Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je prošloga tjedna umjesto Tomislava Ćorića kao ministar preuzeo Davor Filipović, Nacionalu je u ponedjeljak otkrilo kako Hrvatska neće pristati na ruski zahtjev da plin plaća u rubljima. Iz Filipovićeva ministarstva Nacionalu je o tomu poslana kratka poruka:

“Hrvatska neće plaćati plin u rubljima te se, kao i dosad, očekuje od svih tvrtki da slijede obvezujuće odrednice vezane uz sankcije Ruskoj Federaciji.”

Tako izričiti navodi u suprotnosti su s onime što je Nacionalu otkrio visoki gospodarski izvor blizak Vladi. On je o tomu rekao: „Plenković neće žuriti s izjašnjavanjem, ponajprije jer se radi o aktivnostima s kojima Vlada nije izravno povezana. Te aktivnosti provodi ponajprije Prvo plinarsko društvo, a oni još neko vrijeme nemaju nikakve dospjele obaveze. Prva sljedeća isplata koja im dospijeva dogodit će se tek u srpnju. Dotad se očekuje da će EU zauzeti jasan stav po tom pitanju, a Hrvatska će ga slijediti.“

Odluka Ministarstva gospodarstva, ali i premijera Plenkovića, mogla bi snažno utjecati i na snabdijevanje Hrvatske plinom i na poslovanje Prvog plinarskog društva (PPD), privatne energetske kompanije čiji je većinski vlasnik Pavao Vujnovac (lijevo). FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Međutim, decidirana najava pristigla iz Filipovićeva ministarstva već i u ovom trenutku otklanja svaku dvojbu po tom pitanju. Radi se o osjetljivoj i izuzetno važnoj temi koja bi mogla snažno utjecati i na snabdijevanje Hrvatske plinom i na poslovanje Prvog plinarskog društva (PPD), privatne energetske kompanije kojoj je većinski vlasnik Pavao Vujnovac, a koja je jedan od najvećih kupaca ruskog plina u Hrvatskoj.

Nacionalu su potvrdili da su isporuke plina iz ruskog Gazproma, s kojim PPD ima dugoročan ugovor o kupnji plina do 2027., i dalje redovne. “Isporuke plina odvijaju se bez poteškoća te zasad nemamo najava prekida isporuke. Kao i druge tvrtke koje imaju ugovor s Gazpromom, i mi smo dobili prijedlog za izmjenu načina plaćanja, međutim, ugovorne uvjete nismo u mogućnosti komentirati. Svakodnevno pratimo razvoj događaja u vezi smjernica Europske komisije, a trenutno nemamo nikakvih plaćanja prema Gazpromu”, odgovorili su na pitanje Nacionala o trenutnom stanju s isporukama plina. No precizan odgovor na pitanje je li PPD iz Vlade dobio neke sugestije ili preporuke kako odgovoriti na zahtjev Gazproma za plaćanje isporučenih količina plina u rubljima, nismo dobili. Izvor blizak PPD-u za Nacional je izjavio kako će vodstvo te tvrtke po tom pitanju svakako slijediti preporuke Vlade.

Nakon što je protekloga tjedna Gazprom obustavio isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj jer su odbile plaćati plin u rubljima te najave desetak europskih kompanija koje su do sada kupovale ruski plin da su spremne u Gazprombanku otvoriti dvojni račun – u eurima i rubljima – kako bi osigurale nesmetanu nabavu tog energenta, Europska komisija objavila je upozorenje svim kupcima ruskog plina da će tim svojim potezima prekršiti sankcije koje je EK uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

No najnovije informacije objavljene početkom ovoga tjedna spominju čak i mogućnost da Mađarska i Slovačka, koje u najvećoj mjeri ovise o ruskoj nafti i plinu, budu pošteđene obveze poštivanja nametnutih sankcija ili pak da im se ponudi dulje prijelazno razdoblje, što je svojevrsni presedan. Usvoji li se taj presedan na razini EU-a, postoji vrlo velika vjerojatnost da bi i druge zemlje, koje također u značajnoj mjeri ovise o ruskim energentima, mogle zatražiti izuzeće od obveze poštivanja sankcija, upozorava dio europskih diplomata, što onda dovodi u pitanje smisao samih sankcija, koje su od samih početaka poljuljale jedinstvo unutar Unije. No drugi kažu da se prilikom razmatranja zabrane uvoza ruske nafte, koja tek treba biti potvrđena u utorak, ionako spominjala mogućnost postupnog uvođenja obveza, pa bi produljenje prijelaznog razdoblja bilo tek dodatna olakšica dijelu zemalja koje najviše strahuju od negativnih posljedica uvođenja embarga.

Reuters je u ponedjeljak prenio informaciju da su ministri energetike zemalja članica Europske unije početkom ovoga tjedna održali žurne i izvanredne konzultacije kako bi pokušali pronaći jedinstven odgovor na zahtjev Moskve da europski kupci plaćaju ruski plin u rubljima ili će se suočiti s prekidom opskrbe. Naime, zemlje članice su podijeljene oko tumačenja hoće li prekršiti sankcije ako koriste ruski mehanizam plaćanja. Taj mehanizam podrazumijeva obvezu kupca da u Gazprombanku otvori dva računa – jedan u eurima ili dolarima i jedan u rubljima. Kupac je dužan položiti eure ili dolare na račun, Gazprombank ih pretvara u rublje i polaže na drugi račun u rubljima, također u vlasništvu kupca, nakon čega se plaćanje u ruskoj valuti prenosi u Gazprom.

Reuters je krajem prošloga tjedna prenio izjavu neimenovanog visokog dužnosnika EU-a koji je izjavio da će sankcije biti ispoštovane ako kupci iz EU-a izjave da su njihova plaćanja za plin završena nakon što se isplata izvrši u eurima ili dolarima i prije nego što se izvrši konverzija u rublje. No problem nastaje zbog toga što Gazprom od kupaca zahtijeva da otvore drugi račun – u rubljima – na koji bi se plaćeni iznos položio nakon konverzije u rusku valutu.

Premijer Andrej Plenković predstavio je prošloga tjedna Davora Filipovića kao novog ministra gospodarstva i održivog razvoja, koji je na toj poziciji zamijenio Tomislava Ćorića. FOTO: Patrik Macek, Slavko Midzor/PIXSELL

Ruskom uredbom isplata bi se smatrala dovršenom tek nakon što se završi proces konverzije u rublje, a ta transakcija, kako prenosi Reuters, uključuje i rusku središnju banku koja je pod sankcijama EU-a. “Ono što ne možemo prihvatiti jest da su kompanije dužne otvoriti drugi račun i da je između prvog i drugog računa iznos u eurima u punim rukama ruskih vlasti i Ruske središnje banke te da je isplata završena samo kada se pretvori u rublje”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a i dodao kako je u tom slučaju riječ o „jasnom zaobilaženju sankcija“. No mnoge zemlje, odnosno njihove tvrtke zadužene za kupnju plina, koje će se u narednim danima suočiti s rokovima plaćanja isporučenih količina ruskog plina, upozoravaju da se zajednički stav o tom pitanju mora donijeti što prije kako bi se razjasnilo mogu li tvrtke nastaviti kupovati plin bez kršenja sankcija EU-a.

Osim toga, hrvatska država je spremna, u slučaju kriznog stanja u opskrbi plinom, stati iza tvrtke koja će preuzeti ulogu nositelja aktivnosti kupnje i skladištenja strateških zaliha plina u postojećem skladištu u Okolima, te joj pružiti državne garancije vezane za volatilnost tržišta, odnosno za eventualne negativne razlike između cijene kupnje i skladištenja plina te prodajne cijene plina. No za imenovanjem tvrtke nositelja obveze skladištenja strateških zaliha plina u podzemnom skladištu u Okolima, koje je još uvijek prazno unatoč činjenici da je proces utiskivanja plina počeo početkom ožujka, posegnut će se tek u krajnjoj nuždi, odnosno ako postojeći zakupci kapaciteta skladišta odbiju popuniti svoj dio kapaciteta, kalkulirajući zbog visokih cijena plina na tržištu.

To je Nacionalu potvrđeno iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, iz kojeg napominju da su od svih zakupaca kapaciteta skladišta plina u Okolima dobili odgovor na cirkularno pismo u kojem se od njih traži da preciziraju namjeravaju li zapuniti svoj dio kapaciteta skladišta plinom. “Ministarstvo je zaprimilo tražena očitovanja zakupaca skladišta plina u propisanom roku. Dostavljene informacije se obrađuju te je u tijeku sazivanje sastanka Kriznog tima za praćenje sigurnosti opskrbe plinom. Krizni tim će na temelju donesenih zaključaka predložiti naredne korake i iznijeti odgovarajuće odluke.

Hrvatska država je spremna, u slučaju kriznog stanja u opskrbi plinom, stati iza tvrtke koja će preuzeti ulogu nositelja aktivnosti kupnje i skladištenja strateških zaliha plina u postojećem skladišu u Okolima

Ono što možemo reći je da će se, u uvjetima ranog upozorenja u kriznom stanju, nositelju aktivnosti kupnje i skladištenja strateških zaliha plina garantirati uvjeti koji će ovu aktivnost odvojiti od standardnog dijela poslovanja tog subjekta. U tom smislu dobit će državne garancije vezane za volatilnost tržišta, odnosno za eventualne negativne razlike između cijene kupnje i skladištenja plina te prodajne cijene plina”, stoji u odgovoru Ministarstva koje je krajem prošloga tjedna preuzeo novi ministar Davor Filipović, koji će odmah, na početku mandata, biti prisiljen rješavati to presudno pitanje.

A da stanje s plinskim zalihama za potrebe domaćih kupaca nije nimalo bezazleno, potvrđeno nam je i iz tvrtke PSP Okoli, operatora jedinog hrvatskog podzemnog plinskog skladišta, čiji je direktor Vlado Vlašić također član Kriznog tima za praćenje sigurnosti opskrbe plinom. Prema podacima tvrtke, na dan 1. svibnja radni volumen korisnika skladišta zapunjen je s tek 19 posto raspoloživih kapaciteta, a budući da je redoviti ciklus utiskivanja počeo još 7. ožujka, “do sada utisnute količine plina neznatne su i većim dijelom namijenjene uravnoteženju sustava”.

Iz PSP-a napominju da ciklus utiskivanja plina može trajati do 30. rujna, uz manja odstupanja, te da su za popunjenost kapaciteta skladišta od 90 posto potrebna najmanje tri mjeseca, iz čega se da zaključiti kako još nije kasno da se postigne zadovoljavajuća popunjenost kapaciteta skladišta ako redoviti zakupci odluče prionuti poslu i krenuti u nabavu plina potrebnoga za zalihe. U suprotnom, to će učiniti Vlada. Iz PSP-a Okoli napominju da su upoznati sa svim tržišnim mjerama koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja namjerava poduzeti kako bi se postigla minimalna zapunjenost podzemnog skladišta od 90 posto najkasnije do 1. studenoga, no tvrde da ne raspolažu informacijama koja će tvrtka ili institucija preuzeti obvezu punjenja skladišta plina, kao ni iz kojih će se izvora nabavljati plin za tu svrhu.