Brodogradilište Viktor Lenac ostvarilo je u 2022. ukupne prihode od 641,3 milijuna kuna, što je i više nego dvostruko u odnosu na godinu prije, a udvostručio je i neto dobit koja, i uz uračunati dodatni porez na dobit od 1,2 milijuna eura, iznosi 40,5 milijuna kuna, podatci su iz financijskog izvješća koje je ta kompanija objavila na Zagrebačkoj burzi.

Uprava Lenca u izvješću ističe kako su ukupni poslovni prihodi lani dostigli 84,6 milijuna eura, a ukupni poslovni rashodi, bez uračunate amortizacije, iznosili su 65,3 milijuna eura.

Ostvarena EBITD-a, tj. operativna dobit bez uračunate amortizacije iznosi 19,3 milijuna eura, što predstavlja 22,8 posto ostvarenih poslovnih prihoda.

U izvješću se naglašava da je Viktor Lenac za poslovnu 2022. obračunao amortizaciju od 11,7 milijuna eura, znatno više u odnosu na prethodne godine te da je potreba za bržom amortizacijom posebno utvrđena za plutajuće dokove, imajući u vidu njihovu starost.

Budući je to brodogradilište lani prešlo granicu prihoda od 300 milijuna kuna te je dobit prije oporezivanja za više od 20 posto veća od prosječne dobiti koju je ostvarilo od  2019. do 2021., iz Lenca navode kako su, uz poreza na dobit, obveznik plaćanja i dodatnog poreza na dobit.

Redovni porez na dobit privremenim obračunom iznosi 1,4 milijuna eura, a dodatni porez na dobit 1,2 milijuna eura, pa je ukupna porezna obveza u visini 2,6 milijuna eura, što daje stopu oporezivanja od ukupnih 32,7 posto, izračunali su u Viktoru Lencu.

Po podatcima iz izvješća, bruto dobit Lenca lani je iznosila 60,3 milijuna kuna, što je za gotovo 162 posto više nego godinu ranije, a nakon što se obračunaju i redovni i dodatni porez na dobit, neto dobit iznosi 40,6 milijuna kuna, što je porast za 115,3 posto.

Iz Viktora Lenca ističu i da je zbog proizvodnih potreba nastavljeno ulaganje u nabavku i zamjenu proizvodnih alata i opreme pa je kupnja sredstava dugotrajne materijalne imovine dosegla gotovo pola milijuna eura.

Najznačajnija investicijska potreba i dalje je povezana s osiguranjem kapaciteta plutajućih dokova, ponajprije najvećeg doka 11, navode iz Lenca, uz napomenu da je njegova zamjena novim dokom sada nedostižna, jer je riječ o ulaganjima koja bi stajala više od stotinu milijuna eura, a nije ih moguće osigurati dugoročnim kreditima niti iz sredstava Europske unije.

Stoga se planira potpuna obnova postojećeg doka 11, koja bi započela izgradnjom dva nova zamjenska pontona, od ukupno devet plutajućih pontona koji čine dok 11.

Ulaganje po potonu stajat će više od šest milijuna eura, a dio ulaganja će se osigurati dugoročnim kreditom, ovisno o dinamici obnove i financijskim mogućnostima, najavljuju iz Lenca.

Dodaju da se radove na izgradnji prva dva pontona namjerava povjeriti Brodogradilištu 3. maj, a očekuje se da bi projekt mogao započeti za nekoliko mjeseci i biti dovršen u roku do godine dana.