Poveznica lakom željeznicom, kao dio budućeg metroa, trebala bi ići od Kvaternikova trga pravcem Heinzelova, dizati se nadzemno prije Vukovarske, potom Radničkom i preko Domovinskog mosta produžiti do čvora Velika Kosnica te se spojiti na Zračnu luku.

Kvalitetno prometno povezivanje Zagreba s novom Zračnom lukom Franjo Tuđman, koja je u funkciji od 2017. godine, jedan je od prometnih prioriteta hrvatske metropole. Važno je za gospodarski i turistički razvitak Zagreba, a poboljšao bi standard građana i posjetitelja Zagreba. Zbog toga je već tada bivši gradonačelnik Zagreba Milan Bandić najavio poveznicu tramvajskom prugom od Kvaternikova trga do Zračne luke dugom 11 kilometara s 13 tramvajskih stanica.

Od tog je projekta puno očekivao, ali izazvao je podijeljena mišljenja građana i struke. Naime, bilo bi to svojevrsno “drveno željezo” – korištenje tramvajske pruge za ono za što nije namijenjena. Avionski promet povezan je s precizno definiranim terminima čekiranja, pregleda i polaska, a tramvajski prijevoz je spor i nepouzdan za takvu namjenu.

Velike zračne luke sa središtima gradova stoga su u pravilu povezane brzim gradskim željeznicama i to je standard bitan za osobne i poslovne potrebe građana, turista i posjetitelja. Dakle, brza željeznica, a ne tramvaj rješenje je za povezivanje središta Zagreba sa Zračnom lukom. Bila je to i podloga za sve kasnije planove, a 2022. godine gradska je vlast, s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, dogovorila planove prometnog povezivanja središta Zagreba sa Zračnom lukom brzom željeznicom, korištenjem većeg dijela postojeće prometne infrastrukture.

Za tu bi se namjenu koristila postojeća željeznička pruga od Zagreba prema Sisku, do stanice Velika Gorica, odakle bi išao 6-kilometarski odvojak prema Zračnoj luci. Prvi dio te nove trase, od stanice Velika Gorica do starog aerodromskog terminala, već je ucrtan u prostorni plan i nije bilo ništa sporno što bi kočilo početak izgradnje. Problem je nastao s dva posljednja kilometra spojne trake prema Zračnoj luci, kroz područje gdje se nalazi vojna baza Pleso.

Po prijedlogu HŽ infrastrukture pružna spojnica do novog terminala prolazila bi od 15 do 17 metara ispod površine zemlje, odnosno ispod stajanke na kojoj su parkirani vojni avioni Rafale. Tu ideju lani je odbacio MORH i projekt je stao. Dolaskom Ivana Anušića na poziciju ministra obrane dobiveno je zeleno svjetlo za tu spornu prometnu denivelaciju te se projekt planira uskoro početi realizirati.

Odluka da se središte Zagreba sa Zračnom lukom poveže brzom željeznicom je ispravna, ali cijela tračnička trasa je sporna.

Prvo, željeznička veza preko Velike Gorice opterećena je redovitim putničkim i teretnim prometom na pruzi Zagreb – Sisak, što bi u novim okolnostima stvaralo probleme i neizvjesnosti u prometovanju tom trasom za gospodarske i zrakoplovne namjere. Posebice u svjetlu planiranih novih industrijskih i gospodarskih aktivnosti u Sisku koje će bitno povećati opterećenje pruge Zagreb – Sisak. Kombinacija s gradskim prometom u perspektivi bi od te pruge mogla napraviti usko grlo, što bi kompromitiralo i poveznicu središta grada sa Zračnom lukom.

Drugo, treba izgraditi šest kilometara vrlo skupe spojne željezničke pruge, pritom dva kilometra ispod vojne zračne luke, od 15 do 17 metra ispod zemlje, po posebnim kriterijima i standardima. Tračnička linija za terminal prolazila bi ispod stajanke na kojoj će biti parkirani borbeni avioni. To je veliki infrastrukturni problem koji bi financijski teško opteretio cijeli projekt jer bi tražio golema ulaganja u protueksplozivne, barijerne i toplinske zaštite.

Treće, to je nerješiv sigurnosni problem – ukopana željeznička pruga za javne potrebe, ispod vojne baze na kojoj je najvrjedniji hrvatski vojni resurs, eskadrila borbenih lovaca Rafale je protivna vojnim i NATO-standardima. Problem su sigurnosne ugroze kojima bi, uz vojne resurse, bili obuhvaćeni i građani, odnosno posjetitelji i turisti.

Četvrto, lakotračnička veza Kvaternikov trg – Zračna luka ide po već osiguranom koridoru i do okretišta Velika Kosnica koji treba graditi za potrebe stanovnika Zagreba i spajanje s Velikom Goricom. I peto, od Velike Kosnice svega su dva kilometra udaljenosti do Zračne luke te se koriste postojeći resursi za gradski i međugradski promet.

Središte Zagreba sa Zračnom lukom Franjo Tuđman treba povezati brzom lakom željeznicom. Poveznica bi, kao dio budućeg zagrebačkog metroa, trebala ići od Kvaternikova trga pravcem Heinzelova, dizati se nadzemno prije Vukovarske ulice, potom Radničkom i preko Domovinskog mosta produžiti do čvora Velika Kosnica te se spojiti na Zračnu luku. Drugi krak išao bi prema Velikoj Gorici. Bilo bi to u funkciji optimalnog prometnog povezivanja Zagreb i Zračne luke, a Zagreb bi učinilo boljom turističkom i gospodarskom destinacijom.