Hrvatska se i ovog ljeta suočava s pravim prometnim kolapsom na autocestama.

No, iako su višekilometarske kolone na autocestama, a posebno na naplatnim kućicama, već godinama top tema u hrvatskoj javnosti, do sada je malo napravljeno da se izbjegne višesatno stajanje automobila u kolonama ili, u boljem slučaju, spora vožnja u koloni u pokretu.

Dio prometnih stručnjaka jedini lijek za kolone na naplatnim kućicama vidi u vinjetama

Tako je prošlog ljeta profesor emeritus na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti Ivan Dadić ponovno aktualizirao ideju uvođenja vinjeta, po uzoru na okolne zemlje koje su se odlučile za taj model naplate korištenja autocesta i brzih cesta. Riječ je ponajprije o Sloveniji i Mađarskoj te o Austriji.

Dadić je tada istakao da jedino uvođenje vinjeta rješava problem beskrajnih kolona na naplatnim kućicama, posebno na Lučkom, te da istodobno osigurava sigurne i stabilne izvore prihode Hrvatskih autocesta (HAC). Istog je stava i danas.

Ivan Dadić, FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

“Vinjete su svakako najbolje rješenje za problem gužvi na naplatnim kućicama, barem dok se ne uvede satelitska naplata cestarine“, istakao je Dadić za nacional.hr.

U HAC-u protiv vinjeta

Međutim, njegovu su ideju u HAC-u i tada i sada dočekali na nož. Poručili su da Hrvatska ionako uskoro uvodi novi elektronski sustav naplate cestarine koji je kombinacija dva sustava – naplate putem postojećeg ENC-a i putem automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka.

“Oba načina korisnicima omogućuju slobodni protok bez zaustavljanja. Propusna moć vozila u novom sustavu bit će 3000 vozila po satu, dok je danas oko 200 vozila po satu u slučaju ručne naplate (blagajnik) i do 1000 vozila po satu putem brzog ENC-a“, odgovorili su iz HAC-a za nacional.hr.

Dodali su kako je tu riječ samo o načinu rada naplate cestarina, dok propusna moć samih prometnica ovisi o tehničkim karakteristikama.

Novi sustav naplate otvara brojna pitanja

Dadić, međutim, upozorava kako novi sustav naplate korištenja autocesta koji najavljuje država, odnosno HAC, nije ništa drugo nego “malo modernizirani ENC“.

Kaže i da će takav sustav naplate cestarina otvoriti brojna pitanja, budući da će registracija vozila morati biti vezana uz određeni račun s kojeg će se skidati novac za korištenje autoceste. Poručuje i kako takav sustav nije usvojila nijedna zemlja u Europi.

‘Uvođenje vinjeta Hrvatskoj bi donijelo više štete nego koristi’

I prometni stručnjak prof. Željko Marušić slaže se s ocjenom da još treba razjasniti kako će korištenje autoceste plaćati oni koji nemaju kreditnu ili debitnu karticu. Unatoč tome, smatra da je najavljeni novi sustav naplate korištenja autocesta dobar projekt.

Marušić smatra da bi eventualno uvođenje vinjeta Hrvatskoj donijelo više štete nego koristi, budući da bi povećale ionako ljeti prometom zagušene autoceste u Hrvatskoj.

Nužni projekti za bolje odvijanje prometa na autocestama

No, dodaje, nerealno je očekivati da će bilo što značajnije smanjiti gužve na autocestama u Hrvatskoj. Razlog je jednostavan: postali smo značajna turistička destinacija, ali i tranzitna zemlja prema drugim odredištima. U takvim uvjetima, gužve na autocestama u ljetnim se mjesecima ne mogu izbjeći.

Ipak, mogu se bar donekle ublažiti. Osim putem uvođenja novog sustava naplate, ublažavanje prometnog kolapsa može se postići i provedbom nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata koje je, ocjenjuje Marušić, davno trebalo napraviti.

Željko Marušić, FOTO: Boris Scitar/PIXSELL

Riječ je ponajprije o gradnji treće trake na autocesti od Zagreba preko Karlovca do Bosiljeva, čime bi se rasteretila ta vozilima zagušena prometnica, i to ne samo u ljetnim mjesecima.

Drugi projekt koji Marušić smatra važnim za bolje odvijanje prometa na autocestama, posebno u ljetnim mjesecima, tiče se gradnje autoceste od Rijeke do Žute Lokve, gdje bi se A7 spajala s A1, odnosno s autocestom od Zagreba do Splita. Time bi se izbjeglo da putnici od Rijeke do Splita i dalje na jug putuju preko Gorskog kotara i Bosiljeva, kao što je sada slučaj, a čime produljuju putovanje između dva najveća grada na hrvatskoj obali Jadrana.

Gradnja spoja Rijeke sa Žutom Lokvom u zaleđu Senja, napominje Marušić, posebno je važna zbog talijanskih turista koje Hrvatska polako gubi dijelom i zbog nepostojanja brze prometnice koja bi povezivala gradove na istočnojadranskoj obali, a što se gradnjom autoceste od Rijeke do Žute Lokve rješava.

Treći projekt koji je neophodan za poboljšanje hrvatske cestovne mreže je dovršetak brze ceste od Trogira do Omiša, odnosno splitske obilaznice, ističe Marušić. I ta bi prometnica, naime, rasteretila promet po autocesti u zaleđu Splita i pridonijela boljem funkcioniranju splitske urbane aglomeracije.

Potrebno uvesti videonadzor na autocestama

Vrijedi spomenuti i da bi se dio prometa na autocestama mogao rasteretiti poticanjem vozača, posebno domaćih, da umjesto brzih prometnica koriste “obične“, odnosno državne ceste koje vode prema moru. Tu se misli ponajprije na staru cestu od Zagreba do Splita, kao i na onu od Zagreba do Rijeke.

Kada je riječ o samim autocestama, Marušić, koji je i glavni urednik portala autoportal.hr, ističe da bi trebalo poraditi i na sigurnosti prometa na njima, i to uvođenjem videonadzora. To bi, kaže, rasteretilo policiju, dok bi, s druge strane, natjeralo vozače da se drže prometnih propisa i ograničenja.

Sve bi to, u konačnici, trebalo dovesti do manjih gužvi na autocestama i sigurnijeg prometa, iako je, kaže Marušić, nerealno očekivati da će one u ljetnim mjesecima nestati.

“Gužve se u ljetnim mjesecima ne mogu izbjeći. One pokazuju i da smo važna turistička destinacija. Uostalom, gužve su ljeti prisutne i u drugim zemljama. No, spomenutim projektima te se gužve mogu ublažiti. Naš problem je i taj što imamo sve više putnika koji su u Hrvatskoj samo u tranzitu jer smo jednostavno postali preskupi pa sve više turista preko Hrvatske putuje u druge destinacije“, zaključuje Marušić za nacional.hr.

‘Treba nam brza cesta od Pitomače do Karlovca’

Dadić, pak, kaže da bi, umjesto gradnje treće prometne trake od Zagreba do Bosiljeva, trebalo izgraditi brzu cestu od Pitomače do Karlovca.

Ona bi, pojašnjava, rasteretila zagrebačku obilaznicu i omogućila da se promet sa sjevera i istoka slijeva prema Jadranu tako da se izbjegne korištenje autoceste od Zagreba do Karlovca.

U HAC-u kažu da bi uvođenje vinjeta značilo i posebnu naplatu tunela i mostova

U HAC-u za nacional.hr ponavljaju staru priču kako uvođenje vinjeta ne bi riješilo problem ljetnih prometnih kolapsa na hrvatskim autocestama, pa tako ni na naplatnim kućicama. Kao argumente za to navode slučajeve Austrije i Slovenije, zemalja koje imaju vinjete, a koje se u ljetnim mjesecima također suočavaju s kolonama na autocestama.

Osim toga, upozoravaju da zemlje koje imaju vinjete, uz korištenje autocesta, naplaćuju i korištenje dijela mreža ostalih važnih cesta koje su u Hrvatskoj sada izvan sustava naplate. Riječ je ponajprije o zagrebačkoj i riječkoj obilaznici.

Isto tako, napominju u odgovoru za nacional.hr, u zemljama s vinjetama uobičajena i posebna naplata korištenja posebnih objekata, poput tunela i mostova.

“U Sloveniji je pod naplatom 625 kilometara cesta, od čega je autocesta 544 kilometra“, navode u HAC-u primjer našeg zapadnog susjeda koji ima vinjete.

‘Kolone se stvaraju zbog tehničkih karakteristika autocesta’

U HAC-u podsjećaju i da 80 posto turista u Hrvatsku dolazi cestovnim putem. Hrvatska, inače, sada ima, prema podacima Vlade, oko 1300 kilometara izgrađenih autocesta.

“Propusnost autoceste nije vezana uz vinjete, nego ovisi o projektiranim karakteristikama istih koji ovise o puno faktora pa i o broju vozila. Kao primjer možemo uzeti naplatnu postaju Lučko na koju se u vršnim prometnim opterećenjima slijevaju vozila iz više prometnih pravaca (Bregana, Macelj, Goričan, Zagreb, Slavonija,…), odnosno vozila iz osam prometnih traka slijevaju se u dvije prometne trake odmah nakon prolaska naplatne postaje Lučko. Propusna moć ove dvije trake nije dovoljna kako bi u vršnim satima propustila sva vozila u dolasku, zbog čega se zapravo i stvara kolona, a i povremeni zastoji“, poručuju u HAC-u.

‘Hrvatska želi dovršiti sve autoceste do 2030.’

Ističu kako je u planu gradnja treće trake na autocesti od Zagreba do Bosiljeva.

Isto tako, napominju, u tijeku je i dovršetak gradnje još neizgrađenih dionica autocesta, među kojima je i autocesta od Rijeke do Žute Lokve (A7), zatim, gradnja dionice A5 (paneuropski koridor 5C) od Belog Manastira do mađarske granice i dovršetak gradnje A1 od Ploča do Dubrovnika.

U promet bi uskoro trebala biti puštena i dionica autoceste A11 od Lekenika do Siska, kao i druga cijev tunela Učka, nakon čega slijedi gradnja autoceste do Matulja, čime će se dovršiti Istarski ipsilon.

“Cilj je integracija svih dijelova Hrvatske u mrežu autocesta 2030. godine“, zaključuju u HAC-u.

‘Kvaliteta autocesta u Hrvatskoj kao u Danskoj i Tajvanu’

Kažu i da velika sredstva ulažu u sanaciju već izgrađenih autocesta. Tako su u razdoblju od 2021. do svibnja ove godine sanirali ukupno 170 kilometara kolnika u punoj širini, za što su ukupno potrošili 124 milijuna eura.

Inače, ističu da su autoceste u Hrvatskoj po međunarodnim istraživanjima odlično ocijenjene. Tako je, napominju u HAC-u, po izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska po kvaliteti cestovne infrastrukture dobila ocjenu 5,6, što je svrstava na 12. mjesto svjetske ljestvice, rame uz rame s Danskom i Tajvanom. Izvješće je, inače, obuhvatilo 141 zemlju.

Ljeti izvode radove na autocestama

Na naše pitanje zašto se radovi na obnovi autocesta izvode i u ljetnim mjesecima, kada su te prometnice zakrčene automobilima, čime se promet dodatno usporava, u HAC-u odgovaraju da “imaju ograničeni period u kojem se radovi mogu izvoditi“, odnosno da je takve radove teško izvoditi u zimskom dijelu godine.

BORBA ZA KONTEJNERE Slovenija blokira izgradnju autoceste prema Rijeci jer bi Luka Rijeka mogla prestići Kopar

Dodaju i da je održavanje autocesta sve izazovnije, budući da su i te prometnice iz godine u godinu sve starije i traže sve veća ulaganja.

Kada se podvuče crta, čini se da ćemo na poboljšanja cestovne mreže ipak morati još malo pričekati. No, čak ni one, u kombinaciji s novim sustavom naplate, neće riješiti problem ljetnih gužvi na autocestama. To je nešto, kažu stručnjaci, na što se jednostavno moramo naviknuti.