Nikada u protekla dva desetljeća u Hrvatskoj nije zabilježeno manje razvoda nego lani, samo njih 4454, kako pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, dok je broj sklopljenih brakova (20.210) bio najveći u posljednjih pet godina, piše Večernji list. Što je uzrok naglom padu broja razvedenih brakova u 2022., jer dosad se raspadao svaki treći brak, a lani skoro svaki peti?
Više je mogućih odgovora – od iseljavanja mladih u najproduktivnijoj dobi do 40 godina u kojoj se često i razvode, ekonomske nesigurnosti zbog koje ljudi ostaju u braku ili je riječ o godini – iznimci po najmanjem broju razvoda u dva desetljeća, no to su sve pitanja za stručnjake. Napomenimo i da je Hrvatska po stopi brakova na 1000 stanovnika u sredini ljestvice EU, a po razvodima kao zemlja između tradicionalnog i modernog društva ispod prosjeka Unije. Barem su dosad tako pokazivali podaci Eurostata.
U posljednjem desetljeću raspadao se svaki treći brak, a najveći rekordni broj razvoda, njih 7036, zabilježen je 2016., prema podacima DZS-a, dok je te godine bilo sklopljeno 20.467 brakova. No, posljednjih godina mogao se zamijetiti lagani pad broj razvoda ispod uobičajenih 6000 na godišnjoj razini. Posljednji put smo nešto malo više razvoda nego lani imali 2002., njih 4496, dok je tada sklopljeno 22.806 brakova.
Demograf, prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, ističe da je broj sklopljenih brakova 2022. povećan u odnosu na 2021. te pogotovo na 2020. jer su mnogi parovi odgodili vjenčanje zbog COVID-19. Tek će ova godina, drži, pokazati pravo stanje iako će među novovjenčanim parovima još biti onih koji su namjeravali brak sklopiti ranije, ali su odustali zbog pandemije, odnosno epidemioloških mjera kojima je bilo ograničeno okupljanje većeg broja osoba.
S druge strane, broj razvedenih brakova manji je nego ranijih godina zbog dva razloga. Prvi je taj što mnogi iseljeni stanovnici taj postupak obavljaju u drugim državama, za razliku od brojnih iseljenih koji tek stupaju u brak pa to žele učiniti u svojoj domovini. Drugi razlog proizlazi iz toga što postupak razvoda braka zna trajati i više od godine dana, pogotovo ako bračni par ima maloljetno dijete ili djecu. Tada, bilo da se radi o prijedlogu sporazumnog razvoda ili razvoda pokrenutog tužbom, bračni parovi moraju podnijeti zahtjev za obveznim savjetovanjem prije razvoda te proći tri susreta u okviru kojih se izrađuje Plan o roditeljskoj skrbi. Nakon toga Centar za socijalnu skrb dostavlja strankama izvješće u roku 60 dana.
Kod razvoda pokrenutog tužbom, bračni parovi moraju proći i proces obiteljske medijacije. Potom sud mora u roku od tri do šest mjeseci donijeti odluku o razvodu braka. Kako je tijekom 2020. i 2021. zbog epidemioloških mjera došlo do odgađanja ili otkazivanja brojnih savjetovanja i medijacija između bračnih parova, sve se to odrazilo i na manji broj razvoda tijekom 2022. Stoga će nam tek broj razvedenih brakova za 2023. pokazati pravo stanje – ističe Pokos, dodajući da nam zbog svega navedenoga nisu kao ranije statistički pouzdane stope sklopljenih i razvedenih brakova te stope razvedenih u odnosu na sklopljene brakove u razdoblju 2020. – 2022.
Sociologinja prof. dr. sc. Inga Tomić Koludrović o padu broja razvoda kaže: – Teško je reći bez ozbiljnog istraživanja što je razlog smanjenja broja razvoda, ali sigurno u varijable ocjene treba uzeti postotak mladih koji su se iselili iz Hrvatske i žive u braku izvan Hrvatske. Činjenica je da se mladi i obrazovani ljudi iseljavaju i da se u Hrvatskoj statistički ne prati ostaju li oni u braku ili se razvode u inozemstvu.
Zanimljivo bi bilo napraviti istraživanje o uzrocima pada broja razvoda i u njemu uzeti u obzir da mladi napuštaju Hrvatsku te znati koliko ih je točno otišlo i analizirati njihov bračni status – kaže Tomić-Koludrović.
Inače, prosječno trajanje razvedenih brakova je 15,1 godinu. Najviše brakova raspadne se nakon 25 godina braka, zatim između 10 i 14 godina braka te između 20 i 24 godine braka.
Komentari