Nakon što su cijene hrane u SAD-u u svibnju rasle brže nego ikad od 1981., srpanj je donio promjenu trenda te je inflacija smanjena, uz primjetan pad cijena goriva, što je ohrabrilo administraciju Joea Bidena, ali i europske vođe koji sada mogu slijediti američki primjer

Godišnja stopa inflacije u srpnju je dosegnula nove rekordne razine u Europskoj uniji, eurozoni i Hrvatskoj, potaknuta nastavljenim snažnim rastom cijena energenata i hrane, pokazalo je izvješće Eurostata. Po tom izvješću godišnja stopa inflacije u EU-u, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u srpnju je iznosila 9,8 posto, što je nova najviša razina otkad je europski statistički ured počeo objavljivati izvješća u 2001. godini, nakon što je u lipnju iznosila 9,6 posto. U eurozoni godišnja stopa inflacije bila je u srpnju viša za 0,3-postotna boda nego u lipnju i iznosila je 8,9 posto, dosegnuvši također novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo pratiti taj pokazatelj 1996. godine. U prošlogodišnjem srpnju potrošačke su cijene na razini Unije bile više za 2,5 posto nego u istom mjesecu godine ranije, a u eurozoni za 2,2 posto.

Među zemljama EU-a najviše stope rasta potrošačkih cijena ponovo su u srpnju bilježile baltičke zemlje – Estonija od 23,2 posto, Latvija od 21,3 posto , a Litva od 20,9 posto. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i važnom hrvatskom trgovinskom partneru, cijene su u srpnju porasle 8,5 posto u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije. Blizu je i Italija, treće gospodarstvo eurozone i također važan trgovinski partner Hrvatske, s rastom potrošačkih cijena od 8,4 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, u srpnju dosegnula rekordnih 12,7 posto. U lipnju je iznosila 12,1 posto, a u srpnju prošle godine 2,7 posto. Najbliže su Hrvatskoj u ovogodišnjem srpnju bile Slovačka s godišnjom stopom inflacije od 12,8 posto i Rumunjska, gdje je iznosila 13 posto.

Američki predsjednik Joe Biden zadovoljan je prvim pozitivnim vijestima o suzbijanju inflacije jer njegovu administraciju u studenome očekuju izbori za Senat, ali ekonomisti upozoravaju da inflatorni pritisak i dalje postoji. FOTO: EVELYN HOCKSTEIN/REUTERS/PIXSELL

Ovi podaci pokazuju koliko je inflacija u ovom trenutku velik problem za europsku ekonomiju, ali ne samo za europsku već i za cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Hrvatska je samo mali kotačić u tom mehanizmu i teško je očekivati da takva visoka stopa inflacije neće utjecati na domaće gospodarstvo. Iako novi ministar financija Marko Primorac tvrdi da neće biti velikih ekonomskih potresa zbog visoke inflacije, iskustva iz drugih država govore da su najteži dani tek pred Hrvatskom i da se bez hitnih mjera koje će obuzdati inflaciju, ne može očekivati neki napredak. Ministar Primorac je prošloga tjedna optimistično izjavio da očekuje smanjivanje godišnje stope inflacije prema kraju godine, istaknuvši da se već sada uočava pad cijena sirovina poput nafte i metala.

S druge strane, zbog sve većih cijena energenata je i u zoni eura sve skuplje: još u travnju je inflacija bila 7,4%,u svibnju 8,1%, za lipanj su stručnjaci očekivali 8,4% ali inflacija je dostigla 8,6%, dok je u srpnju bila još za 0,3 posto veća nego u lipnju. Uzrok je na prvom mjestu drastično povećanje cijena energentima jer su u lipnju oni bili 41,9% skuplji nego u istom razdoblju prošle godine, dok je u svibnju povećanje bilo „samo“ 39,1%. To se najviše odrazilo na poskupljenje neprerađenih živežnih namirnica jer je i poljoprivreda ovisna o gorivu za svoje strojeve, a onda i za transport do potrošača, a one su u lipnju poskupjele za 11,1%.

Federalne rezerve suočavaju se s izazovom pooštravanja monetarne politike kako bi se ohladilo tržište rada

To je već daleko preko inflacije od 2% koliki je cilj Europske središnje banke, a iako je predviđeno da eskontna stopa konačno – prvi put nakon 2011. – ovog mjeseca bude povećana za četvrtinu postotka, za niz ekonomskih stručnjaka to niti izdaleka nije dovoljno. Rastuće cijene energije jednako su važne kao niža produktivnost, što se prevodi u veću potražnju za energijom. Danas se posljedice svega toga bolno osjećaju i može se steći dojam da prelazimo na stranu ekonomije umjerenosti, jer u vrijeme pada kupovne moći novca naše odluke o kupnji teže priklanjaju onome što želimo, a ne ono što nam je potrebno. Dodatni globalni problem je stagflacija koja kuca na vrata svijeta, odnosno rastuća inflacija i niža gospodarska aktivnost od očekivane. Rizici koje nosi stagflacija višestruki su i uzročno-posljedični, npr. pad kupovne moći potrošača i rastući troškovi smanjuju dobit poduzeća, što može smanjiti proizvodnju, također zbog šokova u ponudi, i smanjiti ulaganja.

Usred inflacijske ”oluje” izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i dugotrajnim učincima pandemije, Estonija je država koja bilježi najbrži porast inflacije u eurozoni. Nedavni podaci pokazuju skok cijena na godišnjoj razini od 22,7 posto. To uvelike nadmašuje prosjek europskog bloka u kojem su cijene u 19 zemalja koje kao valutu koriste euro porasle 8,9 posto do kraja srpnja. Trend inflacije znatno više od prosjeka u Estoniji se može pripisati nizu čimbenika, uključujući skok cijena električne energije izazvan nestašicom i iznimno snažan oporavak estonskog gospodarstva nakon pandemije covida-19, koji je doveo do manjka radne snage i povećanja plaća.

Ministar gospodarstva Davor Filipović izjavio je da ‘naši sugrađani mogu biti sigurni da će država biti uz njih’, a ministar financija Marko Primorac optimistično očekuje smanjivanje godišnje stope inflacije prema kraju godine. Robert Anic/PIXSELL

Prema estonskoj središnjoj banci, gospodarska proizvodnja zemlje bila je na kraju prošle godine oko 7 posto iznad razine prije pandemije. Njemačka, najveća europska gospodarska sila, naprotiv, nije se uspjela vratiti na snagu prije pandemije u istom razdoblju. Na estonsku vladu, koja se suočava s izborima za šest mjeseci, pritisak raste. Premijerka Kaja Kallas ustrajala je na prilično strogoj fiskalnoj liniji od dolaska na vlast početkom prošle godine te je jasno dala do znanja da namjerava nastaviti ograničavati potrošnju.

Ona je svjesna da bi dijeljenje državnog novca građanima u nevolji moglo dovesti do veće potražnje u gospodarstvu, što bi izazvalo novi val inflacije. Istovremeno, takve bi isplate povećale državni deficit. Također je ukazala da smanjenje carina na gorivo ne bi nužno išlo na ruku vozačima jer u zemljama poput Njemačke, gdje je takva politika isprobana, trgovci na malo nisu pridonijeli uštedama. Nakon summita čelnika Europske unije krajem lipnja, Kaja Kallas je pozvala vlade EU-a da surađuju sa središnjim bankama kako bi se uhvatili u koštac s globalnim silnicama – invazijom na Ukrajinu i naslijeđem pandemije – koje stoje iza visoke inflacije i loših izgleda za gospodarski rast. “Nalazimo se u teškoj situaciji, koja zahtijeva oprezne korake”, rekla je Kaja Kallas.

Članica Uprave Europske središnje banke (ESB) Isabel Schnabel smatra da se izgledi za inflaciju u eurozoni nisu poboljšali. FOTO: REUTERS/RALPH ORLOWSKI/PIXSELL

Do nedavno je slična situacija bila i s druge strane Atlantskog oceana pa su cijene hrane u SAD-u u svibnju rasle brže nego ikad od 1981. Taj rast je ponešto usporen u lipnju, ali cijene hrane u SAD-u su još uvijek za 9,1 posto veće nego prije godinu dana. To je najveći porast od 1981. godine. Velika inflacija je posljedica poremećaja u lancima snabdijevanja i poslovanju koji su nastali uvođenjem mjera za suzbijanje koronavirusa, piše Deutsche Welle. Iz tih je razloga, po informacijama City Harvesta, najveće njujorške organizacije za podjelu hrane potrebitima, i broj djece koja jedu u pučkim kuhinjama početkom ove godine bio za 55 posto veći nego prije proglašenja pandemije.

Međutim, srpanj je u SAD-u donio promjenu trenda te je inflacija smanjena s rekordnog nivoa u posljednjih 40 godina uz primjetan pad cijena goriva. Ovi podaci razveselili su Amerikance, ali i administraciju Joea Bidena pred kojom su važni izbori u studenome. Međutim, američki ekonomisti upozoravaju da inflatorni pritisak i dalje postoji, posebno jer je glavni krivac za prethodni veliki rast cijena energenata, ruska invazija na Ukrajinu, i dalje u punom jeku. Inflacija u SAD-u tako je na godišnjem nivou prošlog mjeseca blago pala na 8,5 posto i to prije svega zbog pada cijena goriva. Zanimljivo je i da su cijene namirnica u srpnju porasle za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec i za 13,1 posto odnosu na srpanj 2021., što je najbrži godišnji tempo rasta od 1979.

‘Vjerojatno ćemo dulje živjeti s inflatornim pritiscima. Trebat će vremena da se inflacija vrati na dva posto’

Visoka inflacija je nusprodukt brzog ekonomskog rasta SAD-a poslije naglog pada zbog pandemije covida-19, čemu su doprinijele i niske kamatne stope i poticaji Vlade. Sada se Federalne rezerve suočavaju s izazovom pooštravanja monetarne politike kako bi se ohladilo tržište rada i usporila potražnja dovoljno da se obuzda inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija. Smanjenje potražnje za robom dok potrošači više troše na usluge, kao i poboljšanje lanaca opskrbe, smanjili su stopu rasta cijena robe, što je bio glavni pokretač rasta inflacije. Još jedan pozitivan znak za Federalne rezerve je da su u srpnju smanjena i inflatorna očekivanja pa američka centralna banka vjeruje da ta očekivanja utječu na budući tok inflacije pošto radnici zahtijevaju povišice kako bi se nadomjestili gubici od inflacije.

Pad cijena goriva nije ograničen samo na SAD jer nervoza zbog globalnog ekonomskog usporavanja djelomično poništava poremećaje na naftnim tržištima izazvanih ratom u Ukrajini, a prema službenim podacima, potražnja za gorivom u SAD-u u posljednja četiri tjedna bila je oko šest posto niža nego pre godinu dana. Cijene benzina pale su i u Europskoj uniji i to za devet posto s rekordnog nivoa u lipnju na 1,86 eura po litri (7,32 dolara po galonu) u srpnju, a gorivo je manje pojeftinilo u Europi zbog većih poreza, kao i jakog dolara.

Premijerka Estonije Kaja Kallas suočava se s činjenicom da njezina zemlja bilježi najbrži porast inflacije u eurozoni, od čak 22,7 posto, a nakon summita čelnika EU-a krajem lipnja pozvala je vlade EU-a da surađuju sa središnjim bankama. FOTO: REUTERS/INTS KALNINS/PIXSELL

Zanimljivo je da je usprkos padu cijena goriva, članica uprave Europske središnje banke (ESB) Isabel Schnabel prošloga tjedna izjavila da se izgledi za inflaciju u eurozoni nisu poboljšali unatoč podizanju kamatnih stopa i padu cijena naftnih derivata. Središnja monetarna institucija eurozone podigla je u srpnju ključne kamatne stope za pola postotnog boda kako bi zakočila snažan rast cijena, potaknut poskupljenjem energenata i hrane.

„U srpnju smo odlučili podići kamatne stope za 50 baznih bodova jer su nas brinule prognoze inflacije. No ta zabrinutost iz srpnja nije pala i mislim da se perspektiva nije bitno promijenila. Ne bih isključila mogućnost daljnjeg jačanja inflacije u kratkoročnoj perspektivi. Vjerojatno ćemo živjeti s inflatornim pritiscima dulje vrijeme, oni neće tako brzo jenjati. Trebat će vremena da se inflacija vrati na dva posto. Pojačani su rizici koji bi mogli zakočiti gospodarski rast, zbog novih šokova u opskrbi, koje je izazvala suša i nizak vodostaj u velikim rijekama. Čini se da je, među većim zemljama eurozone, najteže pogođena Njemačka”, kazala je dužnosnica ESB-a u razgovoru za Reuters.

Pad cijena goriva nije ograničen samo na SAD, ali gorivo je u Europi zbog većih poreza i jakog dolara manje pojeftinilo

I dok su u Europskoj uniji zabrinuti za budućnost i za razvoj situacije povezane s inflacijom, čini se da vodeći ljudi hrvatske vlade ne dijele tu zabrinutost te tvrde da će sve biti u redu. Tako je novi ministar gospodarstva Davor Filipović izjavio da “naši sugrađani mogu biti sigurni da će država biti uz njih”, dok je ministar financija Marko Primorac rekao da će Vlada i dalje pomagati poduzetnicima i građanima da se nose s visokom inflacijom kroz raspodjelu viška proračunskih sredstava na optimalan način te upozorio poduzetnike koji ostvaruju ekstra profit na račun smanjivanja PDV-a kako Vlada ima mehanizme da tome stane na kraj.

Primorac je potvrdio i da Vlada i dalje razmišlja o raspodjeli viška proračunskih prihoda poduzetnicima i građanima koji su suočeni s rastućim troškovima zbog rekordne inflacije, što će napraviti na optimalan način te je podsjetio “da je Vlada svojim intervencijama već dosad pokazala da se zna nositi s krizama”. Hoće li se znati nositi i s ovom krizom, pokazat će već ova jesen kada bi po svim predviđanjima trebao biti vrhunac inflatornog vala i energetske krize.

Infografika prikazuje rast postrosackih cijena u srpnju. Photo: Marko Picek/PIXSELL