Nekoliko desetaka tisuća ljudi prosvjedovalo je u subotu u Hanoveru, na sjeveru Njemačke, protiv planiranog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP), koji američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel zdušno brane, uoči Obaminog posjeta Njemačkoj.

Policija procjenjuje da se okupilo više od 35.000 ljudi, a organizatori čak 90.000.

“Ne želimo TTIP. Želimo demokraciju, ne kulturu tajnovitosti i vladavine velikih kompanija”, kazala je umirovljenica Hanna Berlin (66).

“Nema razloga slijediti SAD. Europsko društvo ne treba napredak na štetu okoliša”, rekao je Ladislav Jelinek, 38-godišnji Čeh koji živi u Njemačkoj već dvije godine.

Nijemci predvode u protivljenju TTIP-u u EU-u i u listopadu ih je u Berlinu već prosvjedovalo između 150.000 i 250.000.

Nevladine organizacije i sindikati sporazum kritiziraju već mjesecima, upozoravajući da će dovesti do snižavanja europskih standarda i omogućiti velikim kompanijama da osporavaju nacionalne zakone na arbitražnim sudovima.

Skepticizam raste i na drugoj strani Atlantika. Samo 17 posto Nijemaca i 15 posto Amerikanaca smatra da je TTIP “nešto dobro”, prema više od 50 posto 2014., po ispitivanju zaklade Bertelsmann.

Tijekom posjeta Londonu u subotu, Obama je pokazao razumijevanje za takve bojazni.

Trgovinski sporazumi u prošlosti su “ponekad služili interesima velikih kompanija a ne nužno radnika”, priznao je.

Obama namjerava tijekom posjeta Njemačkoj u nedjelju i ponedjeljak dati novi zamah pregovorima o tom sporazumu koji su u zastoju.

Sporazum je “jedan od najboljih puteva za promicanje rasta i otvaranje radnih mjesta”, “osnažit će trgovinu i stvoriti radna mjesta u SAD-u i EU-u”, poručio je u subotu u razgovoru za Bild.

Angela Merkel također je izrazila potporu TTIP-u.

“Ne popuštamo kad je riječ o našim normama, štitimo ono što se danas radi u Europi na području zaštite okoliša i potrošača”, istaknula je u video poruci.

Merkel je naglasila da je sporazum dobar za obje strane i prilika za EU da “definira norme svjetskih razmjera”. U slučaju da sporazum bude dogovoren, što Berlin službeno očekuje do kraja godine, druge svjetske sile “teško bi mogle dugo zaostajati”, ističe.

U New Yorku će u ponedjeljak početi 13. krug pregovora o TTIP-u.

Donald Trump i Hillary Clinton, vodeći kandidati za nominaciju za predsjedničke izbore, nisu previše naklonjeni tom sporazumu. Ako dogovor ne bude postignut ove godine, “jako je neizvjesno hoćemo li ga ikada sklopiti”, rekao je američki predstavnik za trgovinu Michael Froman za Handelsblatt.

Francuska je nedavno upozorila da će prekinuti pregovore o TTIP-u ako uskoro ne bude napretka.

“Kazao sam u rujnu da bismo, ako ne bude napretka, trebali prekinuti pregovore. Ta opcija još je na stolu”, rekao je francuski ministar trgovine Matthias Fekl prošli utorak, na margini konferencije o TTIP-u u Parizu.

“Svjesni smo da neke zemlje žele sporazum pod svaku cijenu” u roku koji diktiraju američki izbori, rekao je. “To nije francuski pristup.”

Francuski socijalistički predsjednik Francois Hollande također je protiv TTIP-a.

“Francuska uvijek može reći ne”, rekao je Hollande u televizijskom intervjuu za France 2 14. travnja, prenio je Reuters.

“Ako ne bude reciprociteta, ako ne bude transparentnosti, ako bude opasnosti za poljoprivrednike, ako ne budemo imali pristup javnim nabavama u SAD-u a SAD bude imao pristup svemu što mi ovdje radimo, tada na to neću pristati”, obećao je Hollande, kojeg na proljeće iduće godine očekuju predsjednički izbori, a popularnost mu je rekordno niska.

Šezdeset francuskih socijalističkih zastupnika i senatora apeliralo je početkom mjeseca u članku u Le Mondeu da francuski parlament “ne bude ušutkan” u tom pitanju, kritizirajući “manjak transparentnosti” u pregovorima o TTIP-u. “Nitko ne zna” što sadrži TTIP, a ove bi godine trebao biti zaključen, upozorili su.

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem kazala je prošli mjesec da želi zaključiti većinu poglavlja TTIP-a do ljeta, uključujući najspornija pitanja kao što su javne nabave u SAD-u, rješavanje sporova između investitora i država i europska pravila o proizvodima zaštićenog podrijetla.