Kandidat s podrškom HDZ-a Dragan Primorac dobio je najviše glasova hrvatskih državljana u Srbiji u prvom krugu predsjedničkih izbora, što je po ocjeni vodstva hrvatske manjine rezultat njihova zalaganja za potporu kandidatu vladajuće stranke u Hrvatskoj.
Biračko pravo iskoristila su 893 hrvatska državljana s prebivalištem u Srbiji, među kojima je njih 37,3 posto bilo za Dragana Primorca, dok je aktualni predsjednik Zoran Milanović dobio nepunih 29 posto glasova. Ivana Kekin osvojila je nepunih 21 posto, a Marija Selak Raspudić gotovo pet posto glasova.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov je ocijenio da je javno zalaganje među pripadnicima hrvatske manjine rezultiralo dobivanjem najvećega broja glasova kandidatu HDZ-a.
VELIKI PLENKOVIĆEV PORAZ Rimac: ‘Kreće prljava kampanja, HDZ će napraviti sve da oblati Milanovića…’
“I unutar hrvatske zajednice, očito, postoji pluralnost preferencija kandidata, što je posljedica unutarnje političke fragmentiranosti. Kao politička stranka čvrstog demokratskog opredjeljenja, cijenimo i poštujemo volju birača“, naveo je Žigmanov.
‘U izborima je sudjelovalo skoro 900 hrvatskih državljana u Srbiji, to je druga u povijesti po broju izlaznosti’
Milanović je u prvom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora pobijedio svugdje osim u inozemstvu. Žigmanov je istaknuo da je sudjelovanje gotovo 900 hrvatskih državljana u hrvatskim izborima u Srbiji “druga u povijesti po broju izlaznosti, što je posljedica uznapredovane posloženosti i organiziranosti unutar hrvatske zajednice“.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i saborska zastupnica Jasna Vojnić kaže da su Hrvati na ovim su izborima pokazali veću aktivnost, zreliju odgovornost i želju da se uspinju na ljestvici političke snage.
“Povećana potpora Republike Hrvatske našoj zajednici učinila je da broj glasova bude veći nego na prethodnim predsjedničkim izborima“, izjavila je.
‘Veliki broj pripadnika zajednice nema ni pravo dati svoj glas’
Govoreći o negativnostima, navela je da postoje samo dva glasačka mjesta u cijeloj Srbiji, te da se mora potrošiti četiri sata na odlazak i dolazak s glasačkog mjesta, što negativno utječe na spremnost da se sudjeluje u izbornim procesima u Hrvatskoj.
“Duga i komplicirala procedura oko dobivanja hrvatskog državljanstva te višedesetljetni izostanak izravnih poticaja pripadnicima našeg naroda učinio je da veliki broj pripadnika zajednice nema ni pravo dati svoj glas“, zaključila je Jasna Vojnić.
ZAMALO BEZ REVANŠA Evo što svjetske agencije i mediji pišu o izborima u Hrvatskoj
Od gotovo 900 izišlih na izbore najveći broj njih – 638, svoje je glasačko pravo iskoristilo u Generalnom konzulatu RH u Subotici. Pripadnici hrvatske manjine iz udaljenih mjesta, uglavnom bačkog Podunavlja na glasovanje su došli organizirano autobusima. Konzul savjetnik u konzulatu Zdravko Vincelj izjavio je da je glasački dan pretekao mirno i bez problema.
Drugo biračko mjesto bilo je u Veleposlanstvu RH u Beogradu. Neslužbena procjena je da oko 35.000 hrvatskih državljana koji u Vojvodini i Srbiji borave privremeno ili trajno imaju pravo glasa na izborima.
Komentari