Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak se sastao s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođačima, a na temu proširenja popisa proizvoda koji će imati ograničene cijene.

Posljednji je put Vlada ograničila cijene u rujnu 2023. godine, a na tom popisu bilo je 30 proizvoda. Sad će ih biti 50.

Na današnjem sastanku sudjelovali su i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“Proširit ćemo popis proizvoda koji će imati ograničene cijene, a važnu ulogu imat će Državni inspektorat i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja”, rekao je Plenković dan ranije.

A nakon sastanka oglasio se ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

OTROVNA POLITIKA Ako nemate za kruh, kuhajte ga sami

“Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultacije. Želimo obuhvatiti širok spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovog mjeseca”, rekao je Šušnjar o odluci o proizvodima s ograničenom cijenom pa nastavio:

“Dodali bismo neke proizvode. Moramo uravnotežiti maksimalne moguće cijene za te proizvode. Nadam se da će to biti do kraja mjeseca. Imat ćemo proširenu listu. Ono što vam sad mogu reći, kruh će biti na popisu.”

NEDOSTATAK EMPATIJE Benčić: ‘Šušnjar je Marija Antoaneta 21. stoljeća’

Ustvrdio je i da će na listi sigurno biti zdravija prehrana.

“Dominantno su to proizvodi koje svakodnevno koriste građani, a cijene im rastu. Uvažili smo i sugestije u odnosu na postojeće liste, mora biti zdravija prehrana”, kaže ministar pa je na pitanje o najavljenim poskupljenjima izrazio čuđenje, što sugerira da poskupljenja prije kreiranja liste nisu isključena, odnosno, da nisu isključena za proizvode koji neće biti na listi, čime bi trgovci “pokrili” ono što neće moći podizati:

“Poskupljenja čega? “Mi smo razgovarali generalno o inflaciji i listi proizvoda i načinu kako možemo smanjiti pritiske.”

Ponovio je da se cijena energenata držala na nižim razinama kako bi građani bili zahvalni. Naime, Hrvatska ima rekordnu inflaciju u Eurozoni, mnogi su proizvodi značajno poskupjeli, a neki su pak proizvođači najavili i nova poskupljenja zbog rasta cijena sirovina.

Nakon ministra govorila je Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu.

“Puno proizvoda dolazi iz inozemstva. Ne smije biti nelojalne konkurencije”, rekla je. “Zabrana rada nedjeljom ni na koji način nije utjecala na poskupljenjem proizvoda. To ima veze s apetitima pojedinaca da lako i brzo zarade nauštrb građana, mi to više nećemo tolerirati. Radnici moraju uskladiti privatni i poslovni život”, kazala je i dodala:

“Predložili smo niz rješenja – jedno je da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda kako bismo eliminirali nelojalnu konkurenciju iz inozemstva”, dodala je Petir. Predložili smo da se 20% ekoloških proizvoda nađe na tržištu. Kontrole trebaju biti strože.”

Potom se javnosti obratio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

“Trenutno dvije stvari održavaju inflaciju na ovoj razini je stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane. Što se tiče cijena usluga, vidimo da je uzrok rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 20 do 30 posto. To je rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja. Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima.”

Zašto se to dogodilo, da se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila?

“Nemam jasan odgovor na to pitanje. Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava… što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama”, završio je Vujčić.

Martin Evančić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prenio je viđenje “druge strane” na sve što se dogovorilo i što se događa.

“Našli smo se u neobično širokom formatu. Dobili smo osnovne informacije o listi popisa koja će se proširiti. Plan je s 30 na 50 artikala. Konzultacije će završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista. Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice”, kazao je pa globalne trendove okrivio za toliki rast:

“Hrvatska je nedostatna pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda.”

No, oko 50 dobavljača najavljuje nove cjenike, odnosno, rast cijena i do deset posto.

“Tu su razni proizvodi i dobavljači, ne samo iz Hrvatske, Europske unije, nego i trećih zemalja. Nešto će sigurno porasti, ali to je neka stalna situacija u trgovini. Inflacija nikad nije bila nulta. Imali smo 2010. deflaciju pa su cijene padale, a sad imamo inflaciju već nekoliko godina pa cijene idu gore. Mi smo kao HUP željeli upozoriti da nismo jedini i glavni krivac u lancu proizvodnje. Cijeli dobavni lanac stalno ide gore i dolje.”

Ali, zašto se Hrvatska odvojila od EU-a u negativnom smislu?

“Rekao je guverner. Najveći dio inflacije otpada na usluge i na hranu manji dio. A na hranu sigurno zbog toga što nismo samodostatni. Moramo početi proizvoditi više lokalno da bismo mogli time upravljati.”