Promocija monografije ‘Cvijeta Job – majstorica minijature’ će se održati u utorak, 17. siječnja, u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.

Događanje počinje u u 18 sati, a na poznatoj adresi Krvavi most 2 posjetitelje očekuju autorice Branka Hlevnjak i Rhea Ivanuš te Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti.

Cvijeta Job rođena je 6. kolovoza 1924. godine u Beogradu od oca dubrovačkog slikara Ignjata Joba i majke Živke Cvetković, makedonskog podrijetla, tada studentice filozofije.

Kad je Cvijeta navršila četiri godine 1928. s obitelji seli u Supetar na Braču i tu Cvijeta polazi i završava pučku školu. Od 1936. kada joj umire otac Cvijeta živi s majkom u Splitu gdje polazi gimnaziju. Godine 1937. izlaže u Salonu Galić na Izložbi najmlađih. Godine 1941. počinje rat, Italija okupira Split i Cvijeta se s grupom mladih odupire talijanizaciji imena ulica i njihovih osobnih imena čime se izlaže opasnosti od uhićenja te se spašava bijegom u partizane.

U tom razdoblju od 1942. do kraja rata, crta karikature za ilegalne partizanske listove, te prve brojeve novina Slobodne Dalmacije. Godine 1945. udaje se za pjesnika Živka Jeličića i rađa kćer Stanu.

Slika impresionističke slike jadranskih krajolika i ilustrira pjesme Živka Jeličića, koje joj ostaju trajno nadahnuće. Godine 1951. diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje upoznaje Zdenka Balabanića, budućeg supruga za kojeg se udaje i rađa kćer Vesnu (1954.).

Već 1947. započinje ilustrirati priče i bajke za Novo pokoljenje i Mladost, Našu djecu i druge izdavače te 1952. godine zbog originalne i
vrhunske slikovitosti prima najvišu nagradu Vladimir Nazor za ilustracije.

Od 1953. do 1976. živi u Lovranu i Opatiji. Samostalnu izložbu sa Zdenkom Balabanićem imala je u Zagrebu 1957., a potom su uslijedile i druge izložbe te najviše domaće i međunarodne nagrade za ilustracije. O Cvijeti Job snimljen je TV film prema scenariju Sunčane Škrinjarić. Umrla je u Zagrebu 18. lipnja 2013.

FOTO: Press/Cvijeta Job – majstorica minijature

Vodeće mjesto u hrvatskoj sitnoslici druge polovine 20. i početka 21. stoljeća pripada Cvijeti Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.). Njezine minijature originalan su spoj slike i grafike u kojem kompoziciju skladnih boja opliće filigranska šara, asocirajući na tradicionalno bogatstvo imaginarnog veza. U ilustraciji kojom se bavi od 1947., dosegla je najveća nacionalna, državna i međunarodna priznanja među kojima je Certificate of Honor International Board on Books for Young People (BBYP) of Hans Christian Andersen Award Jury za ilustracije “Najljepših priča” Ivane Brlić Mažuranić (1970.)

Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. u klasi prof. Vjekoslava Paraća, a specijalku polazila kod prof. Marijana Detonija. Minijature prema vlastitom izboru antiratne su tematike inspirirane stihovima Živka Jeličića “Na ledini sna” i romanom Petra Šegedina “Djeca Božja” koji su joj bliski, jer je u cvatu svoje mladosti sama prošla četiri godine strahove i strahote Drugog svjetskog rata.

Sklonost humoru, ironiji i groteski započete još 1944. karikaturama objavljivanim u antifašističkom tisku, ponovo ispoljava u “Bračkim motivima” koje slika od 1980-ih do 2002.

“Ljepota minijatura Cvijete Job izvire iz dubina izmiješanih svijetova, iz mašte, sanja, nada i stvarnosti, u kojoj postoje i mali vragovi da bi mi bili, postali ili ostali svjesni vlastite nesavršenosti, ismijali hinjenu ozbiljnost i prihvatili svoju prirodno vragolastu i prevrtljivu narav te ostali otvoreni kritici, duhovitosti i dobroti. To su razlozi koji opus Cvijete Job čine trajno aktualnim”, navodi se u najavi.

FOTO: Press/Cvijeta Job – majstorica minijature