Suficit konsolidirane opće države na kraju 2022. iznosio je 1,97 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, nakon što je godinu ranije zabilježen deficit od 10,9 milijardi kuna, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u petak objavio DZS.

Usporedbe radi, u 2020. deficit je iznosio 27,8 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a, dok je u 2019. zabilježen suficit od 896 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, podsjetili su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2022. godine dosegnuo je 347,2 milijarde kuna, što čini 68,4 posto BDP-a. Usporedbe radi, taj dug je u 2021. iznosio 343,8 milijardi kuna, odnosno 78,4 posto BDP-a, u 2020. godini 330,6 milijardi kuna ili 87 posto BDP-a, a u 2019. godini 293,2 milijarde kuna, odnosno 71 posto BDP-a.

Kako su istaknuli iz DZS-a, velik utjecaj na iznos suficita u 2022. imao je proračunski saldo državnog proračuna, koji je, iako u deficitu od 3,3 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, u odnosu na prethodnu godinu bio povoljniji za 11,6 milijardi kuna.

U 2022. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 94,4 milijarde kuna, što je porast od 13,6 posto u odnosu na 2021., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 34,3 milijarde kuna, što je skok od 37,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa lani su iznosili 55,1 milijardu kuna, što je za 12,8 posto više nego u 2021., naveli su iz DZS-a.

Zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa te primljenih kapitalnih transfera

“Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2021. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju bolesti covid-19, u 2022. zamjetan je trend povećanja poreznih prihoda i socijalnih doprinosa te primljenih kapitalnih transfera, čiji je učinak slabije vidljiv zbog uključivanja mjera u kontekstu visokih cijena energenata u rashode opće države”, istaknuli su iz statističkog zavoda.

Mjere za ublažavanje rasta cijena energenata, pojasnili su iz DZS-a, uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode koje se odnose na mjere ograničavanja cijena energenata te na povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima.

S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente, dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo pozitivno utjecao dodatni porez na dobit, naveli su.

Pad investicija za 6,8 posto

Nadalje, zabilježen je pad investicija, koje su u 2022. iznosile 19,1 milijardu kuna, što je za 6,8 posto manje nego u 2021. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija lani su iznosili 1,4 milijarde kuna, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2022. kamatni rashodi iznosili su sedam milijardi kuna, što je za 3,5 posto više nego u 2021., kada su iznosili 6,8 milijardi kuna, stoji u DZS-ovom izvješću.

Iz DZS-a su izvijestili i da je u usporedbi s listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2019. do 2021. minimalno revidiran te je u 2019. suficit bio manji za 0,5 milijuna kuna, u 2020. deficit je bio veći za 0,6 milijuna kuna, dok je u 2021. deficit bio manji za 433,5 milijuna kuna.

“Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena”, napomenuto je.

Nadalje, dodali su iz DZS-a, u obuhvat opće države nakon listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su dva javna poduzeća koja su pala test tržišnosti.

Udio duga pao za deset postotnih bodova

U 2022. primarni suficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 8,97 milijardi kuna ili 1,8 posto BDP-a, što je poboljšanje od 13,1 milijardu kuna u odnosu na godinu ranije.

Stanje duga konsolidirane opće države (tzv. mastriški dug) u 2022. iznosilo je 347,2 milijarde kuna, uz porast od 3,4 milijarde kuna ili jedan posto u odnosu na stanje duga na kraju 2021. Od toga se 2,9 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro, napomenuto je.

“Trend smanjivanja udjela mastriškog duga u BDP-u započet 2014., s izuzetkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti covid-19, nastavlja se i u 2022. Na kraju 2022. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 68,4 posto, što je pad od deset postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2021. kada je iznosio 78,4 posto BDP-a”, istaknuli su iz DZS-a.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.