Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)  objavio je u utorak kako je proradio suvremeni meteorološki radar na lokaciji Uljenje na Pelješcu, čime su prvi put u povijesti dostupni podaci s čitavog područja Republike Hrvatske.

Uljenje je posljednji i treći po redu suvremeni meteorološki radar na hrvatskom dijelu Jadrana, kojem su antena i kupola ugrađene 19. listopada, a nakon završnih radova uslijedio je probni rad koji je završio u utorak.

„Od danas C-band Doppler meteorološki radar na vrhu Uljenje na Pelješcu započeo je s radom te je time prvi put u povijesti cjelokupni teritorij Hrvatske, uključujući hrvatsku obalu, more i otoke, pokriven radarskim mjerenjima. Bolje razumijevanje stanja atmosfere južne Dalmacije dugotrajna je želja hrvatskih meteorologa koja je početkom rada ovog radarskog uređaja konačno i ostvarena“, naveli su iz DHMZ-a.

Dodali su kako su svi podaci o radarskim mjerenjima dostupni na mobitelu i računalu.

„Korisnici tako mogu ne samo bolje planirati svakodnevne aktivnosti, već i procijeniti koliko je neki opasni vremenski sustav udaljen od njih te donijeti pravovremenu odluku o svojoj sigurnosti“, ističu iz DHMZ-a.

Uz Uljenje, trenutno rade još četiri radarska uređaja na lokacijama Gradište, Bilogora, Goli i Debeljak, a Puntijarka će proraditi do kraja trajanja DHMZ-ovog projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC.

„Zajedničkim radom pet meteorološko oceanografskih plutača usidrenih ovog ljeta duž Jadranskog mora te dvije visinske postaje u Slavoniji i Istri te nakon ugradnje osjetnika na više od 400 lokacija prizemnih postaja, ovim projektom će se uspostaviti suvremeni meteorološki motriteljski sustav“, navode iz DHMZ-a.

Projektom METMONIC  dodatno će se unaprijediti sustav ranog upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave te klimatske uvjete. „Time će DHMZ dati dodatnu podršku razvoju gospodarstva, turizma, ribarstva te nautizma kao i prilagodbi na klimatske promjene“, navode iz DHMZ-a.

Ukupna procijenjena vrijednost troškova projekta METMONIC je 343.914.506 kuna, od čega se 85 posto odnosno 292.327.330 kuna financira iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, dok 15 posto nacionalne komponente u iznosu od 51.587.175 kuna sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.