Željko Marušić, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti i glavni urednik Autoportala, od ovoga broja piše o prometnim nelogičnostima u hrvatskoj metropoli

Zagreb je prometno jedna od najlošije organiziranih metropola. Prvi je problem što nema dobro riješen javni gradski promet, prvenstveno metro kroz centar koji bi rasteretio gradski promet. Drugi je što ga dijeli rijeka i ima premalo mostova pa je otežana komunikacija iz sjevernog u južni dio grada. Treći problem je u željezničkoj pruzi koja prolazi kroz centar grada i samo je djelomično denivelirana i dijeli grad na sjeverni i južni dio. Premalo mostova preko Save i denivelirana raskrižja sa željezničkom prugom generatori su gužvi i na pravcima istok – zapad, zbog premalo poprečnih rasteretnih pravaca sjever – jug. To su i glavne odrednice planova unapređenja prometa u Zagrebu i bez većih infrastrukturnih zahvata ne može se očekivati bitno poboljšanje. Dotad treba optimizirati postojeće stanje, osmišljavati mjere u poboljšanju organizacije prometa i rasterećenja postojećih prometnica.

Glavni pravac koji povezuje južni dio grada sa sjevernim i Sljemenom proteže se Draškovićevom ulicom, Vlaškom ulicom preko Ribnjaka i ulicom Medveščak prema Mirogoju, Ksaveru, Mlinovima, Šestinama i Sljemenu. Od sjevera prema jugu od Ribnjaka prometni pravac ide preko Palmotićeve ulice. Prometna povezanost sa Sljemenom jedan je od najvažnijih zadataka cestovne i tramvajske infrastrukture naše metropole. Stoga je taj pravac, poprečna žila-kucavica grada, jedan od najvažnijih za normalno funkcioniranje središta Zagreba te treba osmišljavati mjere u organizaciji i regulaciji prometa, kako bi promet tekao protočnije. No stanje je tijekom radnih dana, ne samo u špicama, loše. Tim pravcem prolazi previše vozila, u špicama i više od 25.000 vozila dnevno pa je teško procijeniti vrijeme putovanja do odredišta. Zamislite da radite u Novom Zagrebu ili Buzinu i imate poslovni ručak u Mlinovima ili na Sljemenu u 14 sati. Kad krenuti da biste stigli na vrijeme? Prometne platforme pomažu, ali ni one nisu uvijek pouzdane.

Da od lošega nije problem napraviti gore, pokazalo je jedno od “unapređenja” prometa u centru grada – zatvaranje Stare Vlaške kako bi se “proširila pješačka zona”. Nova gradska vlast time je pokazala kako je nedorasla za rješavanje bitnih problema grada.

Proširivanje pješačke zone, biciklističke staze, ekologije (samo na mikrolokaciji)… A koje su negativne posljedice? To su osjetili stanovnici sjevernog dijela grada i svi koji, posebice u špicama, prometuju iz sjevera prema jugu. Neodgovorni diletanti, oni koji su osmislili ovo prometno rješenje, zanemarili su posljedice i blokiranje važne premosnice u toj zoni. “Na mostu su dobili 100, a na ćupriji izgubili 300”. Naime, trećina prometa koji se, pogotovo u jutarnjoj špicama slijevao iz podsljemenskih zona, Mlinova, Ksavera, dijelom Mirogoja i Cmroka prema Ribnjaku i jugu Starom Vlaškom se odvajao te bitno rasterećivao glavni pravac prema Palmotićevoj. Sada toga nema pa Palmotićeva uz odvajanje prema Zelenom valu ne može “progutati” sav promet. Nastaje prometni čep i gužva koja se potom unatrag gomila do Gupčeve zvijezde i dalje.

Problem imaju i oni koji iz pravca Ribnjaka skreću na istok. Sada trebaju zaobilazno prema Palmotićevoj, pa ulicom Pavla Hatza prema Trgu žrtava fašizma i dalje. Razmjerno mala blokada izazvala je velike negativne posljedice jer se u gužvama gubi vrijeme, povećava potrošnja goriva i zagađenje zraka, a vozači pozom voze nesmotrenije i brže kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme.

Zbog toga je jedan od prijedloga za poboljšanje prometa u Zagrebu vraćanje prometa u Staroj Vlaškoj na prethodno stanje. Ne bude li razbora i odgovornosti onih koji su osmislili i proveli ovo štetno rješenje i koji bi trebali prihvatiti da su pogriješili, trebat ćemo pričekati novu gradsku vlast koja će slušati struku.