Marijan Kustić, dosadašnji izvršni direktor Hrvatskog nogometnog saveza, na skupštini sazvanoj za konac srpnja preuzet će od Davora Šukera mjesto predsjednika ove organizacije. Ovakav razvoj događaja u nogometnim kuloarima smatra se gotovom stvari još otkako je, na inicijativu njega i njemu bliskih osoba, određen termin održavanja same skupštine, nasuprot Šukerovom prijedlogu da se ona zakaže u krajnjem zakonskom roku, odnosno u prosincu. Kustić će vrlo izvjesno biti i jedini kandidat za predsjednika, dok je Davor Šuker nakon više pokušaja lobiranja u nogometnim i političkim krugovima posve odustao od borbe, no novi će predsjednik HNS-a u predstojećim tjednima više nego na lobiranju za svoj izbor biti angažiran na zadatku koji je proglasio ključnim za uspješan mandat: povratku Hajduka u strukture HNS-a. Preciznije, izborom predsjednika splitskog kluba Lukše Jakobušića za jednog od pet dopredsjednika Saveza.

Taj potez mogao bi se smatrati završetkom – ili barem početkom kraja – višegodišnjeg intenzivnog sukoba između struktura HNS-a s jedne te Hajduka, Splita i većeg dijela Dalmacije s druge strane, koji je svoju kulminaciju imao masovnim prosvjedom više od 30 tisuća ljudi na splitskoj Rivi, navijačkim bojkotom hrvatske reprezentacije, sporenjem i tužbama oko izmjena Zakona o sportu i teškim optužbama za privatizaciju HNS-a od strane Zdravka Mamića i njegove klike, kao i za korumpiranost, nepoštenje i krađe na terenu od strane sudačke organizacije. Sve to prelilo se i na političku scenu zbog povezanosti glavnih aktera u HNS-u s HDZ-om te s bivšom predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović. Marijan Kustić, također član i funkcioner HDZ-a, u neslužbenim razgovorima izražava izrazitu ambiciju ostvariti pomirenje i smatra povratak Hajduka svojim glavnim ciljem, barem u kratkoročnom razdoblju, svjestan da bi to bio jedini ozbiljan potez kojim bi se demonstrirala istinska želja za reformom nogometnog saveza i skidanjem stigme netransparentne, korumpirane i duboko kompromitirane organizacije. S druge strane, kako doznaje Nacional, čak ni u Splitu nisu neskloni ovakvom scenariju i pristali bi ući u službene nogometne strukture usprkos negodovanju dijela Hajdukovih navijača, no uz nekoliko uvjeta koje smatraju minimalnima. Oni se prije svega odnose na saniranje ozbiljnih problema u lokalnom Nogometnom savezu Splitsko-dalmatinske županije, a potom i na dramatično podizanje razine transparentnosti HNS-a i njegovu istinsku transformaciju u pošteni sportski savez. U tom slučaju, tvrde sugovornici Nacionala vrlo bliski splitskom klubu, Hajduk će ući u sve strukture, a Lukša Jakobušić – ili, u manje izglednoj varijanti, neki drugi njegov predstavnik – doista postati dopredsjednik HNS-a.

Davor Šuker je nakon više pokušaja lobiranja u nogometnim i političkim krugovima posve odustao od borbe za mjesto predsjednika HNS-a pa je posve izvjesno da će Marijan Kustić (lijevo) biti jedini kandidat za njegova nasljednika. PHOTO: Marko Dimic/PIXSELL, Luka Stanzl/PIXSELL

Sam Marijan Kustić prošlog tjedna boravio je u Splitu kako bi pokušao postići dogovor s Hajdukom, a novi sastanak u nešto širem krugu ljudi zakazan je za ovaj tjedan, ponovo u Splitu.

Po preuzimanju dužnosti predsjednika splitskog kluba prošle godine Jakobušić je, govoreći o odnosima u hrvatskom nogometu, izjavio da će u sljedećih godinu dana promatrati odnose u HNS-u, stajati sa strane i pružiti priliku za otopljavanje odnosa. „Osobni fokus mi je Hajduk, ali Dalmacija mora imati predstavnike u HNS-u koji su familijarni s Hajdukom. Transparentnost je bitna za samu instituciju HNS-a. Ključ je ono što sam apostrofirao na inauguracijskoj presici, a to je da ljudima koji su pravomoćno, a u slučaju HNS-a i nepravomoćno osuđeni, nije mjesto unutar Saveza. To je prije svega bitno za HNS, a posredno i za sve klubove, za promjenu klime i općeg dojma te vraćanje povjerenja prema krovnoj nogometnoj instituciji. Mi od svih navedenih izazova nećemo i ne želimo bježati, želimo sve dionike suočiti s njima i sada je, šahovskim rječnikom, HNS na potezu. Zadržavanje statusa quo odgovara samo onima koji od njega imaju koristi“, rekao je Jakobušić u studenome prošle godine. Osuđena osoba na koju se referira je izuzetno utjecajni Neven Šprajcer, koji je osuđen zbog kriminalnih radnji i namještanja utakmica u sklopu afere Pošteno suđenje, no svejedno i dalje radi u HNS-u, kao direktor za natjecanje.

„Da, Hajduk će pristati ući u strukture HNS-a, no isključivo na zakonit način. To znači da za ulazak Jakobušića u Izvršni odbor i njegovu kandidaturu za dopredsjednika kandidaturu mora uputiti Županijski nogometni savez iz Splita, a to ne može učiniti njegov trenutni predsjednik Marko Erceg, kojega Hajduk ne podržava i koji je izveo sramotan manevar prije dva mjeseca“, izričito je za Nacional rekao sugovornik vrlo blizak vodstvu splitskog kluba. On dodaje da bi ulazak u HNS značio i Hajdukovo sudjelovanje u svim komisijama – od stručnih, financijske, natjecateljske i drugih nadalje – i još aktivniji angažman oko domaćih utakmica reprezentacije na Poljudu, koji bi u sljedećim godinama trebao postati primarni dom nacionalne selekcije. U suprotnom, ako se problem spomenutog Ercega ne riješi, Kustić ne može očekivati bilo kakav dogovor sa splitskim klubom, čiji se čelnici ne namjeravaju ni pojaviti u loži za vrijeme reprezentativnih utakmica.

Spomenuti Marko Erceg prije četiri godine izabran je za predsjednika Županijskog nogometnog saveza u Splitu kao kandidat samog Hajduka – dapače, u tom trenutku bio je i izabrani član Nadzornog odbora ovog kluba – no u međuvremenu je povukao niz kontroverznih poteza i evidentno se zbližio s vrhuškom HNS-a, a u travnju ove godine izveo je manevar koji je žestoko razbjesnio Hajduk. U borbi za novi mandat, naime, sazvao je skupštinu na kojoj je uz asistenciju vodećih osoba Saveza i potporu lokalnih struktura HDZ-a raspoređenih u malim klubovima ponovo izabran za predsjednika, usprkos izričitom protivljenju Hajduka, a potom je na istoj sjednici statut izmijenio na način da se nova skupština ne može sazvati bez pristanka dvije trećine delegata i izvršnog odbora lokalnog saveza, ali i bez potpore najmanje dvije trećine ukupnog broja delegata. Time je, barem kako on vjeruje, zacementirao svoju poziciju i otvorio put da u HNS-u predstavnik Dalmacije bude i bez potpore splitskog Hajduka – što je položaj u kojemu je svojedobno bio na jugu iznimno omraženi bivši pripadnik sigurnosnih službi i nogometni sudac Alojzije Šupraha. Naknadno je, na samoj skupštini HNS-a, upravo Marko Erceg predložio raniji termin izbora novog predsjednika, a potom i glasao za kontroverzne izmjene statuta kojima županijski savezi imaju pravo na dva umjesto jednog glasa, a prvoligaški klubovi na jedan umjesto dva glasa. Time je u HNS-u de facto poništen učinak Zakona o sportu za koji su se borili upravo Hajdukovi članovi i navijači, te je ponovo otvoren put prema eksplicitnoj politizaciji, prije svega od strane HDZ-a, koji upravlja većinom hrvatskih županija. Ironično, kod izmjena vlastitog statuta HNS se pozvao na navodnu presudu Upravnog suda koja mu daje pravo na to, premda tu presudu nitko – pa ni Erceg – nije vidio. Protiv tog poteza glasao je jedino Hajduk, NK Osijek bio je suzdržan, dok su svi ostali klubovi glasali da sami sebi smanje broj glasova i utjecaj.

„Stanje u Županijskom nogometnom savezu i ponašanje njegova vodstva, koje Hajduk ne podržava, apsolutno je neprihvatljivo i demonstrira izrazito nepoštovanje od strane HNS-a. Dok se to ne promijeni, nema šanse za ozbiljan dogovor“, izričito je za Nacional rekao izvor iz samog splitskog kluba. Marijan Kustić, doznajemo, upravo ovaj problem nastojat će riješiti sljedećeg tjedna u Splitu. Njegova namjera rekonstrukcije Hrvatskog nogometnog saveza, kako se doznaje, uključuje ideju da četiri od pet dopredsjedničkih mjesta zauzmu predstavnici četiri velika kluba (Hajduka, Dinama, Osijeka i Rijeke), postoji realna mogućnost da se u rad Saveza uključi veteran blizak navijačima Dinama Dario Šimić, te da funkciju tehničkog direktora svih reprezentacija preuzme Stipe Pletikosa – koji, doduše, ni formalno nije dio Hajdukove kvote.

Ostaje otvoreno pitanje oko sastava budućeg Izvršnog odbora, na koji i dalje aspiriraju brojni lokalni dužnosnici HNS-a. No ne riješi li problem u Dalmaciji i ne stvori li uvjete za ulazak Hajduka u strukture Saveza, što je trenutno pod velikim upitnikom, Kustić će već u samom startu unatoč deklariranim dobrim namjerama biti osuđen na četiri godine iznimno neugodnih trvenja ili u najmanju ruku potpuno hladnih odnosa sa Splitom i Dalmacijom. Takva situacija dosad je odgovarala isključivo palom gazdi Dinama Zdravku Mamiću i njegovim pomagačima u privatizaciji hrvatskog nogometa.

‘Osobni fokus mi je Hajduk, ali Dalmacija mora imati predstavnike u HNS-u koji su familijarni s Hajdukom. Transparentnost je bitna za samu instituciju HNS-a’, izjavio je koncem prošle godine Lukša Jakobušić. PHOTO: Milan Sabic/PIXSELL