Treba promijeniti odluku o skupoj i upitnoj rekonstrukciji stadiona u Kranjčevićevoj koja bi dodatno zakomplicirala stanje prometa u središtu Zagreba. Lokacija na Kajzerici pruža optimalne mogućnosti za novo sportsko-rekreativno središte grada. Za Zagreb News piše Željko Marušić, redoviti profesor tehnologije prometa i transporta, glavni urednik portala Autoportal.hr

Rješavanje prometnih problema u Zagrebu pitanje je održivosti urbanog načina života u gradu, ostvarivanja temeljnih ljudskih, socijalnih, poslovnih i turističkih potreba građana. To je izravno povezano i s ekologijom jer velike prometne gužve stvaraju zagađenja zraka i okoliša, smanjuju kvalitetu života i ugrožavaju zdravlje stanovnika i posjetitelja grada. A svjedoci smo kako se prometne gužve u Zagrebu, posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, povećavaju iz godine u godinu. Zagušeni su svi glavni prometni pravci, istok-zapad i sjever-jug, u oba smjera. Putovanje automobilom iz središta do rubnih dijelova hrvatske metropole traju više od sat vremena, a putovanje s kraja na kraj grada postaje mukotrpna avantura, uz dodatni utrošak vremena i novca (za gorivo i ostale resurse). Prometovanje gradom u vremenima kad je većini građana najviše potrebno podjednako je dugotrajno i naporno javnim gradskim i osobnim prijevozom.

Jednostavno, previše je osoba i vozila, osobnih i gospodarskih, na raspoloživim gradskim prometnicama, a osnovni je problem što javni gradski promet koristi iste prometnice, odnosno prometne profile kao i osobni i gospodarski. Stoga se velike gužve, jednostavno, u postojećim okolnostima, ne mogu ni izbjeći, niti umanjiti. Dugoročno održivo rješenje za promet grada Zagreba moguće je jedino sustavom mjera. Prvo, rješavanjem javnog gradskog prometa, izgradnjom metroa kroz gradsko središte uz povezivanje rubnih stanica s parkiralištima (povezivanje javnog i osobnog prijevoza). Drugo, izgradnjom bitnih poveznica – spojnica Mandlove ulice preko Borongaja na Domovinski most, produžetak Vukovarske ulice na istok, izgradnja spojnice južnih dijelova sa središtem preko Ranžirnog kolodvora…

Treće, poticanje rada od kuće, posebice za osobe koje iz rubnih područja na posao odlaze u središte (i obrnuto). Četvrto, digitalizaciju cjelokupnog rada u javnoj upravi i gradskim službama koja bi smanjila potrebe građana za odlascima automobilom u središte Zagreba. Peto, stupnjevanje početka rada gospodarskog, obrazovnog i medicinskog sektora. Uz to, novim Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (GUP) trebalo bi potaknuti izgradnju medicinskog središta Blato u koji bi trebalo premjestiti većinu medicinskih ustanova iz grada. Trebalo bi iz šireg središta izmjestiti velike gospodarske subjekte, poput Zagrebačke pivovare.

Velike su rezerve za poboljšanje gradskog prometa u premještanju velikih sportskih objekata te je šteta što se, umjesto preskupe sanacije i proširenja Dinamova stadiona, nije odlučilo izgraditi novi stadion, na prstenu od Buzina do Zračne luke dr. Franjo Tuđman, povezanog cestovnom, željezničkom i tramvajskom linijom te izgradnjom dovoljnih parkirnih kapaciteta. Time bi se smanjile prometne gužve u gradu, zbog smanjenog pritiska dolaznih vozila i potrebnog parkirnog prostora te poboljšala sigurnost, jer bi se navijačke skupine zadržavale u rubnom dijelu grada te ne bi ulazile u središte grada.

No to je sada već završena priča, jer je grad s Katoličkom crkvom zamijenio zemljište za proširenje kompleksa te su sve bitne odluke o rekonstrukciji i proširenju maksimirskog stadiona na postojećoj lokaciji već donesene. Ali promijeniti se može i treba plan rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj ulici koji je na prometno vitalnom mjestu u središtu grada te bi njegovo puno stavljanje u pogon prometno dodatno opteretilo središnji dio grada, uz velike probleme s komunikacijom i osiguranjem potrebnog parkirnog prostora te smanjenja protoka vozila u okolnim zonama.

Optimalno bi bilo izgraditi novi stadion na Kajzerici, sjeverno od Zagrebačkog velesajma, na području od Avenije Većeslava Holjevca i Ulice Radoslava Cimermana. U tom bi području bilo korisno napraviti sportski centar, u kojem bi trebalo napraviti i novi Dom sportova, uz pružanje resursa i Kutije šibica. To područje pruža dobre mogućnosti za izgradnju svih sadržaja i potrebnih parkirališta budućeg sportskog centra, uz dobru cestovnu i tramvajsku povezanost sa središtem i perifernim zonama Zagreba te ostalim dijelovima Hrvatske.

Prenamjena stadiona u Kranjčevićevoj te Doma sportova i Kutije šibica, odnosno njihovim rušenjem i izgradnjom novih poslovno-gospodarskih i prometnih sadržaja sa zelenim zonama bio bi ‘’’win-win’’ model. Sadržajno bi oplemenio središte Zagreba te uz poslovne i gospodarske omogućio izgradnju dodatnih prometnih poveznica i parkirnih mjesta.

Prometne gužve kroz središte grada bi se smanjile, pogotovo u vrijeme sportskih manifestacija, a Zagreb bi dobio dodatne poslovne i stambene sadržaje na najvišoj razini.

Zbog toga bi trebalo promijeniti odluku o skupoj i upitnoj rekonstrukciji stadiona u Kranjčevićevoj ulici koja bi dodatno zakomplicirala stanje prometa, u kretanju i mirovanju, u širem središtu Zagreba. Lokacija na Kajzerici pruža optimalne mogućnosti za novo sportsko-rekreativno središte grada, povezano s jezerom Bundek i sadržajem oko njega. Zagreb bi dobio kvalitetan sportsko-rekreacijski centar, na kojem bi se mogle održavati domaće i međunarodne sportske manifestacije, a unaprijedio bi se promet kroz Zagreb.