Objavljeno u Nacionalu br. 668, 2008-09-02

Menadžment naftne kompanije OMV traži od Vlade RH raspisivanje natječaja za prodaju 19 posto dionica Ine u državnom vlasništvu

Austrijska naftna i plinska kompanija OMV još uvijek je zainteresirana za stjecanje vlasničkog udjela u Ini, unatoč činjenici da je hrvatska vlada sklonija soluciji da dionice Ine u svom vlasništvu zamijeni za dionice mađarskog MOL-a. Kako doznajemo od visokog izvora bliskog upravi OMV-a, ta će kompanija sudjelovati u dolazećem procesu privatizacije Ine, ali samo ako Vlada RH odluči dio svog preostalog vlasničkog udjela od 19 posto prodati na transparenta način, putem javnog natječaja. U OMV-u smatraju da bi prodaja državnog udjela putem međunarodnog javnog natječaja bila garancija budućeg stabilnog poslovanja Ine, na što bi i dalje mogla utjecati vlast u RH. Austrijanci bi samo takav način daljnje privatizacije državnog udjela u Ini smatrali transparentnom prodajom a ako bi do nje došlo, poručuju iz Beča, OMV će biti vrlo zainteresiran da sudjeluje u toj utakmici.

Iz takvog stava menadžmetna OMV-a može se zaključiti da Austrijanci već imaju spremnu okvirnu ponudu za Inu te da se borba za prevlast na energetskom tržištu centralne i jugoistočne Europe između Mađara i Austrijanaca definitivno preselila u Hrvatsku. Najviše koristi od takve situacije mogli bi imati svi dioničari Ine, uključujući državu, građane, investicijske i mirovinske fondove, koji bi na dionicama mogli ostvariti veću zaradu od one koju sad nude Mađari. U ponedjeljak, 1. rujna, hrvatska regulatorna agencija Hanfa odobrila je MOL-u objavljivanje javne ponude za preuzimanje dionica Ine koje nisu u vlasništvu hrvatske vlade. Mađari za dioicu Ine u ponudi koja će uskoro biti objavjena nude 2800 kuna. Prema reakcijama na burzi, ponuđena cijena je razočarala investitore. Razočarani su i u upravnom odboru Fonda hrvatskih branitelja, čija bi odluka o prodaji Ininih dionica mogla vrlo lako biti ključna za ishod borbe za Inu. Đuro Dečak, član upravnog odbora nazvao je mađarsku ponudu sramotnom.

Ako se oduzme MOL-ovih 25 posto i državnih 44 posto, na tržištu je trenutačno dostupno oko 30 posto Ininih dionica. Od toga je 7 posto u rukama Fonda hrvatskih branitelja, čije je vodstvo izjavilo da njih potezi Vlade ni na što ne obvezuju. Drugim riječima, prodat će dionice Ine kada stigne najbolja financijska ponuda a ona, tvrde u Fondu, ne smije biti niža od 4 tisuće kuna po dionici. S obzirom na takav stav čelništva Fonda hrvatskih branitelja, MOL bi najesen mogao postati vlasnik najviše 48 posto Ine.
Ali samo u slučaju da Vlada odustane od zamjene dionica s MOL-om i odluči prodati svoj udio u Ini putem javnog natječaja. Radi se o privatizaciji 19 posto državnog udjela u Ini, što je Hrvatska dužna učiniti zbog usklađivnja s propisima EU, prema kojima država ne smije posjedovati više od četvrtine vlasništva u privatiziranim tvrtkama. Upravo je tih 19 posto dionica Ine u državnom vlasništvu ključno za daljnju privatizaciju jer onaj tko ih kupi imat će otvorenu mogućnost da postane većinski vlasnik Ine.

Posljednja faza privatizacije nacionalne naftne kompanije pretvorila se u trakavicu u travnju ove godine kada su premijeri Hrvatske i Mađarske Ivo Sanader i Ferenc Gyrcsány u Budimpešti na zajedničkoj konferenciji za novinare izjavili da “postoji prijedlog o razmjeni dionica, na temelju kojeg bi MOL povećao svoj udio u Ini, a Ina dobila udio u vlasništvu MOL-a”. Već u srpnju premijeri su u Dubrovniku na Croatia summitu dali izjavu da je postignut dogovor o zamjeni 19 posto dionica Ine za dionice MOL-a. Hrvatsko-mađarski pregovori vodili su se u sjeni borbe koja se posljednju godinu odvija između OMV-a i MOL-a i čekanja rezultata OMV-ove namjere da preuzme mađarskog konkurenta. Obrat se dogodio kada je OMV prije tri tjedna objavio da odustaje od namjere preuzimanja MOL-a zbog, kako je službeno priopćeno, prigovora Europske komisije, koja smatra da bi to spajanje ograničilo slobodu na energetskom tržištu. OMV i MOL već se dugo bore za vodeću regionalnu poziciju, a OMV je tu poziciju htio steći preuzimanjem MOL-a, u kojem već ima 20 posto dionica. Austrijanci su najavili da će prodati MOL-ove dionice a onaj tko ih preuzme trebao bi steći i velik utjecaj na poslovanje Ine.

Ključno pitanje koje je izazvalo prijepore u javnosti u posljednja dva mjeseca, a o čemu ovisi i daljnje postupanje Austrijanaca, jest što će Vlada napraviti s 19 posto dionica Ine, koliko je najavila prodati. Prema dostupnim informacijama, Sanaderova vlada ne namjerava unovčiti taj kapital već će ga zamijeniti za dionice MOL-a. Mogućnost takve transakcije, dogovarane izravno između hrvatske i mađarske vlade, naišla je na brojne kritike jer bi se Hrvatska tako odrekla dobre zarade, ostala bi bez kontrole nad najvažnijom energetskom tvrtkom u državi u vrijeme energetske krize, a zauzvrat bi dobila skroman vlasnički udio u mađarskoj kompaniji koji joj ne daje mogućnost bilo kakvog odlučivanja. Hrvatska bi vlada postala tek 5-postotni suvlasnik u MOL-u dok bi Mađari stekli 44 posto dionica Ine.

Unatoč brojnim kritikama stručnjaka, premijer Ivo Sanader prošli je tjedan izjavio da je zamjena dionica Ine i MOL-a u ovom trenutku izglednija od prodaje državnog udjela u Ini. To je argumentirao izbjegavanjem daljnjih inflatornih pritisaka i aprecijacije kune. U Vladi tvrde da bi velika količina kuna koja bi se našla u rukama malih dioničara i Vlade, ako bi prodavali Inu na javnom natječaju, povećala potrošnju što bi produbilo inflacijsku krizu u Hrvatskoj. Također, Sanader uvjerava javnost da bi zamjenom dionica Vlada imala utjecaj na buduću politiku MOL-a, što bi osnažilo energetsku neovisnost RH.

S druge strane, protivnici takvog načina privatizacije Ine imaju svoje argumente. Prvo, s obzirom na iskazani interes austrijskog OMV-a, prodaja putem javnog natječaja uključila bi najmanje dvije kompanije u borbi za Inu, pa bi dioničari mogli računati na veću zaradu. Drugo, država bi umjesto MOL-ovih dionica dobila novac koji bi mogla iskoristiti za razvoj gospodarstva i ublažavanje ekonomske krize. Treće, prodaja onome tko ponudi najbolju cijenu pomogla bi zagrebačkoj burzi koja je već mjesecima u krizi likvidnosti. Konačno, zamjenom dionica Ine za MOL-ove, Mađari bi stekli najmanje 44 posto vlasništva u hrvatskoj naftnoj kompaniji dok hrvatska vlada s 5 posto vlasništva ne bi imala nikakav utjecaj u MOL-u. Naftni stručnjaci upozoravaju da je Sanaderov argument osnaživanja energetske neovisnosti u slučaju zamjene dionica upitan, jer ni Ina ni MOL nemaju vlastitih naftnih izvora već ovise o velikim proizvođačima.

Prema nekim stručnjacima koji se bave analizama na energetskom tržištu, ključni problem zamjene dionica je taj što bi se na taj način Ina jeftino isporučila nepoznatom vlasniku. Naime, austrijski OMV je vlasnik 20 posto dionica MOL-a i nakon nedavnog odustajanja od preuzimanja mađarske kompanije, najavili su prodaju tih dionica. Računajući dionice kojima se trguje na burzi, na tržištu je trenutačno lako dostupno 35 posto MOL-ovih dionica. Analitičari su suglsni da je pitanje vremena kad će u dogovoru s OMV-om te dionice preuzeti neki ruski naftni div, vjerojatno Lukoil, o čijoj nafti ovisi poslovanje mađarske tvrtke.

Kako tvrdi jedan analitičar dobro upoznat s OMV-ovim razvojnim planovima, MOL će imati pune ruke posla da se obrani od onoga kome će OMV prodati paket dionica. “OMV-u su trenutačno sve opcije otvorene – može trgovati s paketom MOL-ovih dionica bez ikakvog ograničenja. Ako se realizira plan o zamjeni dionica, zapravo se ne zna kome će se Ina prodati. Prema najavama iz Beča, OMV će uskoro početi s prodajom udjela u MOL-u a poznato je da ima i drugih dioničara mađarske kompanije zainteresiranih za prodaju.“ Dodaje da bi u tom slučaju i MOL bio prisiljen trgovati s Inom kako bi očuvao neovisnost, jer je uslijed uporne obrane od OMV-ova preuzimanja ostao bez financijske snage. Upitan hoćeli se OMV uključiti u privatizaciju Ine nakon objave MOL-ove ponude, austrijski analitičar odgovara da OMV može dati kontraponudu, ali i ne mora, jer to može učiniti u bilo kojem trenutku kasnije.

Isti analitičar smatra da bi Sanaderova vlada, ako odluči prodati 19 posto dionica Ine putem javnog natječaja, dobila na vremenu. U tom bi slučaju čitav proces trajao oko šest mjeseci a do tada bi trebalo biti poznato tko će vladati MOL-om. Pitanje koje se postavlja pred hrvatsku vladu, upozorava austrijski analitičar, jest hoće li se u budućnosti o sudbini Ine odlučivati u Zagrebu ili će se ta briga ostaviti drugima. ”Ako se Ina pokloni MOL-u, uvjeren sam da će regionalna naftna igra tek početi a Hrvatska će biti samo promatrač.“

U nove crpke 30 mil. eura

OMV, vodeća naftna i plinska kompanija u srednjoistočnoj Europi, u Hrvatskoj sa 56 benzinskih crpki zauzima 10 posto maloprodajnog tržišta naftnih derivata. U sljedeće dvije godine OMV u Hrvatskoj namjerava uložiti 30 milijuna eura, uglavnom u širenje maloprodajne mreže. Do 2010. godine cilj Austrijanaca je sagraditi devet benzinskih crpki i zauzeti 14 posto tržišta.