Nakon optužbi Izraela prema kojima nekoliko zaposlenika UNRWA-e (UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama) surađuje s Hamasom, doveden je u pitanje opstanak te institucije. Dok agencija provodi intenzivnu internu istragu kako bi utvrdila sve detalje, Sjedinjene Američke Države obustavile su financiranje UNRWA-e i pozvale druge države da učine isto. 

Do danas je ukupno 16 zemalja EU-a prestalo financirati agenciju koja skrbi o palestinskim izbjeglicama, a koja preživljava prikupljanjem dobrovoljnih donacija država članica UN-a.

Šef agencije Philippe Lazzarini ovih je dana upozorio da Izrael vodi veliku kampanju čiji je cilj uništenje UNRWA-e.

“Riječ je o dugoročnom političkom cilju jer smatraju da će se ukidanjem agencije jednom zauvijek riješiti pitanje statusa palestinskih izbjeglica, a time i pravo na povratak. Ova priča ima puno širi politički cilj“, dodao je.

Pitanje koje se postavlja usred jedne od najvećih humanitarnih kriza i genocida nad civilima je na koji će način financijski slom UNRWA-e utjecati na iznimno teške uvjete preživjelih u Gazi.

Iako se oko 40% proračuna UNRWA-e troši na gotovo dva milijuna stanovnika enklave, ostatak se usmjerava na druge zemlje sa značajnom palestinskom populacijom: Libanon, Jordan, Siriju, kao i na okupiranu Zapadnu obalu, navodi Deutsche Welle te citira stručnjaka za UN u briselskom think tanku ‘Međunarodna krizna grupa Daniela Fortija, koji je istaknuo da se UNRWA najbolje može shvatiti kao neslužbena zamjena za ‘socijalnu’ državu za Palestince, koji inače nemaju državu.

“Ona pruža osnovno i srednje obrazovanje uz pomoć u hrani, potom zdravstvenu zaštitu i druge usluge koje inače pružaju privatne i državne institucije – u nekim slučajevima zamjenjujući domaćine, odnosno zemlje koje ne pružaju palestinskim izbjeglicama zdravstvene usluge ili obrazovanje“, objasnio je Forti.

Procjenjuje se da bi UNRWA, koja nema strateških rezervi za hitne slučajeve, mogla početi osjećati posljedice nedostatka financiranja krajem ožujka. Uspostavit će se jedna vrsta hijerarhije drastičnog kolapsa, koji će prvo zahvatiti Gazu, zatim Libanon i Siriju, a onda Zapadnu obalu i na kraju Jordan”, naglašava Jørgen Jensehaugen, viši istraživač u Norveškom institutu za istraživanje mira u Oslu.

“Utjecaj će se najviše osjetiti u Libanonu, koji je već na rubu ekonomskog ponora“, potvrdio je Joost Hiltermann, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Međunarodnoj kriznoj grupi.

“Libanonska država nema kapacitet da se nosi s dodatnim teretom zbrinjavanja palestinskih izbjeglica. Isto važi i za Siriju. Za razliku od njih, Jordan ima taj kapacitet.” U Libanonu bi naprosto propala infrastruktura u davno podignutim palestinskim izbjegličkim kampovima – nad kojima libanonska država ionako nema puno kontrole, upozorava Jensehaugen te zaključuje:

“Dakle, nema škola, nema zdravstvene zaštite, niti socijalnih beneficija za one kojima je to potrebno.”

The consequences of donors freezing funding will not only impact our ability to respond to the huge humanitarian need in the #GazaStrip

It will also impact @UNRWA activities in the West Bank including East Jerusalem, Jordan, Syria & Lebanon, where we have hundreds of thousands… pic.twitter.com/zuXkfQUrWn

— Philippe Lazzarini (@UNLazzarini) February 20, 2024

Lazzarini: Izrael želi uništiti UN-ovu agenciju za palestinske izbjeglice