Ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj dosegnula su iznos od gotovo 25 milijardi kuna

Ukupna ulaganja u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj dosegnula su iznos od gotovo 25 milijardi kuna, uz 16 milijardi kuna bespovratnih sredstava Europske unije. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ugovorilo je do sada više od 130 projekata financiranih sredstvima Europske unije za prometno povezivanje Hrvatske i modernu prometnu infrastrukturu. Zahvaljujući tome, danas putujemo brže i sigurnije.

Najviše se ulaže u modernizaciju željeznica, a najvažniji su projekti i po obuhvatu i financijski, koji se većim dijelom financiraju iz europskih fondova, projekti na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom i na koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom. Obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture podići će se kvaliteta željezničke usluge, kao i razina sigurnosti, omogućit će se veća brzina vlakova i veća nosivost pruge, a prijevoz putnika postat će bolji i privlačniji. Uz projekte na međunarodnim koridorima kontinuirano se provode projekti obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet.

Osim gradnje i obnove željezničke infrastrukture, pokrenuta je nabava novih modernih vlakova domaće proizvodnje kako bi u sljedećim godinama Hrvatska dobila modernu željeznicu te dosegnula europski standard.

RENESANSA NA HRVATSKOJ OBALI

Projekt „Renesansa na hrvatskoj obali“ pokrenut je prije nekoliko godina s ciljem modernizacije lučke infrastrukture i boljeg povezivanja hrvatskih otoka.

Kroz taj projekt prvi put se otvorila mogućnost financiranja obnove i izgradnje luka pomoću sredstava EU-a, a sve s ciljem povezivanja otoka, povećanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva te su do sada ukupno ugovorena 33 projekta unaprjeđenja lučke infrastrukture u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna od čega je 1,8 milijardi kuna osigurano iz EU fondova.

Riječ je o nizu projekata duž Jadranske obale, točnije, u svih sedam primorskih županija. Od luka na samom jugu Hrvatske na otoku Koločepu rekonstruirana je stoljetna riva, nadomak Dubrovniku, završeni su građevinski radovi na projektu rekonstrukcije lukobrana na zapadnoj obali Luke Korčula, završeni su radovi izgradnje trajektne luke Tkon na otoku Pašmanu, u prosincu 2021. godine svečano je otvorena luka Crikvenica, obnavlja se zadarska riva te se provode projekti poput dogradnje i rekonstrukcije luka Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Sali na Dugom otoku, Baška, Žigljen na otoku Pagu te luke Mrtvaška na Lošinju.

Kroz Projekt ‘Renesansa na hrvatskoj obali’ ugovorena su 33 projekta unaprjeđenja lučke infrastrukture, među kojima su i luka Cres, luka Split i luka Tkon. FOTO: POVEZANAHRVATSKA.EU, LU SPLIT

MODERAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV JAVNI PRIJEVOZ

Osim ulaganja u ceste, željeznice i luke, ulaže se i u modernizaciju javnog gradskog prijevoza. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uz financiranje iz fondova EU-a, nabavlja više od 400 novih autobusa čime će unaprijediti kvalitetu javnog gradskog prijevoza za 1,6 milijuna hrvatskih građana. Novi autobusi zadovoljavaju EURO VI normu ispušnih plinova čime se ujedno i smanjuje zagađenje okoliša. Projekt nabave novih autobusa javnog gradskog prijevoza započeo je 2019. godine te je do danas isporučeno ukupno 187 autobusa u devet gradova.

U LJETO 2022. PRVA VOZILA PROĆI ĆE PELJEŠKIM MOSTOM KOJI JE NAJVAŽNIJI INFRASTRUKTURNI PROJEKT OD OSAMOSTALJENJA HRVATSKE

Pelješki most, najveći i najznačajniji infrastrukturni projekt od osamostaljenja Republike Hrvatske, ovoga će ljeta biti potpuno otvoren za promet. Bit će to sjajna prilika da svojom funkcionalnošću, veličinom i modernom arhitekturom osvoji srca brojnih hrvatskih građana, kao i svih stranih i domaćih gostiju koji odluče doći na Pelješac, a spremni su nastaviti svoju turističku avanturu prema krajnjem jugu Hrvatske.

Uz izgrađeni most dovršavaju se radovi i na pristupnim cestama. Prvi i drugi dio pristupnih cesta planira se završiti u lipnju ove godine. Pelješki most dug je 2,4 kilometra i visok 55 metara te ima četiri prometna traka.

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Europska komisija u lipnju 2017. odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.

Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ obuhvaća izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama Duboka – Sparagovići / Zaradeže (duljine 12,04 km), Duboka (D8) – Most 2140 km (kopnena strana), Most – Zaradeže, 9898 km (na Pelješcu) s dva tunela, jednim vijaduktom i dvama mostovima te izgradnju stonske obilaznice, odnosno poboljšanje i proširenje dionice Sparagovići / Zaradeže – Prapratno duljine 10,2 kilometra, kao i izgradnju stonske obilaznice Prapratno – Doli duljine 7,89 kilometara s dvama tunelima, jednim vijaduktom i jednim mostom.

Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle, s 357 milijuna eura. Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte, kao i obilaznicu kod grada Stona dužine osam kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414.

Projektima iz EU fondova pokrenuta je i nabava novih modernih vlakova domaće proizvodnje za HŽ Putnički prijevoz i novih autobusa za javni prijevoz. FOTO: POVEZANAHRVATSKA.EU

Izgradnja Pelješkog mosta pridonosi boljoj i kvalitetnijoj povezanosti hrvatskog juga s preostalim dijelom zemlje. Novoizgrađeni most omogućit će pristup krajnjem jugu u periodima kada je zbog vremenskih neprilika onemogućen zračni i pomorski promet. Njegovom izgradnjom stvaraju se preduvjeti za bržu i lakšu dostupnost javnih usluga poput obrazovanja i zdravstvene skrbi, a ujedno je umanjen štetan učinak koji bi prometna zakrčenost i gužve ostavljale na okoliš.

Uz Pelješki most, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi niz projekata u pogledu cestovne infrastrukture koji se sufinanciraju sredstvima Europske unije. Među njima je državna cesta koja spaja Luku Rijeka sa zaleđem, kao i obilaznica Apševaca i Lipovca – Sanacija opasnog mjesta na državnoj cesti D57 iznosi 106 milijuna kuna, a svrha tog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti te samim time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka omogućit će izravnu vezu osnovne luke na TEN-T, poboljšati regionalnu i lokalnu mobilnosti te povećati sigurnost prometa. Projekt je vrijedan 520 milijuna kuna, od čega je 442 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

PROMET NAS SPAJA – SIGURNI UZ EU FONDOVE – PROMETNA POVEZANOST KOJA JAMČI MOBILNOST I SIGURNOST POTREBNE U 21. STOLJEĆU

Hrvatska prometna infrastruktura uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i europskih sredstava razvija se brže i jače, osiguravajući hrvatskim građanima potrebnu povezanost i mobilnost. Realizacija svih pokrenutih projekata omogućit će brža i sigurnija putovanja, razvoj turizma i gospodarski rast i razvitak.