“Hrvati nemaju iskustva s državnim obveznicama no to je pozitivan događaj gdje mogu profitirati i građani i država. Ako primjerice uložite višak novca u kupnju deset tisuća eura vrijednih obveznica možete za dvije godine zaraditi nemalih 650 eura i to bez poreza pa je najisplativija štednja jer u bankama su kamate minimalne tek oko 0,3 posto. Rizici uvijek postoje i treba biti oprezan. Ako želite prodati obveznice na burzi prije roka dospijeća tada postoji mogućnost dodatnih troškova. Država ovim izdanjem od milijardu eura odustaje od zaduživanja u inozemstvu iako nam je kreditni rejting bolji, no Vlada želi ojačati tržište kapitala i stvoriti širu bazu vjernih ulagača. Neslužbeno doznajem da građani upisuju obveznice i u poslovnicama banaka i on line bankarstvom što je moguće samo u Erste i Privrednoj banci. Mi ćemo i dalje pratiti jesu li Hrvati suzdržani ili spremni za ove obveznice koje se smatraju najmanje rizičnim vrijednosnim papirom”, izvijestila je Zvjezdana Heina s HRT-a.

U poslovnicama banaka danas, kako se čini, nije bilo gužve. Obveznice su se mogle upisati i putem digitalnih kanala, i to u dvije banke.

Upis ne traje dugo. Treba ponijeti osobnu iskaznicu, a strani državljani i potvrdu o rezidentnosti. Ako se obveznice upisuju za nekog drugog, tada je potrebna i ovjerena punomoć. Nakon toga popunjava se upisnica i slijedi uplata željenog iznosa.

“Možete odmah platiti u centru gdje ste došli ili ne morate, možete to obaviti kroz vrijeme, dok još uvijek traje upis”, objašnjava Marina Višić, direktorica Regionalnog centra za stanovništvo Središnja Hrvatska u HPB-u.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nada se dobrom odzivu građana.

“Prilika je u ovom trenutku da se uloži u državnu obveznicu po minimalnoj kamati 3.25 posto na dvije godine. Bolji uvjeti nego što bi to bilo držati štednju u banci, i to je u konačnici pitanje povjerenja u državu i ja vjerujem da će biti veliki odaziv. Ono što ne uplate građani, uplatit će institucionalni investitori”, istaknuo je.

No predsjednik države Zoran Milanović narodne obveznice neće kupiti.

“Milijarda eura. Pokupovat će to ljudi koji imaju novaca. Znate zašto neću? Neka to kupe oni kojima to znači više nego meni, ja ionako ne mogu kupiti puno”, rekao je.

Koliko je ljudi upisalo narodne obveznice te koje iznose namjeravaju posuditi državi – nećemo doznati sve do – 1. ožujka.

“Dok je knjiga upisa otvorena, takozvani silencio stampa, banke komuniciraju s Ministarstvom financija i to je to, kazala je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

Datum izdavanja obveznice je 8. ožujka, a dan poslije uvrstit će se na Zagrebačku burzu. Ako nekomu novac zatreba prije isteka roka od dvije godine, obveznicu može prodati na burzi. No pitanje je po kojoj cijeni.

“Kod državnih obveznica je sigurno bolja situacija, tu su rizici neusporedivo niži negoli kod korporativnih obveznica. Vjerujem da će Vlada učiniti sve da ne dođe do toga da počne padati vrijednost glavnice uložene u to. Vlada bi morala osigurati otkup svih onih dionica koje budu ponuđene prije roka dospijeća”, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.

Tko obveznicu zadrži do dospijeća, dakle dvije godine, neće imati nikakvih troškova koji se odnose na porez. Kamata će se isplaćivati jedanput godišnje, prvi put 8. ožujka iduće godine te nakon isteka roka dospijeća – 2025.

“Međutim, ako građani, koji ulože u obveznice, odluče obveznice prije dospijeća prodati moraju znati, ako su ih kupili za 100, a prodaju za 120, da će ova razlika koju nazivamo realizirani dobitak biti pod porezom na dohodak od kapitala. Ali samo zarada, ističe dekanica RRIF-a, Visoke škole za financijski menadžment dr. sc. Đurđica Jurić.

Vremena za upis dionica i uplatu željenog iznosa – ima – do 1. ožujka. Pričekat će se još do 2. ožujka do 11 sati da se vide sve uplate.

Inače hrvatski građani baš i nisu aktivni na domaćem tržištu kapitala. “Prometi na zagrebačkoj burzi su zaista skromni, recimo zadnje 3 godine vam promet mjesečni ide i dionica i obveznica ide od 20 do 90 milijuna eura, najviše se trguje ipak dionicama”, rekao je Tomislav Ridzak, zamjenik je predsjednika Upravnog vijeća Hanfe za Novu TV.

S druge strane, Hrvati vole štedjeti – na bankama drže 35 milijardi eura. A tamo je prosječna kamata 0,3 posto.

Državne obveznice izdaju i Španjolska, Češka, Mađarska, Rumunjska, a rekorder je Italija koja ih je izdala već 23 puta.

“Vjerujem da ćemo vidjeti dobar interes među građanima iz razloga jer na depozitima u bankama imamo više od 35 milijarde eura te smatramo da bi se dio toga novca trebao preliti u narodne obveznice. Ne čudi me tajnost oko interesa, jer se ipak radi o prvom izdanju koji traje sedam dana te iz toga razloga i ne možemo znati što je relativno dobro ako vidimo prvi dan pa je to dobro da se ne bi demotivirali građane koji su odlučili narodnu obveznicu kupiti trećeg ili četvrtog dana”, objasnio je Niko Maričić, fond manadžer.

Naglasio je i da se nada da će to postati ustaljena praksa jer ima puno pozitivnih primjera u regiji poput Rumunjske i Mađarske koji izdaju obveznice više od 10 godina i na taj način zadovoljavaju oko 20 posto zahtjeva za financiranjem središnje države, a građani dobivaju novu alternativu investiranja, a s druge strane država dobiva potpuno novi segment investitora koji su stalno prisutni.