Reforma socijalne skrbi dobrodošla je, no ono što je predloženo kozmetičke je naravi te bi moglo unazaditi sustav, čulo se na raspravi “Zakon o socijalnoj skrbi – korak naprijed ili nazad za najranjivije” koju je organizirala pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“Glavni motiv nam je bio to da dugo iščekujemo ovaj zakon, ono što je pozitivno je da se sada napokon donosi, međutim vidimo da je u javnoj raspravi bilo iznimno puno komentara, gotovo 2000, što ukazuje na veliku zainteresiranost, posebno stručne javnosti”, poručila je Šimonović Einwalterna skupu u ponedjeljak.

“U javnoj raspravi”, kazala je, “moglo se vidjeti puno različito izloženih stavova, pri čemu neki smatraju da je reforma kozmetička, dok drugi da je korjenita, ali koja će nas baciti koracima unazad u odnosu na ono što se u sustavu činilo zadnjih desetak godina.”

Einwalter: Reforma treba poboljšati sustav za korisnike

“Iz naše perspektive sustav treba zadovoljiti četiri kriterija, a onaj najvažniji je da svaka reforma primarno ide za time da poboljša sustav za korisnike, za građane. Sustav mora biti dostupan svima, mora biti pravedan, preventivan, adekvatan, mora imati dovoljne kapacitete za reagiranje, i odgovarati na potrebe korisnika”, kazala je Šimonović Einwalter.

Naglasila je kako su gotovo svi dionici sustava socijalne skrbi složni da ga treba mijenjati te da do reforme treba doći.

“Mislim da je korisno krenuti od onoga oko čega se svi slažemo, reforma sustava je potrebna, pri čemu prava i dugotrajna reforma je ona koja će donijeti vidljivu pozitivnu promjenu što većem broju građana. Bitno je da će oni koji će provoditi zakon biti oni koji rade u sustavu, zato mi se čini da je najbolji put do dobre reforme dodatni dijalog s postizanjem što većeg stupnja konsenzusa”, istaknula je Šimonović Einwalter.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je kako su u posljednja dva mjeseca intenzivno raspravljali sa svim dionicima sustava.

“Na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika smo predstavili akcijski plan koji je usvojen bez ijednog glasa protiv. Manje-više ono što smo predstavili u Nacionalnom planu se očituje kroz zakone koje smo vidjeli u javnoj raspravi, stoga ja zaista ne mogu do kraja shvatiti određene kritike koje su se pojavile”, poručio je Aladrović.

Dodaje kako njegovo Ministarstvo za dio kritika i prijedloga stoji na raspolaganju, a dio će, navodi, sigurno uvažiti.

Aladrović: Sustav treba reformu, sigurni smo da će biti bolji nego što je danas

“Želim vrlo jasno istaknuti da imamo sustav koji treba reformu. Sigurni smo da će iz perspektive sustava, struke i korisnika, sustav, nakon što reforma zaživi, biti bolji nego što je danas. Nama su u fokusu korisnici”, kazao je Aladrović.

Za novi paket zakona u dvije će godine izdvojiti 1,2 milijarde kuna više nego što su to činili u proteklom razdoblju.

Naglasio je kako se ne može poistovjetiti s dijelom kritika na reformu.

“Želju za promjenama prije svega je uzrokovala velika fragmentiranost sustava, veliki broj javnih ovlasti Centara za socijalnu skrb koje moramo iz sustava ukloniti, nedostatak stručnog kadra i podrške, neujednačenost postupanja, regionalna neravnomjernost u pružanju usluga i neadekvatne naknade u sustavu socijalne skrbi”, objasnio je Aladrović.

Dodaje kako im određene konstruktivne kritike koje su dobili daju vjeru da struka ipak čvrsto stoji uz reformske promjene te je uvjeren kako je reforma korak unaprijed.

Karačić: Stav je struke da je reforma korak unazad za najranjivije

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić poručila je kako je stav struke da je reforma “definitivno korak unazad” za najranjivije iz razloga što reforma sigurno neće doprinijeti unapređenju stručnog rada i dostupnosti socijalnih usluga korisnicima.

“Smatramo da ovakva reforma nije ono treba našem društvu i sustavu socijalne skrbi. Potpuno je suprotno onome čemu su se struka i brojni dionici već odredili, određivali kroz proces donošenja nacrta Zakona o socijalnoj skrbi. Vjerujemo i sigurni smo da ukoliko ovakav Zakon prođe, da će se sustav idućih nekoliko godina baviti samo sobom i da ćemo potrošiti puno energije, resursa i vremena, a to sigurno neće doprinijeti boljitku naših korisnika”, smatra Karačić.

Smatra da se s paketom zakona gubi samostalnost profesija u sustavu, odnosno da se guši njihova samostalnost blokiranjem rada struke.

“Zapravo blokiranjem rada i neovisnosti struke definitivno ćemo vidjeti dugoročne posljedice i na učincima našega rada u takvom sustavu koji se želi ubuduće implementirati u naše društvo”, naglasila je Karačić.

Navodi kako su komore u socijalnoj skrbi relativno mlade te se još uvijek razvijaju, ali reagiraju na procese koji se događaju u društvu.