Pučke kuhinje na području Hrvatske organizirane su i djeluju preko više ustanova – to su Hrvatski crveni križ, Hrvatski Caritas te preko regionalnih Centara za socijalnu skrb. Kako su blagdani pred nama – od Božića, 25. prosinca, do Sveta tri kralja 6. siječnja 2001. Nacional.hr istražio je kako će u ta dva tjedna biti organiziran rad pučkih kuhinja i hoće li njihovi korisnici svakodnevno dobivati tople obroke.

Hrvatski Crveni križ u svojemu sustavu broji 13 pučkih kuhinja. Organizirane su na dva načina –  da u dio njih dolaze korisnici osobno, a za dio korisnika volonteri obroke i pakete donose na kućni prag.

“Budući da se broj korisnika mijenja, teško je reći koliko ih točno ima, a ono što znamo je da u godinu dana društva Crvenoga križa podijele gotovo 440 tisuća toplih obroka, a dostavi ih se oko 220 tisuća. Radno vrijeme ovisi od društva do društva, ali svi korisnici za blagdane će imati topli obrok. Najčešće će raditi prema nedjeljnom rasporedu, a negdje će na Badnjak korisnici dobiti obrok i za Božić. Korisnici pučkih kuhinja Crvenoga križa znaju način rada kuhinja u koje dolaze i svima njima za blagdane će biti omogućeni obroci”, odgovorili su nam iz Hrvatskog Crvenog križa. Dodaju kako nemaju podatak o broju djece korisnika pučkih kuhinja te da su njihovi korisnici većinom samci i starije osobe.

Posebno su naglasili da Crveni križ tijekom cijele ove pandemijske godine pomaže ljudima u potrebi. U prosincu su pojačali djelovanje kako bi sve ranjive skupine dostojno proslavile blagdane. Stradalima u potresu podijelili su novčanu pomoć te pakete hrane i higijene. Socijalno ugroženima podijelili su humanitarne pakete s osnovnim životnim namirnicama, a djeci koja žive u siromaštvu podijeli su poklon bonove kako bi si sami mogli odabrati božićni dar. Poklon bonove u iznosu od 100 kuna po djetetu dobilo je 8.455 djeca na području Hrvatske.  Ističu da su posljednjih mjeseci aktivnosti Crvenoga križa obuhvaćaju sve veći broj korisnika s obzirom na to da je epidemija utjecala na gubitke poslova i smanjena primanja. Propusnice neće otežati njihov rad.

“Hrvatski Crveni križ dio je operativnih snaga koje sudjeluju u borbi protiv epidemije koronavirusa. U skladu s tim, svi naši ljudi koji djeluju na terenu i zbog toga moraju prolaziti kroz različite županije, imaju propusnice. Humanitarni rad u ovim okolnostima iznimno je važan i toga su svi svjesni.”

PHOTO: Hrvatski Crveni križ

Kada je riječ Caritasu – pučkim kuhinjama koje djeluju u njegovom sustavu, broj korisnika u 2020.godini kretao se oko  5.000 osoba, odnosno obroka dnevno. Iz Caritasa ističu da je na razini njihove mreže zabilježen porast korisnika odnosu na prošlu godinu od oko 20%. Osnivači pučkih kuhinja u Hrvatskoj su nadbiskupijski Caritasi i redovničke zajednice. Oni su redovito registrirani kao socijalne ustanove te kao takvi podliježu važećim zakonskim propisima koji uređuju standarde njihova djelovanja. Svaki je pravna osoba za sebe. Rad u vremenu božićnih blagdana, zbog pandemije korona virusa uređen je ovisno o epidemiološkoj situaciji. Najčešći oblik je podjela paketa ili dostava za jedan ili više dana, a druga opcija je preuzimanje kuhanog obroka koji se nosi doma. Redovito se za vikende i neradne blagdane dijeli hrana u obliku paketa za ponijeti kući.

Blagdansko vrijeme u Caritasu Riječke nadbiskupije tradicionalno je posvećeno akciji podjele 1000 paketa s prehrambenim proizvodima u sve župe Riječke nadbiskupije. Uz osnovne prehrambene namirnice kao sol, šećer, ulje, tjestenina, riža, brašno, u paketima će se naći i sredstava za dezinfekciju. Caritas Šibenske nadbiskupije u svojoj pučkoj kuhinji ima kapacitet od 200 obroka dnevno, od čega  dvadesetak korisnika ruča u kuhinji, za dvadesetak nepokretnih ili slabo pokretnih korisnika osigura se prijevoz obroka, a ostali nose ručak kući za sebe i obitelj. Korisnici su socijalno ugroženi i siromašni pojedinci i obitelji, starije i nemoćne osobe s područja Šibenika.

U Pučkoj kuhinji na Svetom Duhu u Zagrebu koju vode franjevci dnevno se, osim nedjelje i državnih praznika, podijeli oko 400 obroka. Do 15. ožujka kuhinja je funkcionirala kao blagovaonica, no zbog epidemije obroci se od tada dijeli ispred kuhinje. Fra Vladimir Vidović za Nacional hr. kaže: “Mi kao crkvena pučka kuhinja ne vodimo evidenciju naših korisnika, naša evidencija se sastoji od broja obroka koje podijelimo. Uočavamo u zadnjih par mjeseci da je broj obroka povećan za stotinjak – sa 300 na 400. Naši su korisnici čitave obitelji, djeca ne dolaze po obroke, to za njih rade roditelji. Na Badnjak normalo radimo a za Božić, zahvaljujući našim donatorima,  imamo svečani obrok – odojak i francusku salatu. Iako nećemo raditi u nedjelju i na državne praznike ovih dana podijelit ćemo više tona hrane , tako da nitko neće ostati gladan.”

Pučka kuhinja na Svetom Duhu. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Kada je riječ o regionalnim Centrima za socijalnu skrb prvo ćemo spomenuti onaj najveći – zagrebački koji putem svojih područnih ureda, prema mjestu prebivališta, izdaje Uvjerenje za prehranu u Pučkoj kuhinji i socijalne iskaznice. U sklopu njega u Gradu Zagrebu u okviru Ustanove „Dobri dom“ osigurano je pravo na prehranu u pučkoj kuhinji putem četiri pučke blagovaonice – Blagovaonica Branimirova, Blagovaonica Cerska, Blagovaonica Alfirevićeva i Termički blok-blagovaonica Kosnica. Ukupni broj aktivnih korisnika na ove četiri lokacije  je  2.350 dnevno. Sve četiri lokacije rade neprekidno, kao i svakog radnog dana. Nemaju točne podatke koliko je djece korisnika pučke kuhinje jer socijalna iskaznica se vodi pod brojem, na njoj nema drugih podataka.

Spomenut ćemo i Centar za socijalnu skrb Rijeke, naime prema njihovim podacima svakodnevno 83 djece, u dobi do 15 godina, topli obrok dobiva iz pučke kuhinje, vrlo često djeca nisu jedina u obitelji koja ostvaruju pravo na obrok, Najmlađi korisnik pučke kuhinje ima samo 15 mjeseci. U Rijeci ukupno ima 261 korisnika pučke kuhinje od čega je i 77 samaca.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više od trećine hrvatskih građana, njih 35,5 posto živi na rubu siromaštva. Dakle, riječ je o oko milijun i četiristo tisuća građana svih dobi uključujući i djecu. Najugroženijih ima osam posto, oko 320 tisuća –  to su građani koji si ne mogu priuštiti svaki drugi dan obrok s mesom ili ribom,  a više od polovice njih ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.