Nacional je od izvora iz samog vrha SDP-a dobio potvrdu da ta stranka neće pristati na izbor Đure Sesse u Ustavni sud, a budući da je za izbor potrebna dvotrećinska većina u Saboru, jasno je da Sessa bez SDP-a ne može dobiti dovoljno glasova

Bivši predsjednik Vrhovnog suda, a sada jedan od kandidata za suca Ustavnog suda Đuro Sessa neće dobiti potporu SDP-a u Hrvatskom saboru, što bi moglo izazvati blokadu izbora sudaca Ustavnog suda ako HDZ bude inzistirao na Sessi kao jednom od svojih pet kandidata. Nacional je od izvora iz samog vrha SDP-a dobio potvrdu da ta stranka neće pristati na izbor Đure Sesse u Ustavni sud, a budući da je za izbor svakog od sudaca potrebna dvotrećinska većina u Saboru, jasno je da su Sessa i HDZ pred velikim problemom jer bez SDP-ovih ruku i dogovora oko kandidata za deset novih sudaca neće biti. Osim što za Sessu neće glasati SDP-ovci, Nacional je od nekoliko saborskih zastupnika dobio potvrdu da će se priključiti SDP-u te da neće dići ruku za Sessu.

Iako većina oporbenih zastupnika s kojima smo razgovarali tvrdi kako konačnog dogovora oko kandidata još uvijek nema te bi se on trebao dogoditi tek kada počne jesenska sjednica Sabora 15. rujna, svi oni kažu da je jedna stvar već sada jasna – Đuro Sessa za oporbu je neprihvatljiv i od tog svog stava neće odustati.

Da bi moglo doći do problema u izboru deset novih sudaca Ustavnog suda, najavio je i još uvijek aktualni predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je u prošlotjednom razgovoru za Nacional izjavio da između četrdesetak kandidata ima jako dobrih ljudi te je dodao i da je “izuzetno iznenađen što u Hrvatskoj još uvijek ima vrsnih i vrijednih ljudi koji su se u ovoj kaljuži spremni izložiti i preuzeti važnu dužnost“. Međutim, u svom je odgovoru o kandidatima Grbin dodao i sljedeće:

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin najavio je u razgovoru za Nacional da SDP neće podržati ‘kvarne kandidate za suce Ustavnog suda’ Photo: Sasa Miljevic / PIXSELL/PIXSELL

“Ne možemo utjecati na to koga će HDZ predložiti i neću spominjati imena, ali ću poslati jasnu poruku. Ako pretjeraju i predlože ljude kojima smatramo da u Ustavnom sudu nije mjesto, onda izbora sudaca Ustavnog suda neće biti čak i pod cijenu blokade političkog sustava, ne bježimo od toga. SDP je tu čvrst, a čvrste su i druge stranke s kojima smo razgovarali, zato ponavljam, ako se bude inzistiralo na kvarnim ljudima, izbora Ustavnog suda neće biti.”

Iako Grbin nije želio nikoga imenovati, Nacional je tijekom prošlog tjedna od više izvora iz SDP-a, ali i drugih oporbenih stranaka, doznao da je Grbin prije svega ciljao na kandidaturu bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu. Neki od oporbenih zastupnika takav su stav i službeno potvrdili Nacionalu pa je tako bivša ministrica graditeljstva i saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izjavila kako smatra da je budući sastav Ustavnog suda izuzetno važan te da prvenstveno treba birati ljude koji su do sada u svom radu bili zapaženi, a da jednako tako treba rasvijetliti sve kontroverze i dubioze iz dosadašnjeg rada. Na kraju svoje izjave Anka Mrak Taritaš je više nego jasno iznijela i svoj stav o izboru Đure Sesse:

“Polazeći od postavki i okvira koje sam navela, Đuro Sessa ne bi nikako zadovoljio kriterije i nije moj izbor za suca Ustavnog suda.”

Sličnog je stava i saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić, koja je također više nego jasna o kandidaturi Đure Sesse: “Unutar svog saborskog kluba nismo još imali raspravu o svim kandidatima, ali smo već rekli da Đuru Sessu ne smatramo kandidatom koji ima povjerenje i ugled u općoj javnosti, a to smatramo ključnim kriterijem zbog brojnih kontroverzi koje se uz njega vežu.”

Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak također je izjavila da neće podržati Sessin izbor za suca Ustavnog suda te je za Nacional izjavila: “Nećemo podržati izbor Đure Sesse za ustavnog suca. Njegova povijest, kontroverze povezane s njim oko povezanosti s raznim interesnim skupinama i pojedincima te izborom njegovog sina za suca, ne garantiraju povratak povjerenja javnosti u pravednost, neovisnost i nepristranost pravosudnog sustava.”

Za Đuru Sessu neće glasati ni saborski zastupnici Mosta, ali za razliku od zastupnika od centra prema ljevici, zastupnici Mosta neće uopće sudjelovati u glasanju za suce Ustavnog suda, što je Nacionalu potvrdio Nikola Grmoja:

“Ljevica – SDP i Možemo! – s HDZ-om kao i prošli put dogovara sastav Ustavnog suda. Prošli put smo mi iako smo bili dio vladajuće većine, odbili sudjelovati u glasovanju za suce Ustavnog suda jer su i HDZ i SDP tamo parkirali svoje islužene političke kadrove. Ovoga puta isto tako trguju i odbili su uvesti kriterije koje je Most predlagao, a koji bi osim isključivanja političara, inaugurirali integritet i stručnost kao jedne od najvažnijih odlika novih sudaca Ustavnog suda. Budući da su te kriterije odbili i HDZ, i SDP, i Možemo, Most neće glasovati za suce Ustavnog suda.”

I dok drugi zastupnici nisu željeli javno govoriti o Sessinoj kandidaturi dok se i službeno ne usuglasi zajednički stav oporbe, iz neslužbenih razgovora može se lako donijeti zaključak da HDZ i Đuro Sessa ne mogu očekivati podršku oporbenih zastupnika te bi njihovo inzistiranje na kandidaturi moglo za rezultat imati upravo ono što je i najavio Peđa Grbin: zaustavljanje procesa izbora sudaca Ustavnog suda što bi automatski značilo i blokada političkog sustava u državi.

Ostaje vidjeti kako će na oporbene najave reagirati HDZ, jer izvori iz te stranke tvrde da Sessa ima podršku aktualnog predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, a to znači da mu podršku pružaju i Vladimir Šeks i unutar stranke vrlo utjecajni ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te bivši predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Branko Bačić.

Taj kumski kartel se nada da će Sessa u Ustavnom sudu samo nastaviti provoditi politike koje je do sada uspješno provodio Miroslav Šeparović pa stoga i ne treba čuditi njihova podrška. Nacional je pisao o sumnjivim poslovima Šeparovića i Bačića uz pozadinsku potporu Vladimira Šeksa, koji su vezani uz tvrtku Blato 1902 d.d. Isti ljudi stoje iza toksičnog utjecaja koji je Ustavni sud predvođen Miroslavom Šeparovićem imao na posljednjim parlamentarnim izborima kada se umiješao u izbornu proceduru, a nakon toga su za kršenje Ustava prozivani oporba i predsjednik Milanović dok su, po nekima, baš Ustavni sud i sam Šeparović bili ti koji su prekršili Ustav.

Isto tako, po tvrdnjama izvora iz HDZ-a, za Sessu se zalaže i savjetnik premijera Andreja Plenkovića Mate Granić, što automatski znači da Sessa ima i podršku samog premijera. Hoće li HDZ i nakon najava oporbe da neće glasati za Sessu ostati jedinstven u toj podršci, tek treba vidjeti, ali izvori iz stranke tvrde da će saborski zastupnici HDZ-a, zbog pritiska utjecajnih članova poput Vladimira Šeksa i Branka Bačića, biti prisiljeni braniti lik i djelo Đure Sesse, a to u javnosti sigurno neće biti najbolje prihvaćeno jer je riječ o jednom od najkontroverznijih sudaca u Hrvatskoj.

Sessa je u javnosti ostao upamćen kao predsjednik Vrhovnog suda koji je na tu funkciju postavljen u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović, a njegov ponovni izbor spriječio je aktualni predsjednik Zoran Milanović koji je jasno poručio da ga neće podržati te je Sessa odustao od kandidature za novi mandat na čelu Vrhovnog suda.

Saborski zastupniik Mosta Nikola Grmoja za Nacional je potvrdio da Mostovi zastupnici neće sudjelovati u izboru sudaca Ustavnog suda Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Sam Sessa je i prije nego što je preuzeo tu dužnost u javnosti bio poznat kao gorljivi branitelj sudačke profesije i nerijetko je ulazio u polemike s kritičarima pravosuđa i sudstva u Hrvatskoj. Sessa je bivšeg premijera Zorana Milanovića i ministre iz te vlade javno prozivao zbog izjava o sudstvu i pojedinim predmetima, navodeći da vrše pritisak na sudbenu vlast, žestoko se protivio uvođenju sigurnosnih provjera za suce, smatrao je da je to protuustavno, a nije mu se svidjela ni ideja objave imovinskih kartica sudaca te je isticao da bi se time ugrozila sigurnost hrvatskih sudaca.

Prije nego što je u srpnju 2017. izabran za predsjednika Vrhovnog suda, Sessa je pred saborskim zastupnicima morao odgovarati na pitanja vezana za jednu od afera koje se povezuju s njegovim imenom. Naime, Sessina imovina se povećala na temelju isplate Agrokora, koji je tada bio u vlasništvu Ivice Todorića. Todorić je od Sesse i njegovih trojice rođaka otkupio nekretninu od 39.342 četvornih metara, a radilo se o zemljištu koje je bilo nacionalizirano njegovu djedu, imenjaku Đuri Sessi. Budući da nekretnina nije bila u građevinskoj zoni, Ured za imovinsko-pravne poslove RH procijenio ju je 2000. godine na 11,5 tisuća kuna, no Todorić je za zemljište isplatio dva milijuna kuna. Od tog iznosa Sessi je pripalo pola milijuna, što nije prijavio u imovinskoj kartici opravdavajući to tvrdnjom da je uz doplatu kupio stan u Zagrebu.

Zbog tog problema Sessa je neko vrijeme bio na čekanju i glasanje u Saboru je bilo odgođeno dok nije razjasnio o čemu je točno riječ. Sessu je saslušavao saborski Odbor za pravosuđe čiji su članovi od njega tražili da objasni zašto prodaju zemljišta nije naveo u imovinskoj kartici. Sessa je pojasnio da je Agrokor samo otkupio prava njegove obitelji na povrat nekretnine. Novac koji je dobio nije upisao u imovinsku karticu jer tada nije bilo obveze podnošenja kartice. Kasnije je novac uložio u stan koji nije odmah preuzeo, a kada ga je preuzeo, onda je stan uredno prijavio u imovinskoj kartici.

O toj aferi govorio je i autor filma “Gazda: Početak“ Dario Juričan, a zanimljivo je da ga je, nakon što je za potrebe filma od Državnog sudbenog vijeća zatražio uvid u imovinsku karticu Đure Sesse, on kontaktirao preko privatnog e-maila u kojem ga je Sessa pitao što mu treba njegova imovinska kartica. Naime, prije nego što je postao predsjednik Vrhovnog suda, a time automatski i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, Sessina imovinska kartica, kao i kartice svih ostalih sudaca, nije bila javno objavljena i za uvid u nju trebala je dozvola DSV-a. Zanimljivo je da Sessa nikada nije objasnio otkud mu privatni e-mail Darija Juričana i zašto mu se odlučio obratiti tim putem.

No ono što je najviše obilježilo Sessinu karijeru jest odnos s odbjeglim Zdravkom Mamićem, koji ga je optužio za korupciju. Mamić je Sessu odlučio javno optužiti jer mu je osujetio plan da na Vrhovnom sudu nekoga podmiti, odnosno, da napravi baš ono za što je optužio Sessu. Mamić je 2019., uoči jednog od ročišta u Bosni i Hercegovini na kojem se odlučivalo o njegovu izručenju Hrvatskoj, kazao:

„Ono što mogu reći jest da je korumpiran Đuro Sessa, sudac koji je predsjednik Vrhovnog suda. Poručujem mu da je korumpiran. On je jedan nepošten, pokvaren sudac, a kad se stvore uvjeti za to, ja ću to bez problema dokazati. Spreman sam da se zajedno podvrgnemo detektoru laži. Toliko je bezobrazan i drzak da jednog uglednog odvjetnika poput Miljevića prijavljuje Odvjetničkoj komori.”

Zdravko Mamić tu je optužbu izrekao nakon što je njegov odvjetnik u Hrvatskoj Veljko Miljević rekao da Mamić želi imenovati šestoricu visokorangiranih hrvatskih sudaca koji su korumpirani. Nakon što je predsjednik Vrhovnog suda najavio da će zbog te izjave Miljevića prijaviti Komori, Mamić je kao jednog od te šestorice imenovao baš Sessu. Nakon što ga je Mamić javno optužio za korupciju, Sessa je izjavio da je apsurdno komentirati izjave bjegunca te je dodao:

“Osim što sam šokiran, nije mi jasno ni koji su motivi da je takvo što izjavio. Na te optužbe gledam kao pokušaj da se postigne neki uspjeh u postupku u Bosni i Hercegovini. Zgrožen sam. Pokušavam se racionalno domisliti čemu to koristi i zbog čega gospodin Mamić tako brutalno napada mene i moju osobu. U krajnju ruku i moju obitelj. Nas smo se dvojica sreli možda dvaput, u prolazu. Nemam nikakvih kontakata s njim, nemam ni potrebe ni želje biti u nogometnom svijetu.”

No ni nakon tih Sessinih riječi Mamić nije stao te je kazao da je s predsjednikom Vrhovnog suda u vrlo dobrim odnosima: “Poznajemo se vrlo dobro. Ja bih rekao da smo toliko intimni jedino što nije bilo seksa između nas dvojice. Sessa je samo jedan od kapitalaca i namjerno sam krenuo od kapitalaca, ali ima tu njih još puno, oni znaju koji su, ja dobro znam koji su, mi međusobno znamo što je bilo, što sve znamo jedni o drugima. Ja imam neoborive dokaze, ja sigurno ne pucam prazan ćorak.”

Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić optužio je Đuru Sessu da je od njega primio mito, ali za to nikada nije pružio dokaze Photo: Robert Anic/PIXSELL

I dok je Mamić tvrdio da je Sessa među korumpiranim sucima, jedan visokorangirani Nacionalov izvor tvrdio je suprotno – da se šef Vrhovnog suda našao na Mamićevu udaru baš zato što je osujetio Mamićev koruptivni plan na sudu kojem je predsjedao.

Te ozbiljne neugodnosti prouzročene javnim optužbama o korumpiranosti koje je na njegov račun izrekao nepravomoćno osuđeni bjegunac Zdravko Mamić iz svog utočišta u Međugorju, za tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a danas kandidata za suca Ustavnog suda Đuru Sessu nikada se nisu pretvorile u konkretne profesionalne probleme jer nisu potkrijepljene egzaktnim primjerima i ostale su tek u općenitoj sferi. Međutim Nacional je ipak otkrio jedan slučaj na kojemu je Zdravko Mamić namjeravao argumentirati svoje tvrdnje. Radi se o petnaestak godina starom sudskom sporu okončanom tek 2017. godine, u kojemu je Sessa u samom početku donio jednu neobičnu odluku s mogućim ciljem pogodovanja Dinamu, odnosno Mamiću koji je u tom klubu upravo tada preuzeo prevlast.

Slučaj u kojemu je Mamić aludirao na Sessinu korumpiranost, odnosi se na tužbu koju je još početkom dvijetisućitih protiv Dinama podnio njegov nekadašnji reprezentativni vratar Dražen Ladić, i to zbog potraživanja u iznosu od 400 tisuća eura. Tužbe su istovremeno podnijeli i Joško Jeličić te Goran Jurić, kojima je zagrebački klub također odbijao isplatiti novac tvrdeći da nije pravni sljednik sportskog dioničkog društva NK Dinamo, koje je završilo u stečaju.

Potonja dvojica naknadno su pristala na dogovor i novac su primila “zaobilaznim” putem, što je jedna od točaka druge optužnice protiv Mamića i ostalih, no Ladić je odbijao isplatu na crno i inzistirao na sudskom rješenju spora. Njegov predmet došao je u ruke suca Općinskog suda u Zagrebu Mladena Ježeka i tada nastaje krajnje neobična pravna situacija: tadašnji predsjednik tog suda Đuro Sessa uvažava Dinamov zahtjev za izuzećem suca uz obrazloženje da je, pojednostavljeno rečeno, bio previše revan. Ježek je, naime, prilično revno sazivao ročišta i taj relativno jednostavan proces očito namjeravao dovršiti u primjerenom roku, što je nagnalo predstavnike Dinama da zatraže njegovo izuzeće. Sessinom odlukom to se i dogodilo. Dražen Ladić je još tada, u siječnju 2004. godine, izjavio:

“Zamislite kakvo sam rješenje dobio. Predsjednik Općinskog suda Đuro Sessa prihvatio je Dinamov zahtjev za izuzeće suca Mladena Ježeka zbog – pristranosti. A u odluci, ne možete vjerovati, piše ovo: ‘Iako u konkretnom slučaju nema dokaza o sudačkoj pristranosti, njegova velika ažurnost nagovještava da bi pristranosti uskoro moglo biti.’ Smiješno, zar ne? Sudac je izuzet zato što je radio. Kao, prečesto je sazivao rasprave. Pa gdje toga ima?! No čuo sam da je predsjednik suda bio s Mamićem na večeri.”

Nakon što je sudac uklonjen s tog predmeta, njegovo rješavanje očekivano se oduljilo, što je odgovaralo vodećim strukturama Dinama koje su i u drugim slučajevima odugovlačile s vraćanjem dugova i pritiskale vjerovnike na različite vrste dogovora i nagodbi. Ladić je tek u rujnu 2017. dočekao pravomoćnu presudu pa je iznos koji je potraživao s kamatama i sudskim troškovima narastao na više od sedam milijuna kuna. Blokirao je Dinamov račun na kojemu u tom trenutku nije bilo sredstava i trebalo je punih pet radnih dana kako bi se novac prikupio, a on naplatio.

Sessin mandat na Vrhovnom sudu obilježile su i ozbiljne optužbe koje su na njegov račun iznijele Maja Đerek, zviždačica iz Državnih nekretnina koja je razotkrila bivšeg ministra Marija Banožića, i odvjetnica Viktorija Knežević.

Pojedinci unutar HDZ-a predvođeni Brankom Bačićem i Vladimirom Šeksom Sessu u Ustavnom sudu vide kao jamca kontinuiteta utjecaja koji je u u korist HDZ-a dosad forsirao Miroslav Šeparović Photo: Patrik Macek/PIXSELL

One su Sessinom nasljedniku na Vrhovnom sudu Radovanu Dobroniću iznijele statistiku koja pokazuje da je za Sessina mandata svega deset posto sudskih presuda Vrhovnog suda bilo dostupno javnosti, a argumenti koje je koristio da održi takvu situaciju po njihovim su tvrdnjama bili nezakoniti. Naime, Đerek i Knežević su tvrdile da je Sessa pokrivao taj svoj tvrdi i krajnje diskutabilni stav potrebom da se iz sudskih presuda uklone identiteti stranaka, što se stručno naziva anonimizacija.

Svi ti primjeri pokazuju zašto su oporbeni zastupnici u Saboru rezervirani prema Sessinoj kandidaturi za suca Ustavnog suda, ali isto tako postavljaju pitanje kako će HDZ-ovi zastupnici u Saboru tu kandidaturu braniti te jesu li zbog Sesse spremni na blokadu izbora desetero novih sudaca Ustavnog suda.