Nedavno veliko istraživanje psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, na više od 4000 Hrvata, potvrdilo je – epidemija koronavirusa ostavila je i još uvijek ostavlja brojne štetne posljedice na mentalno zdravlje građana. Ako se tome doda i stres zbog posljedica potresa u Zagrebu i okolnim županijama, psihofizičko stanje građana Hrvatske nije zadovoljavajuće. Četvrtina ispitanih navela je da im se psihičko stanje pogoršalo, a kod čak petine riječ je o ozbiljno narušenom mentalnom zdravlju. Postotak je još veći među sudionicima koji su i ranije imali smetnje. Među njima, čak 38 posto građana navodi da im se stanje pogoršalo, a 17 posto da su im smetnje i dalje prisutne, ali da se vrsta smetnji promijenila. Gotovo polovica svih sudionika izvijestila je o depresivnim i anksioznim smetnjama te izraženim simptomima stresa, a kod čak petinu njih možemo govoriti o ozbiljno narušenom zdravlju.

Platforma mentalnozdravlje.hr supružnika i psihologa Ane i Igora Čerenšeka prvi put u Hrvatskoj besplatno daje savjete koji pomažu u ovakvim situacijama te nudi mogućnost brzog i učinkovitog spajanja korisnika sa stručnjakom u svojoj blizini, ovisno o problemu s kojim se susreće. Osim psihologa, mogu se dobiti savjeti nutricionista, logopeda, kineziologa. U tražilicu se upiše područje iz kojeg je potrebna pomoć te lokacija, a rezultati predlože psihologe i ostale stručnjake.

Kako je rekao Igor Čerenšek, platformu su osnovali tijekom izolacije zbog koronavirusa, potaknuti brojnim pozivima ljudi koji su bili u lošem stanju, što zbog dugotrajne izolacije, što zbog potresa u Zagrebu:

“Shvatili smo da, osim besplatnih telefona i sporadičnih poteza psihološke struke, moramo imati mjesto na kojem ljudi mogu pronalaziti potrebnu pomoć brzo, efikasno i jednostavno. Zbog toga smo platformu podijelili u nekoliko segmenata, ovisno o vidu usluge koja korisniku treba: edukativnu u vidu bloga gdje se mogu dobiti prave i pouzdane informacije autentičnih stručnjaka, zatim bazu stručnjaka gdje se uz pomoć tražilice može pronaći profil potrebnog stručnjaka, na bliskoj lokaciji, ali i temi od interesa, primjerice anksioznost, depresija ili pretilost, te stupiti direktno u kontakt s tim stručnjakom. Isto tako, na platformi se nalazi popis događanja relevantnih za mentalno zdravlje, poput radionica, edukacija i slično. Do sada nije postojala takva platforma koja bi olakšala potragu za određenim stručnjakom, načelno su se takve potrage oslanjale na poznanstva ili preporuke, što nije efikasno, a ni najbolje za korisnika jer nema uvid u cjelokupnu ponudu na tržištu. Na platformi Mentalno zdravlje svatko može brzo doći do informacija i kontakta i odabrati s kim želi raditi. Također, svaki stručnjak stvara vlastiti profil na kojem daje informacije i o svojoj užoj specijalizaciji pa korisnik može stupiti s njim ili s njom u kontakt. Nadamo se da će zbog toga više ljudi početi ulagati u svoje mentalno zdravlje, a pružili smo i opcije pa se u mentalno zdravlje može ulagati i vježbanjem, kretanjem, kvalitetnom prehranom ili unaprjeđenjem svojih vještina. Sve je povezano.”

Kako je rekao Čerenšek, odmah nakon lansiranja platforme korisnici su se počeli javljati i tražiti savjete i pomoć, neki imaju potrebu zahvaliti na dostupnosti takvog sustava, a neki su ponudili savjete kako platformu učiniti još boljom. To je, istaknuo je, projekt svih nas za zajedničku korist I veseli što već izaziva veliki interes javnosti.

Ana Čerenšek pojasnila je o kakvim je problemima najčešće riječ. Uglavnom se s njima susretnemo svi u životu: problemi sa spavanjem, povećana doza nervoze ili depresivnih misli, problemi s panikom i tjeskobom, neki se javljaju oko savjeta za kvalitetniju prehranu jer žele izgubiti koji kilogram, a neki samo žele podijeliti svoje misli s drugima. Mogući su direktni kontakti sa stručnjacima, a mogu se i poslati općeniti upiti na stranicu, gdje ponovo čekaju stručnjaci koji stručnim naputkom mogu olakšati dan:

“Potreba za psihološkom pomoći bit će veća nego ikad u vremenu pred nama. Za mnoge od nas bit će to i prvi put da se obraćamo nekom stručnjaku za mentalno zdravlje. Pronaći odgovarajućeg i provjerenog stručnjaka u svojoj blizini ogroman je korak koji je zahvaljujući platformi mentalnozdravlje.hr postao znatno lakši. Kroz interakciju s ljudima osjetili smo povećanu potrebu za stručnom podrškom u vrijeme izolacije i neizvjesnosti. Znali smo da će psihološka posljedica biti značajna i da će ljudi trebati pomoć. Neki broj onih koji imaju psihološke poteškoće nažalost sada ima još i veće, a veliki broj onih koji nisu nikada osjećali taj tip poteškoća, sada ih razvijaju. Radi se većinom o osjećaju straha koji je izvan kontrole ili, primjerice, o napadajima panike. Ljudi su zabrinuti i oko svoje budućnosti, zdravlja ili posla, a veliki broj je onih koji su narušili odnose sa svojim bližnjima. Većina tih poteškoća može se brzo sanirati i samoedukacijom, odnosno čitanjem pravih stručnih savjeta. Upravo se takvi stručni članci i mogu pronaći na platformi Mentalno zdravlje. Mentalno zdravlje neodvojivo je od pojma zdravlja generalno. Dakle, bez mentalnog zdravlja nema zdravlja. Mentalno zdravlje definirano je kroz nekoliko komponenti: stanja mentalnog blagostanja, funkcionalnosti i doprinosa društvu. Dakle, ako smo mentalno zdravi, osjećamo se dobro, sposobni smo obavljati dnevne zadatke privatno i poslovno te dajemo značajan doprinos svojoj užoj, a možda i široj društvenoj zajednici.”

Igor Čerenšek pojasnio je da su se kao psiholozi dosad osjećali kao da ne pomažu koliko bi mogli jer je njihov rad još uvijek mnogima nedostupan ili nepoznat. Upravo ovakvom platformom rade ono što mogu, postaju dostupniji i pružaju podršku koja je danas možda potrebnija no ikad:

“Rezultati spomenutog istraživanja lošiji su od ranijih zbog posljedica aktualne pandemije, odnosno izolacije i promjene u stilu života koja je naprasno nastupila doslovce preko noći. Također, zbog posljedica stresa uzrokovanog nedavnim potresom u Zagrebu, još je veći broj ljudi koji pate i trebaju kraću intervenciju kako bi dugoročno sačuvali svoje mentalno zdravlje. Naime, ne očekujemo da će se rezultati istraživanja ‘popraviti’ sami od sebe s vremenom, jer situacija u kojoj smo se našli još uvijek traje, a posljedice će bez ikakvih intervencija biti sve gore i gore. Iako je psihofizičko stanje građana narušeno, na sreću je malo onih koji će trpjeti ozbiljne posljedice. Primjerice, ako osoba doživljava napadaje panike u ovom periodu ili se boji novog potresa, samoedukacijom i stručnom podrškom može si relativno brzo pomoći i olakšati stanje. No onima kojima simptomi ne nestaju ni nakon toga bit će potrebna ipak intenzivnija pomoć.”

Čerenšek smatra da svaki građanin može nešto učiniti za svoje mentalno zdravlje, posebno oni koji osjećaju veće poteškoće. Potrebno je, dodao je, educirati se iz provjerenih izvora, a ako to ne pomaže, zatražiti stručnu pomoć:

“Ako nemate opcije za to, barem podijelite svoje misli s drugima i budite iskreni oko toga kako se osjećate. Traženje podrške okoline dobar je prvi korak, a može i olakšati poteškoće koje osjećate. Pogrešno je psihičke poteškoće i bolesti smatrati sramotom ili živjeti u lažnom uvjerenju da ste baš vi jedini koji se s tim problemom suočavate. Ako otvoreno govorimo o tome, naše će društvo moći napokon prodisati i dobiti podršku nužnu za kvalitetan život.”

Kineziolog Luka Marinović, čiji se savjeti mogu dobiti na mentalnozdravlje.hr, objasnio je kako može pomoći i zašto se uopće priključio platformi. S obzirom na to da se kineziologija bavi i zdravljem čovjeka putem tjelesne aktivnosti i vježbanja, mentalno zdravlje pojedinca neizbježna je stepenica u tom procesu:

“Ova platforma isprepliće najnovija znanja iz svih onih područja koja pomažu pojedincu u što kvalitetnijoj životnoj izvedbi. Može se očekivati da nekima način života tijekom krize ostavi negativne posljedice na psihofizički status. Ako smo se kretali manje, jeli više i manje kvalitetno te bili pod stresom, nemoguće je ne osjetiti posljedice u narednim mjesecima. Upravo su to segmenti životnog stila o kojima ovisi zdravlje. Činjenica da smo u zatvorenom prostoru, bez mogućnosti kretanja i druženja, ostavlja ogromne posljedice na zdravlje. Čovjek je društveno biće, čak i znanstvene činjenice idu u prilog tome da je druženje važan segment čovjekova zdravlja. Nažalost, u prethodnom razdoblju bili smo za njega uskraćeni i sigurno je to imalo posljedice za naše mentalno zdravlje.”

Marinović smatra da je mentalno zdravlje ključna karakteristika svakog zdravog i uspješnog pojedinca. Važan dio mentalnog zdravlja je sposobnost upravljanja stresom, koji u poslovnom i privatnom okruženju predstavlja veliki izazov, a većina ljudi imala bi veliku korist već od nekoliko minuta jednostavnih vježbi disanja dnevno.

“Treba ljude poticati da žive najistaknutiju vrlinu posljednjih mjeseci – odgovorno prema sebi i drugima. Postavlja se pitanje kako možemo svakoga dana biti odgovorni prema sebi. Odgovor je jednostavan – budimo aktivniji, hranimo se zdravije i kvalitetnije se odmarajmo. Budimo svjesni disanja i položaja tijela te provodimo vrijeme s dragim ljudima. Svim tim čimbenicima pozitivno utječemo na zdravlje, naprosto štitimo svoje tijelo i krojimo mu prirodni korzet obrane od raznih bolesti. Znanstveno dokazane činjenice to nam potvrđuju i govore da su životne navike u izravnoj vezi sa zdravljem”, zaključio je Luka Marinović.