Prošla je godina bila četvrta najtoplija u povijesti mjerenja, nastavljajući trend zagrijavanja Zemlje zbog stakleničkih plinova, objavila je u ponedjeljak europska agencija za klimatske promjene Copernicus.

Prosječna temperatura zraka bila je 14,7 Celzijevih stupnjeva, samo 0,2 stupnja manja od rekorda, stoji u prvoj globalnoj procjeni baziranoj na cjelogodišnjim podacima.

I 2019. će vjerojatno biti topla, kažu znanstvenici u agenciji.

“Dramatični klimatski događaji poput suhih i toplih ljeta u velikim područjima Europe ili rastuće temperature oko Arktika alarmirajući su znakovi za sve nas”, rekao je Jean-Noel Thepaus, čelnik Copernicusa.

Među ostalim ekstremima u 2018., Kalifornija i Grčka pretrpjele su goleme šumske požare, Kerala u Indiji imala je najgoru poplavu od 20-tih godina 20. stoljeća, a val vrućina pogodio je dijelove planete od Australije do sjeverne Afrike.

Oko Antarktike, površina pod morskim ledom je na početku 2010. na najnižoj razini, pokazuju podaci američkog Nacionalnog centra za snijeg i led.

Posljednje četiri godine u prosjeku su bile su najtoplije od početka mjerenja temperature u 19. stoljeću. Godina 2016. bila je najtoplija zahvaljujući El Ninu koji je zagrijao površinu Pacifičkog oceana, zatim slijedi 2017., pa 2016.

U izvješću Copernicusa stoji da je koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi dosegla novi rekord od 406,7 ppm-a, u odnosu na 404,1 u 2017., uglavnom zahvaljujući sagorijevanju fosilnih goriva.