Prva od tri izložbe posvećene Vlahi Bukovcu – “Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje” otvara se 18. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori, u okviru projekta pripremljenog u suradnji s Kućom Bukovac iz Cavtata kojim će se kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva, pariško, zagrebačko i praško.

Zagrebačka izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine te donosi kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da uspije u europskoj prijestolnici umjetnosti Parizu.

Podsjetit će se i na period njegove afirmacije u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, uključivši i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, a prvi put će se u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa.

Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a kao posebnu atrakciju, koja će se također prvi put predstaviti hrvatskoj javnosti,  iz Klovićevih dvora najavljuju monumentalnu kompoziciju Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu (dimenzija 3 x 4,40 m), nagrađenu 1888. na pariškom Salonu.

Izložit će se i radovi koje je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića, a želja je organizatora na novi način valorizirati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije, njegovi slobodno kadrirani pejzaži.

Na izložbi surađivali ugledni međunarodni znanstvenici

Autorice izložbene koncepcije su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i kustosica Kuće Bukovac Lucija Vuković.

Koautori izložbe su ugledni svjetski znanstvenici – Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica međunarodne Zaklade hrvatskih spomenika koja godinama nastoji detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji, akademik Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti iz Splita i Igor Borozan, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.

“Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka”, ističe se u najavi. “Željeli bismo uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja”, dodaje se.

Uz izložbu priređena i popratna događanja

U okviru popratnog programa izložbe održat će se predavanja Alexa Kidsona, 19. siječnja, te posebno vodstvo Rachel Rosner 20. siječnja.

Proslavljeni engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, stručnjak je za rano englesko i viktorijansko slikarstvo, održat će predavanje “Vlaho Bukovac i njegovi engleski pokrovitelji”.

Kidson istražuje Bukovčeva djela naručena od Samsona Foxa i Richarda Le Douxa kao glavnih kolekcionara njegovih djela u Engleskoj, a u novije je vrijeme otkrio nepoznato djelo Vlahe Bukovca o čemu je održao predavanje u West Derby Society.

U svom će se zagrebačkom predavanju posebno osvrnuti na djela pristigla za izložbu iz Engleske – nikad izlaganu Bukovčevu sliku cijeloga portreta Laure Le Doux i portret engleskom milijardera Samsona Foxa.

Kidson je bio glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu koje su se održale prije desetak godina pod nazivom “Searching for Blaise: Vlaho Bukovac (1855 – 1922) and his Northern Patrons” (Walker Art Gallery, Liverpool, Mercer Art Gallery, Harrogate i Bonhams, London).

Dan kasnije još jedna koautorica izložbe, Rachel Rosner, vodit će posjetitelje izložbom, s posebnim osvrtom na Bukovčev opus pariškog Salona i crnogorski ciklus te dosad nepoznate informacije o Bukovčevom ranom opusu.

Rossner je doktorirala je na Sveučilištu u Chicagu s temom “Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak”, te je za izložbu obradila upravo navedene cjeline podastrijevši mnoštvo do sad nepoznatih informacija o Bukovčevu ranom opusu.

Izložba u Klovićevim dvorima, kojom će se svečano obilježiti početak Europske godine kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, bit će otvorena do 11. ožujka. Na drugoj izložbi prikazat će se slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.).