Alarmantni rezultati istraživanja: Čak 15% LGBTIQ+ populacije u Hrvatskoj pokušalo je samoubojstvo. Podaci su to prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj kojeg je provela udruga Dugine obitelji.

U Newsnightu N1 televizije gostovale su psihologinje Mirta Blažev i Matea Popov, koje su provodile ovo istraživanje zajedno s kolegicom Paolom Laginjom.

Popov objašnjava zašto je ovo istraživanje značajno za Hrvatsku: “Ovo je istraživanje provedeno prvi put u Hrvatskoj, a imali smo čak 1600 sudionica i sudionika istraživanja. Htjeli smo provjeriti u kakvom su stanju LGBTQ osobe u Hrvatskoj. Istraživanje je išlo pod krilaticom – jesmo li dobro – ali odgovor je da nismo. Ono što smo također htjele ispitati je i kako manjinski stres utječe na mentalno zdravlje. Manjinski stres je užasno važan pojam kojeg jako rijetko spominjemo, a primjenjiv je za sve manjinske skupine. Nije samo jednokratni događaj diskriminacije ono što narušava naše mentalno zdravlje, nego to konstantno očekivanje i strepnja da bi se ono moglo u bilo kojem trenutku dogoditi”.

Blažev opisuje rezultate istraživanja: “Diskriminaciju je doživjelo 75% ispitanika, 80% verbalne uvrede, a njih 25% baš fizičko nasilje. No, sve je to manje bitno u određenju manjinskog stresa u odnosu na stalnu anticipaciju koja je dnevna u očekivanju diskriminacije koja bi se mogla dogoditi. Očekujem da ću biti meta uvrede, ne osjećam se da ću moći doživjeti roditeljstvo u ovoj državi. Svi ti problemi se akumuliraju i utječu na mentalno zdravlje pojedinaca”.

Popov naglašava koliko se neheteroseksualne osobe osjećaju ugroženo na mjestima gdje bi im trebala biti zagarantirana sigurnost: “Čak 70% sudionika istraživanja, čak svaka treća osoba očekuje diskriminaciju na radnom mjestu. Čak 65% ispitanika očekuje diskriminaciju od strane bolničkog osoblja i 57% od strane liječnika opće prakse. To su neka mjesta gdje smo ranjivi i gdje zaista želimo pomoći”.

Mirta posebno ukazuje na očekivanja diskriminacije i od članova obitelji: “Obitelj i naši bližnji su nam jako važni za naše mentalno zdravlje i osjećaj dobrobiti. Svi se želimo osjećati prihvaćeno i njegovati obiteljske odnose. Ono što se pokazalo je da jako puno LGBTQ osoba strahuje da će biti odbačeno od strane svoje obitelji”.

Matea naglašava da to znači da svaka druga osoba nije otvorena oko svoje seksualne orijentacije prema svojim majkama i očevima. Nešto malo više su otvoreni prema majkama nego očevima, “omjer je 47% – 53% otprilike”, kaže Popov.

Mirta odgovara kako se ispostavilo da nema velikih razlika kad je riječ o regijama: “Sve pogađa manjinski stres. U manje urbanim sredinama taj stres je nešto veći”.

15% ispitanih osoba je pokušalo samoubojstvo, a čak 75% je imalo suicidalne misli: “U slučaju planiranja suicida, postoje nadležne institucije za to. Ljudi se mogu javiti u nadležne bolnice, bilo koju ambulantu, liječniku opće prakse, KBC – to su sve institucije koje će zaprimiti takav poziv i osobi dati pomoć koja je potrebna. U tim situacijama zaista treba tražiti pomoć”, poziva psihologinja Popov.

Psihologinje upozoravaju i na govor mržnje koji posebno loše utječe na mentalno zdravlje LGBTQI+ osoba.