Prosječni ekološki otisak plaćanja euronovčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu europodručja što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje studija koju je provela Europska središnja banka (ESB).

U studiji se mjeri mogući utjecaj na okoliš svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu euronovčanica, od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u optjecaj do uništenja koje provode nacionalne središnje banke europodručja. Studijom koja se zasniva na metodologiji Europske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, nastavlja se rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica u 2004. godini.

Glavni činitelji koji pridonose ekološkom otisku euronovčanica kao sredstva plaćanja jesu potrošnja energije povezana s radom bankomata i prijevoz. Slijede obrada u nacionalnim središnjim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u trgovinama. Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove uporabe u brojnim plaćanjima, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije.

“Eurosustav se zalaže za što veću ekološku prihvatljivost euronovčanica te istodobno za široku dostupnost i opću prihvaćenost gotovine”, rekao je član Izvršnog odbora ESB‑a Piero Cipollone.

Eurosustav od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, primjerice uporabom isključivo stopostotno održivog pamuka i zabranom odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima otpada.

Nadalje, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je danas objavljena, pokazuje da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju njihova ekološkog otiska za 35 posto u razdoblju od 2004 do 2019. godine.

Provode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi euronovčanice u budućnosti bile još ekološki prihvatljivije u svim fazama životnog ciklusa. Na primjer, ESB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna uporaba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja materijala i sastavnih dijelova kojima se služi u tiskanju novčanica.

Te su aktivnosti ujedno dio šireg zalaganja ESB‑a za ublažavanje klimatskih promjena u okviru svojih ovlasti i smanjenje vlastitog ekološkog otiska u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima klimatske neutralnosti Europske unije.