“Promjene izbornog zakonodavstva u BiH potrebne prije izbora u listopadu”

Autor:

Zagreb, 10.05.2018. - Tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s temom: "Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put Bosne i Hercegovine". Na fotografiji Joško Klisoviæ, Miro Kovaè, Milijan Brkiæ.  foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske u četvrtak se okupio na tematskoj sjednici “Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u BiH i europski put Bosne i Hercegovine”, a predsjednik Odbora Božo Ljubić, podnoseći izvješće, poručio je da “Hrvatska ne smije čekati nego mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH”, istaknuvši važnost promjene izbornog zakonodavstva u BiH prije izbora u listopadu.

Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2016. prema kojoj je Izborni zakon BiH diskriminatoran prema konstitutivnim narodima u BiH. Tom presudom  Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon, te je državnom parlamentu  dao rok od šest mjeseci za promjenu tog zakona.

Zajednička ocjena svih sudionika današnje tematske sjednice saborskog Odbora, koja se iskristalizirala, jest da je “konstitutivnost Hrvata u BiH grožena puzajućim promjenama Daytonskog sporazuma zbog čega je potrebno poduzeti sve da se izborno zakonodavstvo promijeni prije općih izbora 8. listopada, kako bi (bosanskohercegovački) Hrvati imali jednaku zastupljenost u predstavničkim tijelima kao Srbi i Bošnjaci”.
Ljubić je naglasio da je “BiH najjači strateški interes Republike Hrvatske”.

“Hrvati su autohtoni i konstitutivni narod u BiH. Danas mnogi unutar i izvan zemlje vide je kao potencijalni sigurnosni izazov. Republika Hrvatska ne smije čekati, već mora zauzeti aktivniji odnos prema BiH”, poručio je predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, Ljubić.

Kovač: I njemačka kancelarka Merkel ističe nužnost hitnih izmjena izbornog zakona BiH 

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač rekao je kako je BiH naša susjedna država, “s kojom želimo živjeti u skladu i miru” pa je normalno da Hrvatski sabor raspravlja o BiH.

Također je podsjetio da je Hrvatska “prema Ustavu RH, obvezna dijelovima hrvatskog naroda izvan granica jamčiti sigurnost”.

“Washingtonskim sporazumom smo se obvezali štititi neovisnost BiH, ali i promicati obveze koje se tiču provođenja Ustava BiH. Kada Hrvatska govori o izmjenama izbornog zakona u BiH, ne može se govoriti o upletanju u unutarnje stvari zemlje, nego o provođenje obveze koju Hrvatska ima prema Washingtonskom ugovoru”, pojasnio je Kovač.

“Za Hrvate u BiH faktička ravnopravnost i europski put dvije su strane jedne medalje. Ako BiH želi ući u Europsku uniju, mora poštovati vladavinu prava i to je nešto na čemu Hrvati u BiH i Hrvatska inzistiraju. Tu su stvari vrlo jasne i zato su Hrvati u BiH najmotiviraniji za ulazak u EU”, poručio je predsjednik saborskog Odbora  za vanjsku politiku Kovač.
Pri tom je naveo i jučerašnju izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel koja ističe da su nužne hitne izmjene izbornog zakona BiH.

“Kad to kaže njemačka kancelarka, to je legitimno, a kad to kaže netko iz Republike Hrvatske, dolaze optužbe o upletanju u unutarnje stvari BiH”, rekao je Kovač.

BiH spasili Hrvati, a kasnije i Republika Hrvatska

Dodao je, vezano za rat 90-tih, da su “Bosnu i Hercegovinu spasili Hrvati i poslije Republika Hrvatska i na to moramo biti ponosni”.
Saborski zastupnik i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Mostaru, Željko Raguž, naveo je da je “Tužiteljstvo BiH podignulo i potvrdilo 299 optužnica za kaznena djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti; 261 je podignuta protiv osoba srpske nacionalnosti, 35 protiv osoba hrvatske nacionalnosti i 3 protiv osoba bošnjačke nacionalnosti koje su bili pripadnici HOS-a i HVO-a, dok za zločin protiv čovječnosti nije optužen ni jedan pripadnik Armije BiH”.

Time se, ističe Raguž, “od strane suda BiH sugerira da su političke organizacije hrvatskog i srpskog naroda bile zločinačke, a da su zločini počinjeni od Armije BiH bili incidenti”. To sve, dodao je, “ostalo je bez reakcija hrvatskih političkih i znanstvenih struktura na ove činjenice”.
Za zamjenika ministra vanjskih poslova u BiH Josipa Brkića to je razlog da se odmah mijenja izborno zakonodavstvo, jer će to pridonijeti demokratizaciji, ali i stabilnosti BiH. Brkić očekuje da BiH što prije uđe u EU i da do kraja godine iz Bruxellesa stigne mišljenje s pozitivnim preporukama.
Izaslanica predsjednika Vlade RH, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova RH Zdravka Bušić rekla je da smo “zabrinuti kakva će biti provedba izbora u listopadu jer bi to BiH moglo dovesti do još veće krize”.

Bušić je istaknula da Republika Hrvatska ne može i ne smije mirno promatrati neravnopravni položaj Hrvata u BiH.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara poručio je da je jedino pravo rješenje za BiH ulazak u EU i NATO jer alternative nema.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, HDZ-ov Milijan Brkić ocijenio je kako neki u BiH samo tvrde da su za euroatlanski put BiH, napomenuvši da “Hrvati i danas prednjače u toj želji, ali pitanje je koliko se druga dva naroda zalažu za to, jedno je deklarativna priča, a drugo su konkretni potezi u tom smjeru”.
I SDP-ov Domagoj Hajduković naglašava da su svi u Hrvatskoj zabrinuti za naše sunarodnjake u BiH. “Svi se slažemo da je u hrvatskom interesu funkcionalna BiH u kojoj Hrvati mogu ostvarivati sva svoja prava, zbog čega Hrvatska mora raditi na osiguravanju tih prava”, dodao je.
Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ljubić je najavio kako je za potvrđivanje pripremio prijedlog “Rezolucije Hrvatskog sabora o BiH, Hrvatima u BiH i europskom putu BiH”.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.