt stoljeća nakon što su počinjeni, te nakon što je velika većina njih istražena, procesuirana i kažnjena na Haškom sudu i sudovima u regiji, složili su se sudionici razgovora.

“Tako dugo dok se u Srbiji i, u nekom drugom kontekstu u Hrvatskoj, ti zločini nacionaliziraju i socijaliziraju, oni ostaju kolektivni zločini i individualna krivica ostaje drugorazredno pitanje”, ocijenio je Puhovski.

Povjesničar Hrvoje Klasić podsjetio je kako negiranje srebreničkog genocida nije izuzetak, jer su se zločini često negirali kroz povijest. U bivšoj Jugoslaviji pak, “isprike političara i prihvaćanje zločina licemjerni su potezi u društvima u kojima se radi sve suprotno tome”, kaže Klasić.

“Dok su Šešelj, Karadžić i Šljivančanin nacionalni heroji i ‘selebritiji’ po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zločinicima ili dok se u Hrvatskoj sugerira binarni pristup ‘ili je zločinac, ili je heroj’, veliki je problem i licemjerno reći da prihvaćamo da je u Srebrenici počinjen genocid”, rekao je Klasić, naglašavajući kako društvo treba prihvatiti “da nije stvar samo u jednom konkretnom događaju, nego u cijelom nizu događaja”.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič postavila je još jedno “jednostavno pitanje”: “Što učiniti da prestane poricanje genocida i drugih ratnih zločina?”.