Nakon što je u ožujku prošle godine proglašena pandemija, u samo godinu dana u borbi protiv novog virusa odobrena su tri cjepiva. Prvih 16.800 doza AstraZenece u subotu stiže u Hrvatsku, a u nedjelju počinje cijepljenje i u ordinacijama obiteljskih liječnika, prenosi N1.

“Djelotvornost cjepiva je 60 posto u sprečavanju bolesti. To znači, ako se radi o pozitivnom PCR-u i barem jednom simptomu bolesti, učinkovitost je 60 posto. Međutim, jako je važno reći da niti jedan ispitanik koji je primio cjepivo nije imao težak oblik bolesti i nije bio hospitaliziran”, objasnio je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te dodaje kako je na teže oblike bolesti učinkovitost gotovo 100 posto.

“Do kraja veljače bi trebali dobiti 154.000 doza, a djelotvornost je podjednaka i kod starijih i kod mlađih osoba”, tvrdi Capak.

U HZJZ-u započela je seroepidemiološka studija. Dosad je prikupljeno 500 uzoraka koji čekaju daljnju obradu, a oko cjepiva AstraZenece započele su i kontroverze oko učinkovitosti tog cjepiva za starije od 65 nakon što su neke europske zemlje, poput Njemačke odlučile da tim cjepivom zasad neće cijepiti stariju populaciju.

“Mi smatramo da za takvu preporuku nema potrebe i nema razloga. Pokazalo se da jedna doza pruža zaštitu od 70 posto već 3 tjedna nakon primjene i ta zaštita ne slabi kroz 12 tjedana”, rekao je Capak te dodao da se kod onih koji su kasnije primili drugu dozu, cjepivo pokazalo nešto malo više učinkovito.

Uz AstraZenecino, stiglo je i novih 9.600 doza Moderne, a sve više se priča i da bi EMA mogla odobriti rusko cjepivo Sputnjik V.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić optimistično je komentirala liječenje koronavirusa plazmom istaknuvši studije ukazuju da bi se kod bolesnika starijih od 64 godine unutar 72 sata mogla i imala učinak primjena plazme visokog titra.

“Ono što nije ispitano u kontroliranim studijama dosad, to je na mlađim bolesnicima. Međutim, po istom principu se sugerira da bi i oni mogli ići po toj shemi davanja plazme kao i bolesnici koji su imunokompromitirani i imunosuprimirani”, rekla je Markotić.

Za sada u Hrvatskoj novog soja nema ili nije detektiran, a profesorica Markotić poručuje da je glavni problem nedostatak sredstava.

“Po uzorku se kreće cijena od 1000 kuna, to je financijski zahtjevno. Dakako da ćemo iskoristiti mogućnosti koje nudi ECDC, govorilo se o 300 uzoraka tjedno, zahvaljujući našoj dobroj epidemiološkoj slici, sad su to smanjili na 200 uzoraka”, rekla je Markotić te istaknula da će se analizirati oko 1500 do 2000 uzoraka, a studija bi mogla biti gotova do kraja drugog mjeseca.