Stigla je jesen a s njom i veća potražnja za medom. Med ili kako ga neki vole zvati zlato u teglici je najbolji prirodni antibiotik ali i čuvar imunosnog sustava.

Slavonskim pčelarima sušna godina nije naškodila, upravo suprotno, vrijedne pčelice sad miruju a oni zadovoljno trljaju ruke jer se nadaju dobroj prodaji.

Krešimir Lesan, predsjednik Pčelarske udruge Sibin je rekao da je godina bila odlična te da je bilo bagrema kojeg su pčele vrijedno pokupile.

Josip Gašparac, pčelar iz Slavonskog Broda prvi je uspio europskim certifikatom zaštititi slavonski med. “Sve analize meda sam prošao u Institutu u Vinkovcima i Križevcima. Tu sam dobio najčišći med”, rekao je za HRT.

“Imamo već zaštićen dalmatinski med, imamo zaštićen zagorski bagrem i iz županije iz koje ja dolazim radimo na banijskom medu”, izjavio je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Kupcima je teško spoznati razliku između pravog meda i onog lažnog. Krivotvoreni med može se raditi na različite načine tako da ubacite ekstrakt od kadulje ili bilo kojeg drugog okusa u kukuruzni sirup ili u šećerni sirup. Ti sastojci su slični po izgledu medu, a u biti nemaju veze ni s pčelama ni s pravim medom i upravo zato pčelari nastoje, europskim certifikatom ili zanimljivim marketinškim inovacijama, vratiti poljuljano povjerenje kupaca.

Kristalizacija kao pokazatelj

Upravo je kristalizacija jedini pouzdan kriterij za prepoznavanje pravog domaćeg meda.
Sve vrste meda nemaju jednako vrijeme i dužinu kristalizacije. Umjetni med se ne može kristalizirati, nema to svojstvo, nema u sebi te sastojke koji uzrokuju kristalizaciju.

Samoposlužna košnica

Zato je Josip Sudić, pčelar iz Selne došao na jedinstvenu ideju o samoposlužnoj košnici.

“Čovjek jednostavno uzme vrećicu, posluži se sa medom i novac ubacuje u kasu ispod. Najvažnije je povjerenje. Kupci to cijene, osobito ako su sigurni da je u staklenkama pravi med, a ne lažni.”, rekao je Sudić za HRT.