Nakon aluzija premijera Plenkovića da predsjednik Zoran Milanović ‘nije normalan’, Nacional je trima najizglednijim kandidatima za hrvatskog predsjednika postavio pitanje jesu li spremni hrvatskoj javnosti podastrijeti podatke o svom generalnom psihofizičkom stanju. Dragan Primorac odgovorio je da će to učiniti ako ih pokažu i drugi kandidati

“Predsjednik Milanović volio bi da je u istoj fizičkoj kondiciji u kakvoj je bio s 48 godina dok je bio premijer, ali nije ni daleko od toga. A neće se valjda uspoređivati s adolescentima i studentima koji su najboljeg tjelesnog zdravlja. Ovo je tema koja ozbiljno zadire u privatnu sferu i u kojoj je teško povlačiti granice između privatnog i javnog interesa i zato on to ne bi dodatno komentirao”, izjavio je to u ponedjeljak poslijepodne za Nacional Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda predsjednika Zorana Milanovića.

Jelić se tom izjavom referirao na upit Nacionala upućen trima najizglednijim kandidatima za hrvatskog predsjednika jesu li spremni hrvatskoj javnosti podastrijeti podatke o svom generalnom psihofizičkom stanju ako će to netko od njih zatražiti.

‘Predsjednik Milanović volio bi da je u istoj fizičkoj kondiciji u kakvoj je bio s 48 godina dok je bio premijer, ali nije ni daleko od toga. No, ovo je tema u kojoj je teško povlačiti granice između privatnog i javnog interesa’

Spomenutu temu u središte javnog interesa nastoji prometnuti hrvatski premijer Andrej Plenković. “Da biste surađivali s nekim, taj mora biti normalan”, izjavio je prošlog utorka tijekom aktualnog prijepodneva Plenković na upit nezavisnog zastupnika Darija Zurovca kako surađuje s predsjednikom Milanovićem. “Da biste surađivali s nekim, taj mora prije svega biti normalan, mora surađivati, htjeti učiniti nešto logično i dobro. Ništa logičnog, dobrog, pametnog i korisnog vidjeli nismo, bilanca je nula, tragedija za unutarnju politiku, a za vanjsku devastirajuća”, odgovorio je Plenković Zurovcu.

Nije to prva takva izjava kojom se premijer Plenković referirao na moguće zdravstvene probleme Zorana Milanovića. Nešto ranije je rekao: “Imamo nekoga tko je postao predsjednik prije pet godina, lažno se predstavljajući da je s karakterom, a zapravo je čovjek s problemima”.

‘Da biste surađivali s nekim, taj mora biti normalan’, izjavio je premijer Plenković u Saboru na pitanje o suradnji s predsjednikom Milanovićem, to nije prva takva izjava koja aludira na predsjednikovo zdravstveno stanje pa se otvorilo pitanje hoće li se propitivati i zdravstveno stanje Dragana Primorca | Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Plenković je tako više puta javno, izravno ili neizravno, uoči službenog dijela predizborne kampanje, predsjednika države prozvao da psihofizički nije sposoban obavljati tu dužnost. Plenković se zapravo nadovezuje na pomalo zaboravljene izjave svog bivšeg ministra obrane Marija Banožića iz vremena kada su u dijelu HDZ-a doista ozbiljno razmatrali mogućnost da zbog ovih razloga pokrenu formalnu proceduru Milanovićeva opoziva. “Znate li koliko su puta hrvatski generali dobili zabranu da polažu vijenac s ministrom obrane? Pa što je to nego jedna jadna politika jednog iskompleksiranog čovjeka? On je psihijatrijski slučaj”, kazao je svojedobno Banožić. Inicijativa za opozivom predsjednika države na koncu je ocijenjena neozbiljnom i previše radikalnom čak i za HDZ, no iz te stranke u kuloare su do današnjeg dana svejedno nastavili puštati tvrdnje i glasine da se na jednoj od najodgovornijih pozicija u državi nalazi osoba koja nije psihofizički sposobna obnašati takvu dužnost. Prije četiri godine, u jeku ovakvih prozivanja, RTL je proveo veliko istraživanje koje je pokazalo da najmanje deset posto građana vjeruje u tvrdnje o Milanovićevoj nestabilnosti.

S druge strane, uoči skorih predsjedničkih izbora krenule su kolati glasine i iz suprotnog smjera te se za HDZ-ova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca u nekim krugovima također počelo tvrditi da u najmanju ruku ima ozbiljne prepreke, ako ne i to da je potpuno nesposoban obnašati dužnost predsjednika države. U tom kontekstu barata se s više njegovih navodnih dijagnoza i potpuno neprovjerenim i barem naizgled vrlo zlonamjernim aluzijama na navodne sporne detalje iz Primorčeva privatnog života. Iz perspektive običnog građanina i birača radilo bi se o relevantnim informacijama, dakako za slučaj da su one točne, na osnovu kojih bi oni mogli donijeti odluku o tome za koga glasati na predstojećim predsjedničkim izborima. No, s druge strane, hrvatska i europska demokratska tradicija po ovom pitanju znatno je suzdržanija od primjerice američke, u kojoj se javno objavljuju apsolutno svi detalji iz zdravstvenih kartona najviših dužnosnika, pa i predsjednika. U SAD-u se znatno otvorenije razgovara o njihovu osobnom zdravstvenom stanju i zabilježenim dijagnozama, a i na nedavno održanim predsjedničkim izborima ta je tema bila u središtu pažnje. Na koncu, predsjednik Joe Biden povukao se iz utrke za drugi mandat nakon što se otvoreno počelo tvrditi da zbog svojih godina više nije psihofizički spreman provesti još pet godina u Bijeloj kući.

Foto: Josip Mikacic/PIXSELL

Nacional je suočio troje zasad najizglednijih kandidata za novog hrvatskog predsjednika ili predsjednicu s nekoliko pitanja na ovu temu, a prije svega s onim ključnim: jesu li spremni prije izbora javnosti predočiti zdravstveni karton, odnosno zdravstveno stanje i eventualne dijagnoze koje bi možda mogle imati utjecaj na kvalitetu obnašanja buduće dužnosti.

Nacional je glasnogovorniku Nikoli Jeliću poslao sljedeće pitanje: Je li Zoran Milanović spreman javno predstaviti svoje generalno zdravstveno stanje, odnosno potvrdu da je zdravstveno sposoban obnašati dužnost za koju se kandidira? Ako jest, očekuje li od drugih kandidata da učine isto?

Tijekom ponedjeljka, isprva nakon suzdržane reakcije, stigao je i odgovor citiran na početku teksta. S druge strane, iz ureda Dragana Primorca je nakon nekoliko dana na adresu Nacionala stigla jedna, ali vrlo konkretna rečenica koju je potpisao njegov suradnik Marko Arapović. “Poštovani, prof. dr. Dragan Primorac je već najavio da je spreman predočiti javnosti svoj zdravstveni karton i očekuje da to urade i drugi kandidati”, odgovoreno je Nacionalu.

Na koncu, nezavisna kandidatkinja za predsjednicu Marija Selak Raspudić smatra da bi se u slučaju objave potpunog zdravstvenog kartona narušila privatnost i došlo do neke vrste “amerikanizacije” hrvatskih izbora.

‘Nemam problem s tim da načelno odgovorim o svom zdravstvenom stanju jer je dobro zdravlje preduvjet obnašanja predsjedničke dužnosti, ali otkrivanje zdravstvenih kartona nije primjereno’, odgovorila je Marija Selak Raspudić

“Za početak, ne znam što bi to značilo potpuni zdravstveni karton. Nemam problem s time da dam načelni odgovor o svom zdravstvenom stanju jer je dobro zdravlje preduvjet obnašanja predsjedničke dužnosti, ali otkrivanje nečijih zdravstvenih kartona ulazilo bi u sferu privatnosti koja nije primjerena. To vidim kao pokušaj preslikavanja američkog koncepta koji je proizašao iz sasvim drugačijeg konteksta i poticaja, uključujući i nenadano povlačenje Bidena iz predsjedničke utrke upravo zbog zdravstvenog stanja”, kazala je Marija Selak Raspudić za Nacional. Ona je dodala i da ne postoji konkretna potvrda, odnosno dokument koji bi dokazao da je netko psihofizički sposoban biti predsjednikom države. “Mogu javno reći da nemam zdravstvenih problema koji bi me spriječili u obnašanju dužnosti, a s obzirom na to da je zdravlje privatna stvar, neka drugi kandidati sami procijene što žele javno iznositi sa sviješću o odgovornosti prema predsjedničkoj funkciji i građanima Hrvatske”, dodala je Marija Selak Raspudić.

Zdravstveno stanje visokih državnih dužnosnika ipak se propitivalo i u Hrvatskoj: to je prije sedam godina učinio upravo Nacional otkrivši da je Plenković oslobođen služenja vojnog roka u JNA zbog anemije, odnosno dijagnoze koja nosi službeni naziv talasemija minor.

“Odgovorno tvrdim da moja urođena anemija ni na koji način negativno ne utječe na obnašanje moje premijerske dužnosti. Iako je to načelno moja privatna stvar, zbog prirode posla koji obavljam želim razjasniti tu situaciju pred hrvatskom javnosti”, otkrio je za Nacional Plenković u veljači 2017., nedugo nakon što je imenovan predsjednikom Vlade. Talasemija je nasljedni poremećaj krvi, a za osobe koje su poremećaj naslijedile samo od jednog roditelja posljedica je upravo talasemija minor koja rijetko kad izaziva simptome. Osobe koje boluju od talasemije minor mogu postati anemične ili blago anemične. Ljudi s ovom vrstom anemije normalno funkcioniraju i obavljaju svoje dnevne poslove, za razliku od talasemije major koja je ozbiljna anemija i stvara ozbiljne probleme. Plenkovićeva dijagnoza može biti razlog za oslobađanje od vojnog roka jer ne tolerira fizički napor kao što je stupanje, podizanje tjelesne temperature, trčanje i slične stvari. Od 1991. do 2007. zbog tog razloga je 137 novaka ocijenjeno ocjenom “nesposoban za vojnu službu” te time oslobođeno obveze služenja vojnog roka, no za bavljenje politikom to nije prepreka.

Za razliku od “dijagnoza” aktualnih predsjedničkih kandidata koje ostaju u sferi spekulacija barem do javne objave informacija o njihovu zdravstvenom stanju.

‘Odgovorno tvrdim da moja urođena anemija ni na koji način ne utječe na obnašanje moje premijerske dužnosti’, izjavio je Plenković za Nacional nakon otkrića da nije služio JNA zbog talasemije minor