Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić kazao je u srijedu da je krovna udruga poslodavaca već ranije upozoravao na opasnosti koje za proračun nosi velik rast plaća u javnom sektoru.

Slična upozorenja sada dolaze i od ministra financija Marka Primorca koji je u nedavno objavljenom dopisu ministarstvima ukazao na proračunsku rupu veću od 1,5 milijardi eura u ovogodišnjem proračunu.

‘Upozoravali smo na nekontroliran i neselektivan rast plaća u javnom sektoru’

“Mi smo upozoravali od donošenja proračuna prošle godine na nekontroliran i neselektivan rast plaća u javnom sektoru. Kada gledamo tu magnitudu povećanja s obzirom na europske države – to su neviđene brojke”, upozorio je Stojić u razgovoru za N1.

“Samo u 2023. smo povećali masu plaća zaposlenih u državi za 1,5 posto BDP-a i time smo, s 13 posto u udjelu BDP-a, na samom vrhu Europske unije – odmah iza Danske. To je učinjeno bez većih reformi koje idu u smjeru poticanja efikasnosti javne uprave. Kada je već toliko povećana, trebale su pratiti reforme koje idu u prilog efikasnosti”, pojasnio je Stojić.

‘Prijeti nam rast proračunskog deficita’

“Ako slučajno ekonomija podbaci s rastom u drugoj polovici godine, može se dogoditi da deficit proračuna bude i veći. Ako nastavimo s povećanjem rashoda, prvenstveno mase plaća, za godinu do dvije mogli bismo ući u prekomjerni deficit što bi nam ograničilo samostalnost u vođenju javnih financija”, istakao je Stojić.

Ocijenio je kako je Hrvatska “jedna od rijetkih članica Europske unije u kojoj su plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom“.

“To je nonsens“, poručio je Stojić i napomenuo da i privatni sektor doživljava nepotrebni za dizanje plaća.

‘Ne zna se koga treba nagraditi, a koga ne’

Na pitanje kako komentira najavljeni rast plaća dužnosnicima, moguće i za 60 posto, Stojić je kazao kako je “sklisko“ pričati o tome kada se stavi u kontekst manjka u državnom proračunu.

“Nije napravljena infrastruktura na osnovi koje bi se moglo vrednovati tko su eksperti, koje ljude treba nagrađivati. Da se to napravilo, ovo povećanje od 60 posto možda i ne bi bilo problem. Dužnosničke plaće su preko 10 godina zaleđene”, kazao je.

‘Primorac je u vrlo teškoj poziciji’

“U HUP-u se nadamo da se teret konsolidacije neće ticati javnih investicija. One bi trebale doprinijeti jačanju infrastrukture, no kad gledamo unazad 15 godina, javne investicije su ispod prosjeka za EU. One bi za zemlju koja zaostaje u razvoju, pogotovo u infrastrukturu, trebale biti iznad prosjeka EU i ciljati na one projekte kojima jača konkurentnost zemlje”, poručio je Stojić.

Smatra i da se do kraja godine ne može puno napraviti, što znači da će Hrvatska ili završiti s rupom u proračunu ili će gasiti investicije koje su za sobom mogle povući druge prilike za povećanje standarda.

REBALANS PRORAČUNA Primorac od ministara traži velike rezove. Štednja bi najteže mogla pogoditi Domovinski pokret

“Primorac je u vrlo teškoj poziciji, no u smjernicama za javne financije se može poslati poruka racionalizacije i tako vratiti kredibilitet. Buduća povećanja plaća u javnom sektoru treba vezati za kompleksnost rada i učinka”, zaključio je Stojić za N1.