Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki obično traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće. Zbog eliptičnosti Zemljine putanje i veće brzine gibanja u blizini perihela, proljeće na sjevernoj polutki dulje traje nego na južnoj.

Postoje tri proljetna razdoblja: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja biljaka proljetnica, često zvanih “vjesnici proljeća”, rano proljeće razdoblje pojavljivanja cvjetova i listića na drveću, a u pravo proljeće lista većina listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su ljubičica, šumarica, šafran, visibaba i jagorčevina.

Tijekom proljeća Sunčeve zrake obasjavaju okomito površinu Zemlje u slijedu zemljopisnih širina od ekvatora do sjeverne obratnice. Na južnoj polutki proljeće traje za vrijeme jeseni na sjevernoj polutki.

Obično se kao prvi dan proljeća slavi 21. ožujka. Ipak, proljeće koje započinje 21. ožujka u 21. stoljeću nećemo više vidjeti. No, bez obzira što za našeg života vrlo vjerojatno nećemo doživjeti da zapravo proljeće započne baš na taj datum i dalje ćemo učiti kako je to prvi dan proljeća i proljeće obilježavati na taj datum, odnosno 21. ožujka. Prvi dan proljeća možete slaviti 21. ožujka, na datum koji se u ranijoj literaturu spominje ili ga možete slaviti 20. ožujka, odnosno na datum kada počinje astronomski. Ni s jednim danom nećete pogriješiti, jer nije pogrešno slaviti ni na točan početak, ali s druge strane u životu nam ne treba astronomska preciznost nego običaji.